Izašli smo iz perioda u godini u kojem su viroze za nas i naše bližnje bile svakodnevna stvar, a oslabljeni imunitet nastojali smo jačati na razne prirodne načine, među ostalim i medom.

Ima li, doista, boljeg boosta za naš imunitet od onog iz prirode? Odgovor na to pitanje pomogli su nam dati Ivan i Vedran Bošković, koji su treća generacija jedne slavonske obitelji koja se bavi medom. Danas je Svjetski dan pčela i zanimalo nas je kako zapravo nastaje ta teglica meda i koliko je truda i vremena potrebno da se nađe na našem kuhinjskom stolu.

Pčelarstvo je danas kruh sa sedam kora, posao koji iz godine u godinu može donijeti i najveće zadovoljstvo i najveće nezadovoljstvo, ujedno i sektor koji je izuzetno pogođen klimatskim promjenama… Kako je to biti pčelar, može li se od toga živjeti, kako prepoznati pravi med od onog lažnog i zašto je bitnije no ikad paziti na pčele koje nam život znače, upitali smo Ivana i Vedrana iz Pčelarstva Bošković, već treću generaciju u obitelji Bošković koja se bavi medom.

Pčelarstvo je za njih obiteljska tradicija koju je još u 50-im godinama prošlog stoljeća započeo njihov djed, Nikola Raguž, svojevremeno jedan od najvećih pčelara u Slavoniji sa 500-injak košnica. Od njega su Ivanovi i Vedranovi roditelji 1988. godine dobili 50 košnica i nastavili se baviti pčelarstvom, sve dok tradiciju nisu prebacili na svoje sinove. Danas je Ivan vlasnik njihova OPG-a, a Vedran je naš poznati gastro bloger koji je također aktivno uključen u rad Pčelarstva Bošković. Zajedno su pčelarski biznis odlučili uvesti u 21. stoljeće, približiti ono čime se bave široj javnosti, napravili stranice na društvenim mrežama kako bi lakše došli do kupaca i lakše im prezentirali svoj rad tokom godine, osmislili 6 različitih vrsta meda s dodacima koji su se pokazali kao veliki hit kod publike…

Sve to na prvu zvuči vrlo idilično, no može li se živjeti od 90 košnica, koliko ih Pčelarstvo Bošković danas broji?

„S količinom košnica koju mi sada imamo smatram da se definitivno NE može živjeti od toga. Moje mišljenje je da se danas ne može živjeti od pčela ako se nema minimalno 200 košnica, i to zbog rizika koje nosi ovaj posao. Klimatske promjene su svake godine sve izraženije, pa upravo zbog toga nam je, trenutno, pčelarstvo samo dodatni izvor prihoda“, iskreno otkriva Ivan Bošković. 

Braća trenutno pčelare sa 90 košnica koje su smještene na 2 pčelinjaka, no imaju tendenciju to povećavati. Polje djelovanja im je Požeško-slavonska županija, a nakon pomlađivanja voznog parka kojem se nadaju lakše će ići i na paše izvan svoje županije. 

Ono što mnogi ne znaju, pčelarstvo je cjelogodišnji posao i svaka sezona donosi određene obaveze. U slučaju Pčelarstva Bošković, nova sezona krenula je na jesen 2022.:

„Prezimljavanje pčelinjeg društva je ključ za uspješnu narednu godinu tako da mogu reći da pčelarska godina traje od rujna do rujna. Prihranom pčela u jesen stvaramo zalihe za zimu i time nam posao na pčelinjaku polagano završava, a kreće posao u radioni: priprema okvira i satnih osnova za sljedeću sezonu, popravak košnica, zimsko tretiranje pčela protiv nametnika varoe i još dosta manjih poslova. U proljeće krećemo s pregledom društava i onda kreću prve paše na kojima se zajednice ubrzano razvijaju pa je potreban svakodnevni angažman oko pčela. Paše uljane repice i bagrema su kod nas najintenzivnije pa nakon njih nam se posao lagano uspori do suncokreta ili hrasta, ovisno o tome gdje vozimo pčele“. 

Posljednjih godina sve se glasnije i sve dramatičnije upozorava na to da pčelama prijeti izumiranje. One su možda i najosjetljivija bića na klimatske promjene, a drugi najveći izazov su im nametnici poput varoe koju je sve teže suzbiti zadnjih godina, pa dolazi do uginuća pčelinjih zajednica. 

