Nervozni snovi prije važnog ispita ili intervjua za posao nisu ništa neobično, većina ih je doživjela. Sada stručnjaci kažu da, iako znaju biti neugodni, za nas mogu imati određene prednosti. Kada sanjamo, mozak radi drugačije nego kada smo budni. O snovima je pisao neurokirurg Rahul Jandial u knjizi “This Is Why You Dream”, koji za The Times otkriva i kako kontrolirati snove.
Kako kontrolirati snove?
Sanjanje, kaže, ima nekoliko važnih funkcija. Pomaže nam razmišljati o onome što smo naučili za vrijeme budnosti, preslagujući našu memoriju i misli kako bismo ih mogli tumačiti na novi način. To može objasniti istraživanja provedena u Francuskoj, koja su otkrila da studenti koji sanjaju o ispitu unaprijed, postižu 20% bolje rezultate. Također, snovi mogu imati i terapeutsko djelovanje. Recimo, klasičan anksiozni san da izlazimo iz kuće bez odjeće ima svrhu, piše The Times: prema istraživanju provedenome na Berkeleyu, moguće je da se manje bojimo neugodnih iskustava nakon što sanjamo takav san.
Neurokirurg Rahul Jandial vjeruje da je sanjanje vitalni dio naše evolucije. Zapravo, misli da bi sanjanje moglo biti toliko važno da je ujedno i razlog zašto ljudi spavaju. Jedno od njegovih uvjerenja je i da s malo prakse možemo naučiti kako kontrolirati snove i tako iskoristiti njihovu moć. Jandial to radi prije bitnih događaja: recimo, noć prije složene operacije, legne u krevet i pokušava vizualizirati strukturu mozga svog pacijenta. Proučava njegovu anatomiju, ne razmišljajući o operaciji korak po korak, već se usredotoči na sam mozak, rekao je za The Times.
Kada zaspi, njegovi snovi ne idu u smjeru operacije: ne sanja, recimo, skalpel i cijeli proces, već nešto mnogo opuštenije – šumu, ronjenje, jedrenje… Sljedećeg jutra kad zakorači u operacijsku salu, tvrdi da je spremniji i pripremljeniji, upravo zahvaljujući svojim noćnim sanjarskim “avanturama”. Jandial je rekao:
“Treniranje takvih vještina čini me prilagodljivijim, maštovitijim i kreativnijim u rješenjima na poslu. To zovem cross-treningom za mozak.“
No, da bismo naučili kako kontrolirati snove, nije potrebno biti neurokirurg. Trik je, otkriva, usredotočiti se na ulazne i izlazne točke, odnosno na usnivanje i buđenje. Formula glasi: ako imamo problem kojeg želimo riješiti, na njega se trebamo usredotočiti dok tonemo u san, kao što Jandial radi noć prije operacije. Ujutro trebamo uživati u “mutnoj” fazi između spavanja i buđenja, odnosno pokušati je produžiti; uživati u luksuzu kreveta i pokušati zadržati nekoliko misli, umjesto posezanja za telefonom.
Iako spavamo, naš mozak ne odmara. Električni impulsi “plešu” preko korteksa, vanjskog sloja mozga, i neuroni se aktiviraju na tisuće i tisuće puta u sekundi. Jandial kaže kako nam mozak nije miran dok sanjamo. Tijelo je isključeno, no snovi troše energiju jer mozak, iako malen organ, koristi 20% opskrbe krvlju u tijelu. Neurokirurg za The Times kaže da, ako netko sanja o npr. trčanju, motorni korteks aktivira se na isti način kao i kada zaista vježba.
Snovi su važni i za kreativnost
Također, snovi imaju moć potaknuti kreativnost. Postoje dva stanja mozga: “izvršna mreža” budnog dijela mozga odgovorna za logiku, red i svakodnevni život te “imaginacijska mreža” u kojoj su pravila prostora i vremena zanemarena te mozak može lutati. Kada spavamo, isključuje se izvršna mreža, a imaginacijska preuzima kontrolu. Jandial kaže:
“Tada nema razuma ni logike i naše snove trebamo prihvatiti bez pitanja. To nije isto kao kad mislima odlutamo pod tušem, već je ovo stanje mozga poput treninga visokog intenziteta za um. Bez toga, budni mozak i izvršna mreža mozga čine nas previše strogima i neprilagodljivima.”
To bi moglo objasniti, piše The Times, zašto znanstvenici tvrde da kratki drijemež u trajanju između 30 i 90 minuta može poboljšati učenje i kognitivne funkcije, kada ljudi postanu iscrpljeni od repetitivnih zadataka.
U evolucijskom smislu, sanjanje nas sprječava da postanemo preopterećeni i preprilagođeni funkcijama svakodnevnog života. Nadalje, Jandial za The Times objašnjava da snovi mogu funkcionirati kao svojevrsni red flag za mentalne i neurološke bolesti. To je još nedovoljno istraženo područje, ali neurokirurg vjeruje da ima velik potencijal. Najupečatljiviji je primjer, nastavlja s pojašnjenjem, “ponašanje iz snova” – stanje u kojem osoba tijekom sna izvodi radnje ili pokrete koji odražavaju sadržaj njihovih snova. Navodi primjer muškaraca u pedesetima koji sanjaju o borbi: vrlo je vjerojatno da će razviti Parkinsonovu bolest, Lewyjevu tjelesnu demenciju ili multiplu sistemsku atrofiju u sljedećih nekoliko godina, što Jandial smatra prilično nevjerojatnim.
Snovi kao pomoć u dijagnozi bolesti?
Znanstvenici su otkrili da će, u roku od 14 godina od spomenute dijagnoze “ponašanja iz snova”, odnosno dream enactment behaviour, 97% razviti jednu od navedenih neuroloških bolesti. Ta bi se saznanja mogla koristiti za pomoć pri dijagnosticiranju bolesti godinama unaprijed. Jandial vjeruje da bi snovi trebali biti tretirani medicinski kao “vitalni znak”, poput krvnog tlaka ili brzine otkucaja srca, čime bi poslužili kao jedan od pokazatelja cjelokupnog mentalnog zdravlja.
Također, neurokirurg smatra da bismo mnogo mogli naučiti o sebi ako bismo se trudili preuzeti aktivniju ulogu u svojim snovima:
“Naši nam snovi šapću, a mi na njih ne obraćamo pozornost. Snovi se ne događaju slučajno. Takve stvari ne možemo doznati u budnom stanju, već samo kada sanjamo, zbog čega to može svatko napraviti. Ako želite znati više o sebi, obratite pozornost na stanje uma prilikom sanjanja.”
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
