Prvi koraci u liječenju pretilosti: Tko je kandidat, kako izgleda terapija i što znači dugoročni pristup

Borka Pezo Nikolić, liječnica koja nas educira i putem TikToka

Svjesna važnosti edukacije, liječnica Borka Pezo Nikolić, dio svog rada preselila je i na društvene mreže, gdje na profilu “Minute za srce”, kompleksne zdravstvene teme objašnjava jednostavno i razumljivo. Već se nekoliko godina aktivno bavi zdravstvenom edukacijom kao predsjednica udruge “Ritam Srca”, kroz koju teme kardiovaskularnog zdravlja nastoje približiti široj populaciji i potaknuti prevenciju. TikTok je otkrila slučajno, no brzo je prepoznala njegov potencijal kao platforme putem koje je moguće doprijeti do velikog broja ljudi:

“Pokazalo se da postoji stvarna potreba za stručnim, jasnim i pouzdanim medicinskim informacijama, osobito kada su prezentirane jednostavnim i razumljivim jezikom. Društvene mreže danas predstavljaju važan kanal komunikacije, a ako se koriste odgovorno, mogu biti snažan alat za edukaciju i prevenciju. Nakon nešto više od godine dana rada na TikToku, svjedočim sve većem broju ljudi koji mi se obraćaju i na ulici jer prate moj profil. Cilj je i jačanje medicinske niše na društvenim mrežama, ali one koja nudi informacije medicine temeljene na dokazima, a ne na uvjerenjima.”

Teme bira na temelju onoga što svakodnevno viđa u kliničkoj praksi i pitanja koja joj pacijenti najčešće postavljaju: kardiovaskularni rizik, pretilost, krvni tlak ili nove terapijske mogućnosti. Uz to, nastoji i reagirati na aktualne medicinske teme o kojima se govori u javnosti, kako bi pružila stručan pogled. Kardiologinja kaže kako najviše reakcija izazivaju lijekovi za snižavanje masnoća i lijekovi za mršavljenje, kao i nuspojave, za koje je njezina publika najviše zainteresirana.

I dok na društvenim mrežama razbija mitove u minutnim formatima, u ordinaciji se susreće sa složenijim pričama. Pitali smo je kako izgleda prvi korak kada osoba odluči potražiti liječničku pomoć zbog pretilosti.

“Osobe s prekomjernom težinom i debljinom suočavaju se s raširenim oblikom društvene stigme temeljene na obično nedokazanoj pretpostavci da njihova tjelesna masa proizlazi prvenstveno iz nedostatka samodiscipline i osobne odgovornosti.To nije u skladu s trenutnim znanstvenim dokazima koji pokazuju da regulacija tjelesne mase nije u potpunosti pod voljnom kontrolom te da biološki, genetski i okolišni čimbenici značajno doprinose pretilosti pa je 2020. godine u časopisu Nature Medicine objavljen konsenzus za ukljanjanje stigme”, pojašnjava liječnica i kaže kako je prvi korak – liječnik koji ne stigmatizira.

Prvi susret pacijenta i liječnika

Prvi je susret strukturiran kao obrada kronične bolesti, a ne samo razgovor o kilogramima, što uključuje detaljan razgovor o dosadašnjem tijeku debljanja, prehrambenim navikama, tjelesnoj aktivnosti, spavanju, lijekovima i ranijim pokušajima mršavljenja. Dr. Pezo Nikolić kaže kako većina osoba problem nosi iz djetinjstva pa često čuje rečenicu “Uvijek sam bio/bila najdeblji/najdeblja u razredu”.

Prvi pregled uključuje i procjenu pridruženih bolesti poput hipertenzije, dijabetesa, poremećaja lipida ili apneje u snu, a slijedi klinička procjena koja uključuje:

• mjerenje tjelesne mase
• mjerenje ITM-a (indeks tjelesne mase)
• mjerenje opsega struka
• mjerenje krvnog tlaka
• laboratorijsku obradu koja objektivizira brojeve.

