Koliko bismo trebali biti zabrinuti oko mikroplastike

21.06.2024. | AUTOR: Iva Kordić

Očuvanje zdravlja
#zdravlje

Mikroplastika je posvuda. Znanstvenici su sve zabrinutiji zbog sićušnih plastičnih čestica koje su se proširile do najudaljenijih dijelova planeta, ali i do najskrivenijih dijelova našeg tijela. Sve, od spremnika za hranu do odjeće, sada sadrži plastiku, a kroz redovitu upotrebu mali se fragmenti odvajaju od tih predmeta. Drugi se proizvodi, piše Morning Brew, namjerno proizvode s mikroplastikom; to su recimo sićušne kuglice u pasti za zube ili u kremama za piling.

Mikroplastika oko nas (i u nama)

Na kraju, mikroplastika završava u oceanima, u zraku te u našim zalihama hrane i vode. Prema jednom istraživanju, ljudi godišnje udahnu i progutaju do 113,743 nevidljivih čestica, pri čemu su neki proizvodi poput ribe, flaširane vode i soli poznati kao posebno česti unositelji mikroplastike u naša tijela. Kao rezultat toga, mikroplastika je pronađena u ljudskoj krvi, gastrointestinalnom traktu, jetri, plućima i drugim vitalnim organima. Iako zdravstveni učinci mikroplastike nisu potpuno razjašnjeni, postoje neki dokazi da mogu biti štetni. Dakle, dobro je napraviti predodžbu o tome koliko je mikroplastika velik problem i kako se s njim nositi.

Što kaže znanost?

Postoje dokazi da bi onečišćenje mikroplastikom moglo naštetiti morskom okolišu i smanjiti plodnost tla na kopnu te tako smanjiti broj organizama koji u njemu žive. Što se tiče ljudskog zdravlja, znanstvenici su najviše zabrinuti zbog plastičnih nanočestica koje su dovoljno male da mogu proći kroz barijere i ući u stanice, a potencijalno i u mozak, piše Morning Brew. Budući da plastici za razgrađivanje treba puno dulje vremena od prosječnog ljudskog životnog vijeka, mali se dijelovi mogu nakupljati i u našem tijelu.

Plastika sadrži mnoštvo otrovnih kemikalija, uključujući tvari poput usporivača plamena, koji ne pripadaju u ljudski organizam. No, znanstvenici se još uvijek trude razumjeti kako mikroplastika utječe na nas. Recimo, kod miševa su pronađene poveznice između mikroplastike i zdravstvenih problema poput upale crijeva i određenog kognitivnog pada. Istraživanje na ljudima koji su prolazili postupak za smanjenje rizika od moždanog udara otkrilo je da su oni s mikroplastikom u glavnoj arteriji imali povećani rizik od srčanog i moždanog udara te smrti.

Uzorci ljudske sperme u nekoliko su istraživanja sadržavali mikroplastiku, a neki se istraživači pitaju je li ona uzrok smanjenja broja spermija, što utječe na mušku plodnost. Međutim, stručnjaci napominju kako i dalje nema dovoljno dokaza da bismo s punim pravom mogli okriviti mikroplastiku za zdravstvene probleme. Znanstvenici tvrde kako je potrebno više istraživanja kojima će se izdvojiti efekti mikroplastike u odnosu na sve druge čimbenike koji utječu na dobrobit, poput socioekonomskog statusa.

Također, nije točno utvrđeno ni koja količina mikroplastike ulazi u naš organizam. Dok neke studije sugeriraju da je riječ o količini koja odgovara težini kreditne kartice na tjednoj bazi, odnosno ekvivalentu od 50 plastičnih vrećica godišnje, drugi istraživači kažu kako je to precjenjivanje, i to za nekoliko redova veličine.

Što možemo poduzeti?

Izbjegavanje izloženosti plastici praktički je nemoguće, no postoje neke mjere opreza koje stručnjaci preporučuju kako bismo smanjili kontakt s mikroplastikom. Neke od preporuka uključuju:

  • zamjenu plastičnih posuda, kuhinjskog pribora i boca za vodu sa staklenim proizvodima
  • izbjegavanje podgrijavanja hrane u plastici
  • konzumiranje manje prerađene hrane za koju je manja vjerojatnost da je došla u kontakt s plastikom tijekom proizvodnog procesa
  • izbjegavanje kupovanja plastičnih predmeta te njihovo držanje podalje od izravne sunčeve svjetlosti, s obzirom na to da plastika teži razgradnji kada je izložena izvoru topline
  • češće usisavanje i prozračivanje životnog prostora kako bi se smanjila količina mikroplastike u zraku.

Inače, Europska komisija nedavno je zabranila namjerno dodavanje mikroplastike u proizvode u Europskoj uniji, poput svjetlucavog praha koji nije biološki razgradiv. U međuvremenu, zemlje članice UN-a rade na međunarodnom sporazumu za smanjenje zagađenja plastikom te se nadaju da će sporazum biti finaliziran do kraja godine, donosi Morning Brew.

FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash+

POVEZANI ČLANCI
©2024 after5