„Nažalost, vrijeme ne možemo kontrolirati pa smo tako sve češće svjedoci toga da pčele ne donesu dovoljno meda ni za sebe zbog lošeg vremena, pri tome najviše mislim na kišu i vjetar u vrijeme paše. Mi se trudimo održati isti broj pčelinjih zajednica iz godine u godinu s time da zadnjih nekoliko godina postupno povećavamo broj košnica na našem gospodarstvu.

Jednostavnog odgovora na pitanje kako zaštititi njihove kolonije nema. Pčele ne možemo zadržati na određenom području, pa stoga moramo ulagati u obrazovanje ljudi i poticati na savjestan odnos svih nas prema prirodi i prema pčelama. Pri tome najviše mislim na poljoprivrednike koji tretiraju svoje posjede u vrijeme cvatnje voća i ratarskih kultura“, otkriva nam Ivan. 

2021. će godinu mnogi pčelari pamtiti kao jednu od najgorih u ovom poslu, čemu je kumovalo izuzetno nepogodno vrijeme za pčele na početku sezone, u rano proljeće. To je dovelo do smrzavanja bagrema i kišovitog i hladnog vremena za vrijeme cvatnje uljane repice, što je pak za sobom povuklo nedovoljno razvijanje pčelinjih zajednica i sve se samo nastavilo slagati u lošem smjeru i dalje.

Ipak, u 2022. godini vijesti su bile bolje i pozitivnije, što će nam potvrditi i braća Bošković: „2022. godina je od samog proljeća krenula dobro, i srećom, dobro se i završila. Paša bagrema je mnogim pčelarima dala rekordne prinose u izuzetno kratkom vremenu“.

Ponuda meda

U ponudi Pčelarstva Bošković danas ćete pronaći cvjetni i bagremov med u pakiranjima od 900 grama, med bagrema u saću u pakiranju od 900 grama, te med s dodacima od 220 grama. Također, imaju i propolis kapi, a propolis je na glasu kao “lijek za sve” i najbolji prirodni antibiotik.

Med u saću otkriće je za mnoge jer je posebno zdrav za naše tijelo. Uz sve one korisne i zdrave sastojke iz meda, u slučaju meda u saću dobivamo puno više. Naime, to je najzdraviji i najbolji način konzumacije zbog ostataka propolisa i peludi te matične mliječi koji se nalaze u pčelinjem saću. Med u saću je ukusniji jer ima kiselkast okus od sačuvanih organskih kiselina u saću. Također u njemu ostaju sačuvana i eterična ulja biljaka.

Braća Bošković osvojili su kupce i svojim mednim mješavinama: „Med bagrema s lješnjacima i kakaom kao zdrava slastica je definitivno najtraženiji. U ponudi još imamo i med bagrema s đumbirom, kurkumom i sokom limuna, med bagrema s peludi i propolisom, med bagrema s uljem konoplje, cvjetni krem med i cvjetni krem med s kakaom“.

Kako prepoznati fejk med?

Često nas upozoravaju da provjeravamo kakav med kupujemo i da prednost uvijek damo domaćem medu, jer samo tako znamo da nabavljamo pravu stvar. Odlučili smo pitati Ivana kako dokučiti što smo točno kupili: „Med koji nije pravi med, odnosno patvoreni med, za naše tijelo nije ni približno zdrav koliko i pravi med. Prerađeni šećer od strane pčele ili fruktozni sirup u još goroj verziji se ne mogu tako lako otkriti jer čak i iskusni pčelari će ga teško prepoznati samo na izgled. Okusom se već malo razlikuje. Neki od trikova kako možete otkriti da li je pravi med ili nije su: Med se s žlice razvlači u skroz tanku nit, odnosno ne smije kapati kao voda ili neka druga tekućina, jedino se prirodni, čisti med, kristalizira. Povjerenje je ono što je ključ. Kada si nađete pčelara kojem vjerujete, od njega kupujte med!“

Na kraju ove priče, postaje logično zapitati se što ovu obitelj vodi dalje kroz pčelarski posao, kada im se na putu iz godine u godinu nalaze uglavnom izazovi?

„Odgovor je jednostavan: ljubav prema ovom poslu i ovim životinjama! Ako toga nema, nažalost nećete se dugo zadržati u ovom poslu. Klimatske promjene nam malo otežavaju situaciju, ali se nadam da ćemo uspjeti i dalje se uspješno boriti sa svime. Pčelare najbolje podržavaju kupci, pogotovo kupci koji nam se vraćaju i kažu da su zadovoljni“, zaključuju naš razgovor braća Bošković. 

 *Njihov domaći med potražiti i naručiti možete putem Facebooka i Instagrama. 

FOTOGRAFIJE: Vedran Bošković