Dio odjeće kupujemo jer nam je zanimljiv u tom trenutku, a dijelu se vraćamo godinama. To su jakne, kaputi, cipele ili torbe koje se bez puno razmišljanja sele iz sezone u sezonu, dobro izgledaju i nakon što se oko njih promijeni pola ormara i s vremenom postanu odjevni predmeti koje bismo teško zamijenili nečim novim.
Posebno su nam zanimljivi modeli koji su već desetljećima u proizvodnji, čiji se izgled tijekom godina mijenjao tek u detaljima i iza kojih postoji dovoljno dobra priča da vrijedi znati kako su uopće nastali. Često su krenuli iz vrlo praktičnih potreba, a tek kasnije postali dio svakodnevne garderobe. Njihova cijena pritom nije presudna: na istom se popisu mogu naći traper jakna od stotinjak eura i kaput koji stoji više od dvije tisuće.
Izdvojili smo četiri jakne i kaputa koji dolaze iz različitih razdoblja i modnih tradicija, ali ih povezuje činjenica da su desetljećima zadržali vrlo prepoznatljiv izgled. Kod svakog nas zanima ista stvar: zašto je nastao, kako je stekao status klasika i koji model danas ima najviše smisla kupiti.
Barbour Bedale
Priča o Barbouru počinje 1894. godine u South Shieldsu, lučkom gradu na sjeveroistoku Engleske, gdje je John Barbour otvorio trgovinu sa zaštitnom odjećom za ribare, mornare i ljude koji su radili na otvorenom. Voštani pamuk pokazao se posebno praktičnim na britanskoj kiši i vjetru jer je pružao dobru zaštitu od vode i upravo je funkcionalnost desetljećima bila u središtu Barboura. Tek će mnogo kasnije njegove jakne iz radne i outdoor garderobe prijeći u svakodnevnu modu i postati jedan od najprepoznatljivijih britanskih odjevnih komada.
U priču kakvu danas poznajemo Barbour ulazi 1980. godine, kada je Margaret Barbour dizajnirala Bedale, kratku voštanu jaknu namijenjenu jahanju. Kraća duljina omogućavala je lakše sjedenje u sedlu, širi kroj i prorezi na stražnjoj strani davali su dovoljno slobode za kretanje, dok su veliki džepovi i ovratnik od samta imali sasvim praktičnu ulogu. Tri godine kasnije predstavljen je kultni model jakne Beaufort, dulji model namijenjen aktivnostima na britanskom selu. Oba su modela ostala u ponudi i danas, ali Bedale se tijekom posljednjih desetljeća posebno lako preselio u svakodnevni ormar.
Današnji Bedale i dalje nosi sve detalje kojima je bila definirana originalna jakna. Izrađuje se od voštanog pamuka, ima dvosmjerni patentni zatvarač, velike prednje džepove i dodatne džepove podstavljene moleskinom za grijanje ruku. Uz njega se mogu kupiti zasebna podstava i kapuljača, što je također dio originalne logike proizvoda: ista se vanjska jakna prilagođava različitim vremenskim uvjetima.
Voštani pamuk s godinama se mijenja. Vosak se troši, na površini nastaju pregibi i svjetliji tragovi, a materijal postupno gubi dio zaštite od vode. Jakna se tada može ponovno navoštiti, a Barbour nudi i servis popravljanja svojih modela. Upravo ta mogućnost obnavljanja važan je dio njegove dugovječnosti.
Ako bismo danas kupovali jedan model s namjerom dugog nošenja, odabrali bismo klasični Bedale u maslinastoj, smeđoj ili tamnoplavoj boji. Cijena mu se kreće oko 400 eura, ovisno o trgovcu i verziji.
Burberry baloner
Kod Burberry balonera gotovo se cijeli odjevni predmet može čitati kroz njegovu izvornu funkciju. Remen, naramenice, dodatni slojevi tkanine preko prsa i leđa, metalni prstenovi i kopče danas djeluju kao prepoznatljivi detalji balonera, iako su svi u njegovu konstrukciju ušli iz praktičnih razloga.