Na kraju se s pacijentom dogovara individualni plan: promjena životnog stila, potreba za dodatnom dijagnostikom, uključivanje drugih stručnjaka, a kod određenih bolesnika i razmatranje farmakoterapije.

“Fokus je na realnim, održivim ciljevima i dugoročnom praćenju. Često pacijentima sugeriram kupovinu kuhinjske vage kako bi mogli točno odrediti i izračunati dnevni unos kilokalorija. Osim toga, savjetujem vođenje dnevnika prehrane. Osoba mora osvijestiti što sve pojede u jednom danu, za to mora postojati račun. Najgore je odokativno procijeniti”, govori kardiologinja.

Smatra kako je većina osoba svjesna da je riječ o kroničnom problemu jer se s viškom kilograma bore cijeli svoj život. Kilogrami, kaže, nisu došli preko noći te ne mogu ni nestati tom brzinom. Radi se o godinama posla; o nekoliko godina visoke motiviranosti, uz minimalno dozvoljeno posrtanje.

Kada se razmatra farmakoterapija?

Kada se procijeni ukupni zdravstveni rizik i definira plan liječenja, kod dijela pacijenata otvara se i pitanje farmakoterapije. Pitali smo dr. Pezo Nikolić prema kojim se kriterijima procjenjuje tko je kandidat za lijekove iz skupine GLP-1 agonista, poput Wegovyja.

Indikacije za primjenu lijekova GLP-1 agonista su jasno definirane, a to je ITM iznad 30 kg/m2, što je definicija početka pretilosti ili ITM iznad 27 kg/m2 uz prisutnost neke od pratećih bolesti, poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, predijabetesa, dislipidemije, opstruktivne apneje u snu ili kardiovaskularnih bolesti. Farmakoterapija se uvodi unutar jasno strukturiranog plana, a ne kao izolirana intervencija pa nas je zanimalo kako pacijentima pojašnjava ulogu lijeka u cjelokupnom procesu liječenja.

“Obično pacijentu kažem da je lijek jak vjetar u leđa, ali da je on kapetan svog broda te da će uspješnost ipak ovisiti o osobnom pristupu. Osoba uz lijek uvijek može pojesti malo više, iako joj možda i ne paše, lijek nije zaključao vrata, on ih je pritvorio. No moramo naglasiti da, kao i kod svakog liječenja, postoje oni koji nemaju adekvatan ili očekivani odgovor na terapiju. Trebalo bi doći do gubitka 5% mase nakon 3-6 mjeseci na punoj dozi lijeka (2.4 mg). Ako je taj gubitak manji, treba vidjeti gdje je problem”, objasnila je liječnica.

Prije početka terapije, svaki pacijent treba znati koji je očekivani gubitak tjelesne mase, što može biti i preko 15% u 72 tjedna. Dr. Pezo Nikolić ističe kako rezultati ovise i o individualnom pristupu, kalorijskom deficitu i fizičkoj aktivnosti. Kada se s terapijom započne, dolazi do primjetne promjene u osjećaju gladi i odnosu prema hrani. Pacijenti najčešće opisuju da se glad javlja rjeđe i da je slabijeg intenziteta, dok osjećaj sitosti nastupa brže, već nakon manjih količina hrane. Također, dolazi i do smanjenja tzv. “stalnog razmišljanja o hrani”, što mnogima olakšava kontrolu prehrambenih navika, bez osjećaja odricanja.

Kako djeluje Wegovy?

“Važno je naglasiti da Wegovy ne djeluje tako da ‘zabranjuje’ hranu, već djeluje na centre u mozgu koji reguliraju apetit i sitost, kao i na usporavanje pražnjenja želuca. Zbog toga dolazi do spontanog smanjenja unosa hrane, bez potrebe za strogim restriktivnim dijetama. Kod mnogih pacijenata to dovodi do zdravijeg i uravnoteženijeg odnosa prema hrani, što je ključni preduvjet za dugoročno održavanje smanjene tjelesne mase”, pojasnila je.

