Glavobolja, vrtoglavica, mučnina i osjećaj slabosti tijekom toplinskog vala mnogima su poznati. Nakon nekoliko sati na plaži, šetnje gradom ili vožnje u automobilu bez klime lako je pomisliti da je riječ o prolaznoj iscrpljenosti. No upravo su to simptomi koje ne treba uvijek olako shvatiti.
Visoke temperature mogu dovesti do toplinske iscrpljenosti, ali i do toplinskog udara – hitnog medicinskog stanja koje nastaje kada tijelo više ne može regulirati vlastitu temperaturu. Razlikovati ta dva stanja važno je jer pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice.
Zašto vrućine toliko opterećuju organizam?
Naše se tijelo prirodno hladi znojenjem. Kada je vanjska temperatura vrlo visoka ili smo dugo izloženi suncu, taj mehanizam više nije jednako učinkovit. Gubitkom tekućine i elektrolita dolazi do dehidracije, krvne se žile šire, krvni tlak pada, a srce radi ubrzano kako bi održalo normalnu cirkulaciju. Zato tijekom toplinskih valova mnogi osjećaju umor, slabost ili vrtoglavicu.
Prvo dolazi iscrpljenost od vrućine
Toplinska iscrpljenost najčešće je upozorenje organizma da mu je potreban odmor i rashlađivanje. Može se razviti nakon duljeg boravka na suncu, fizičkog rada ili aktivnosti na visokim temperaturama.
Najčešći simptomi uključuju:
- obilno znojenje
- jaku žeđ
- umor i slabost
- vrtoglavicu
- glavobolju
- mučninu
- grčeve u mišićima
- hladnu i vlažnu kožu.
U većini slučajeva stanje se poboljšava nakon odmora u hladu ili klimatiziranom prostoru te nadoknade tekućine i elektrolita.
Kada iscrpljenost prerasta u toplinski udar?
Toplinski udar nastaje kada tijelo više ne uspijeva sniziti svoju temperaturu. Tjelesna temperatura može porasti iznad 40 °C, a tada su ugroženi mozak, srce, bubrezi i drugi organi. Zbog toga se toplinski udar smatra hitnim medicinskim stanjem koje zahtijeva brzu reakciju.
Simptomi koje ne biste trebali ignorirati
Ako primijetite jedan ili više ovih simptoma kod sebe ili druge osobe, potrebno je odmah reagirati:
- vrlo visoka tjelesna temperatura
- jaka glavobolja
- zbunjenost ili dezorijentiranost
- otežan govor
- razdražljivost
- ubrzano disanje
- ubrzan puls
- nesvjestica
- grčevi
- izrazita malaksalost
Jedna česta zabluda
Mnogi misle da osoba s toplinskim udarom mora imati potpuno suhu kožu. To nije uvijek slučaj. Kod toplinskog udara izazvanog fizičkim naporom osoba se može i dalje znojiti, zbog čega nije dobro oslanjati se samo na taj znak. Važnije je obratiti pozornost na promjene svijesti, izrazitu slabost i visoku tjelesnu temperaturu.
Što učiniti u prvih nekoliko minuta?
Ako posumnjate na toplinski udar, osobu je potrebno odmah premjestiti u hlad ili klimatiziran prostor, skinuti višak odjeće i početi je rashlađivati hladnim oblozima ili vodom. Istodobno nazovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112.
Ako je osoba pri svijesti i može sigurno gutati, ponudite joj male gutljaje hladne vode ili napitka s elektrolitima. Ako je bez svijesti ili otežano guta, nemojte joj davati tekućinu, već pričekajte dolazak hitne medicinske pomoći.
Kako smanjiti rizik tijekom toplinskog vala?
Tijekom razdoblja ekstremnih vrućina zdravstvene institucije preporučuju nekoliko jednostavnih mjera:
- pijte dovoljno vode tijekom cijelog dana
- izbjegavajte boravak na izravnom suncu između 10 i 17 sati
- nosite laganu i svijetlu odjeću
- rashlađujte prostor u kojem boravite
- odgodite zahtjevniju fizičku aktivnost za jutarnje ili večernje sate
- obratite dodatnu pozornost na starije članove obitelji, djecu i osobe koje žive same
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