Thomas Burberry otvorio je svoju trgovinu 1856. godine u Basingstokeu u Engleskoj, a ključna godina za kasniju priču o baloneru bila je 1879., kada je razvio gabardin. Tadašnja vodootporna odjeća uglavnom se oslanjala na teške materijale tretirane gumom, uljem ili voskom. Burberryjev gabardin bio je gusto tkana, ali prozračna tkanina koja je pružala zaštitu od vremenskih uvjeta bez iste težine i krutosti. Njime su se počeli koristiti putnici i istraživači, a Burberry je od njega izrađivao kapute za ljude koji su mnogo vremena provodili na otvorenom.
Početkom 20. stoljeća Burberry je patentirao Tielocken, kaput koji se zatvarao remenom i kopčom te koji se smatra prethodnikom balonera. Tijekom Prvog svjetskog rata konstrukcija je prilagođena potrebama britanskih časnika. Naramenice su služile za oznake čina, D-prstenovi na remenu za opremu, a dodatni slojevi tkanine preko ramena i leđa pomagali su kod kiše. Nakon rata časnici su svoje kapute nastavili nositi u civilnom životu, a baloner se postupno pretvorio u standardni gradski kaput.
Veliku ulogu u njegovu kasnijem statusu odigrali su film i popularna kultura. Baloner su nosili Humphrey Bogart u Casablanci, Audrey Hepburn u Doručku kod Tiffanyja i brojni drugi filmski likovi, a tijekom desetljeća pokazao se dovoljno prilagodljivim da prelazi između muške i ženske garderobe, formalnog i ležernog odijevanja te vrlo različitih modnih razdoblja.
Za ovu bismo seriju ostali uz Burberry Heritage trench, odnosno model Kensington. Aktualni Kensington izrađuje se u Yorkshireu od pamučnog gabardina, ima dvostruko kopčanje, strukturirana ramena, epolete, remen i kariranu podstavu. Dolazi u nekoliko duljina i klasičnih boja, među kojima su honey, crna i tamnoplava. Cijena mu trenutačno iznosi oko 2300 eura.
Zbog cijene vrijedi pogledati i second-hand tržište. Burberry trench proizvodi se toliko dugo da se ondje mogu pronaći stariji modeli s konstrukcijom vrlo bliskom današnjoj. Kod rabljenog primjerka važno je provjeriti stanje gabardina, podstave, ovratnika i remena, ali sama starost kaputa ne mora biti nedostatak ako je dobro održavan.
Levi’s traper jakna
Traper jakna vjerojatno je najdemokratičniji komad među ova četiri. Nose je gotovo sve generacije, pronaći ćemo je u ponudi high street trgovina i najskupljih dizajnerskih kuća, a njezin se osnovni oblik toliko udomaćio da rijetko razmišljamo odakle zapravo dolazi. Velik dio siluete koju danas smatramo klasičnom traper jaknom vodi upravo prema brendu Levi’s.
Levi Strauss & Co. proizvodio je jakne od trapera mnogo prije današnjeg Truckera, još u razdoblju kada je denim prvenstveno bio vezan uz radnu odjeću. Rani modeli danas su među kolekcionarima poznati kao Type I i Type II, no prijelomna promjena dogodila se početkom šezdesetih. Lot 557, odnosno Type III, prvi se put pojavio 1961. godine. Dizajnirao ga je Jack Lucier i u usporedbi s prethodnicima napravio kraću i čišću jaknu, bez prednjih nabora i bakrenih zakovica, s karakterističnim kosim šavovima koji na prednjem dijelu stvaraju oblik slova V.