Uvođenje terapije tek je početak procesa. Ključnu ulogu u uspjehu ima njezino redovito praćenje i prilagodba. Praćenje je posebno važno tijekom prvih mjeseci, kada se doza postupno povećava i procjenjuje se učinak te podnošljivost lijeka. Na kontrolama se prati gubitak tjelesne mase, eventualne nuspojave, metabolički parametri poput glukoze i lipida, kao i opće zdravstveno stanje pacijenta. Liječnički je nadzor ključan jer omogućuje individualnu prilagodbu terapije, pravovremeno prepoznavanje i zbrinjavanje nuspojava te dodatnu edukaciju i podršku pacijentu.

Kardiologinja ističe kako upravo kontinuirano praćenje značajno povećava vjerojatnost dugoročnog uspjeha jer terapija nije samo primjena lijeka, nego dio sveobuhvatnog medicinskog pristupa liječenju debljine kao kronične bolesti.

Uspješan ishod liječenja i trajanje terapije

Uspjeh se ne mjeri isključivo padom tjelesne mase, već nizom zdravstvenih pokazatelja. Dr. Pezo Nikolić pojasnila nam je da se on definira kroz više razina:

“Kao prvo, to je broj na vagi, jer smanjenje tjelesne mase predstavlja osnovni i mjerljiv pokazatelj odgovora na terapiju. Kao drugo, jednako su važni objektivni medicinski parametri koje pratimo u krvi, poput vrijednosti glukoze, HbA1c i lipida, kao i vrijednosti arterijskog krvnog tlaka. Međutim, prava vrijednost liječenja vidi se u široj kliničkoj slici. Ona uključuje novu procjenu, sada značajno smanjenog kardiovaskularnog rizika, bolju pokretljivost, veću funkcionalnu sposobnost i, što je posebno važno, poboljšanje kvalitete života i općeg životnog zadovoljstva.”

Budući da je riječ o kroničnoj bolesti, nameće se pitanje trajanja terapije. Koliko dugo se može primjenjivati i postoje li jasne medicinske granice njegova trajanja? Dr. Pezo Nikolić kaže kako se terapija može primjenjivati dugoročno jer se pretilost danas smatra kroničnom bolešću koja, poput hipertenzije ili dijabetesa, često zahtijeva trajno liječenje. Ne postoji unaprijed definirano maksimalno trajanje terapije, nego se ona nastavlja sve dok postoji medicinska korist, dobra podnošljivost i jasan učinak na tjelesnu masu i metaboličko zdravlje.

Liječnica naglašava da prekid terapije kod većine pacijenata dovodi do postupnog povratka apetita i ponovnog povećanja tjelesne mase, što potvrđuje da lijek ne djeluje trajno nakon prestanka primjene, već dok se koristi. To je razlog zašto se trajanje terapije određuje individualno, uz redoviti liječnički nadzor, procjenu koristi i sigurnosti te u sklopu dugoročnog plana liječenja pretilosti kao kroničnog stanja. Dr. Pezo Nikolić kaže kako terapija nije kratkotrajna intervencija, nego dio dugoročne strategije očuvanja metaboličkog i kardiovaskularnog zdravlja.

Pretilost nije osobni neuspjeh

Unatoč svim dostupnim terapijskim mogućnostima, prvi korak za mnoge je i dalje najteži. Pitali smo dr. Pezo Nikolić što bi poručila onima koji godinama odgađaju razgovor s liječnikom:

“Poručila bih im prije svega da pretilost nije osobni neuspjeh, već kronična bolest s jasnim biološkim, hormonskim i metaboličkim mehanizmima. Traženje pomoći nije znak slabosti, nego odgovoran i važan korak prema očuvanju zdravlja. Danas imamo znatno bolje razumijevanje pretilosti i učinkovite, medicinski utemeljene terapijske mogućnosti koje mogu pomoći tamo gdje samostalni pokušaji često nisu bili dovoljni. Razgovor s liječnikom nije mjesto osude, već mjesto razumijevanja, procjene i podrške.”

FOTOGRAFIJE: Unsplash, Dupe Photos