Danas Levi’s nudi cijeli niz Trucker jakni, no ako tražimo model za ovu kategoriju, ostali bismo uz Type III Trucker ili Original Trucker Jacket, po mogućnosti od 100-postotnog pamuka. Takav denim tijekom godina omekšava, blijedi na mjestima gdje se najviše savija i prilagođava se tijelu, pa dobro nošena traper jakna često izgleda bolje od sasvim nove.
Klasični modeli trenutačno stoje oko 130 eura, dok se u liniji Levi’s Vintage Clothing mogu pronaći znatno skuplje reprodukcije povijesnih modela. Za većinu ljudi standardni Trucker sasvim će dobro odraditi posao i upravo zato je zanimljiv u ovoj priči: pokazuje da odjevni predmet koji dugo traje ne mora nužno pripadati visokom cjenovnom razredu.
Max Mara 101801 kaput
Dok prve tri priče počinju funkcijom, radnom ili vojnom odjećom i zaštitom od vremenskih uvjeta, Max Mara pripada drugoj tradiciji. Ovdje se dugovječnost temelji na vrlo dobro skrojenom kaputu koji je od početka bio dio ženske garderobe.
Achille Maramotti pokrenuo je tvrtku u Reggio Emiliji 1951. godine s idejom da kvalitetu i krojačko znanje tradicionalno vezano uz odjeću izrađenu po mjeri prenese u industrijski proizvedeni ženski prêt-à-porter. Kaputi su tijekom sljedećih desetljeća postali jedna od kategorija na kojima je Max Mara izgradila svoj identitet.
Najpoznatiji među njima dolazi 1981. godine. Model 101801 dizajnirala je francuska dizajnerica Anne-Marie Beretta, a njegov broj s vremenom je postao ime modela. Osnovna konstrukcija održala se više od četrdeset godina: duga silueta, dvostruko kopčanje, široki reveri i kimono rukavi koji kaputu daju volumen bez klasično konstruiranog ramena.
Najpoznatija je verzija u boji devine dlake, odnosno camel, koja se tijekom godina snažno povezala s Max Marom. Aktualni 101801 dolazi i u drugim klasičnim bojama, uključujući crnu i tamnoplavu, ali camel ostaje verzija koja najbolje prenosi identitet modela. Na hrvatskom Max Mara webshopu trenutačno stoji 2345 eura.
Odjeća koju vrijedi održavati
Barbour Bedale, Burberryjev trench, Levi’s Type III i Max Mara 101801 razlikuju se po cijeni, materijalima, podrijetlu i razlogu zbog kojeg su nastali. Bedale košta nekoliko stotina eura i nosi se uz kišu; 101801 prelazi dvije tisuće i izrađen je od vune i kašmira. Levi’s dolazi iz tradicije američke radne odjeće, Burberry iz britanske potrebe za zaštitom od vremena i vojne povijesti.
“Kada ih pogledamo kroz desetljeća, ipak se pojavljuje isti obrazac: sva četiri modela prepoznajemo bez obzira na godinu njihove proizvodnje.“
Kupnja takve odjeće podrazumijeva i prihvaćanje činjenice da se kvalitetan predmet mora održavati. Barbour treba ponovno navoštiti kada zaštitni sloj oslabi. Vuneni Max Mara kaput treba pravilno čistiti i spremiti preko toplijih mjeseci. Burberryjev gabardin traži stručno održavanje, dok će Levi’s traper jakna dugo trajati ako je ne peremo agresivno i češće nego što je potrebno.
Najzanimljiviji komadi u ormaru često postanu oni kod kojih se više ne sjećamo sezone u kojoj smo ih kupili. Znamo koliko dugo imamo svoju traper jaknu, kolko smo puta obnovili vosak na Barbouru ili kamo smo sve putovali s istim balonerom. To nam se čini sasvim dobrim kriterijem za odjeću koju želimo nositi cijeli život.
FOTOGRAFIJE: Barbour, Burberry, Levi’s, Max Mara, Instagram
