Godinama su se estetska kirurgija i medicina povezivale s vidljivim transformacijama i zahvatima nakon kojih je bilo relativno lako zaključiti što se na licu promijenilo. Danas se poželjnim rezultatom sve češće smatra suprotno: lice koje izgleda svježije i odmornije, dok intervenciju teško možemo prepoznati. Pitanje „Što si radila?“ zamijenilo je ono znatno poželjnije: „Jesi li se naspavala? Izgledaš odlično.“
U središtu novog pristupa nalazi se harmonija lica, točnije odnos njegovih proporcija, volumena i kontura. Umjesto tretiranja nosa, jagodica, usana ili linije čeljusti kao zasebnih područja, lice se promatra kao cjelina, a estetske intervencije planiraju se prema karakteristikama osobe. Cilj je naglasiti postojeće proporcije i postići skladan rezultat koji ne mijenja prepoznatljivost lica.
Taj pristup njeguje i zagrebačka Poliklinika Lohuis Filipović, koja se ove godine našla među svega nekoliko europskih estetskih klinika koje je USA Today izdvojio kao destinacije zbog kojih se isplati putovati preko granice. Hrvatska se time našla na karti europske estetske medicine uz etablirana međunarodna imena, a u središtu pristupa Poliklinike nalazi se ideja da se kvalitetan rezultat procjenjuje kroz cijelo lice, umjesto kroz izoliranu korekciju pojedine regije.
Zašto mladoliko lice povezujemo s određenim proporcijama?
Kada gledamo nečije lice, ukupni dojam stvaramo iz odnosa njegovih dijelova. Nos, jagodice, usne ili linija čeljusti mogu privući pozornost, no njihov izgled uvijek čitamo u odnosu na ostatak lica. Zato se u suvremenoj estetskoj kirurgiji i medicini sve više govori o proporcijama i načinu na koji se one mijenjaju tijekom godina.
Jedan od pojmova koji se pritom često koristi jest obrnuti trokut mladosti. Mlađe lice karakteriziraju volumen u srednjem dijelu, definirane jagodice i čvrsta linija čeljusti. Tijekom godina gravitacija utječe na raspored tkiva, volumen se postupno spušta prema donjoj trećini, a konture postaju manje izražene. Mijenja se tako ukupna struktura lica, a ne izolirano jedno njegovo područje.
Ponovno uspostavljanje ravnoteže zato može utjecati na više elemenata odjednom. Kada se vrate proporcije karakteristične za obrnuti trokut mladosti, jagodice i linija čeljusti dobivaju jasnije konture, pogled djeluje otvorenije, oči svježije, a osmijeh i zubi dolaze više do izražaja. Rezultat se čita kroz cjelinu lica.
Takav način razmišljanja mijenja i pitanje s kojim počinje estetski tretman. Naglasak se pomiče s pojedinačne regije prema procjeni odnosa među različitim dijelovima lica te izboru intervencije koja će naglasiti karakteristike koje osoba već ima.
Zašto se sve više radi na kvaliteti kože?
Promjena prioriteta vidi se i u tretmanima koji posljednjih godina privlače velik interes. Uz postupke kojima se licu dodaje volumen, važnije mjesto dobivaju metode koje potiču vlastite regenerativne procese kože i rade na njezinoj teksturi i čvrstoći.
CO₂ laser već se godinama smatra zlatnim standardom za poboljšanje teksture kože. Koristi se za ublažavanje bora, ožiljaka od akni, proširenih pora i oštećenja nastalih djelovanjem sunca, a tretman ujedno potiče stvaranje novog kolagena. Promjena se zato vidi prvenstveno u kvaliteti kože, koja nakon procesa obnove djeluje glađe i čvršće, dok crte lica ostaju iste.
Sličan pristup primjenjuje Morpheus8, tretman koji je posljednjih godina postao vrlo tražen. Kombinira mikroiglice i radiofrekvencijsku energiju te djeluje u dubljim slojevima kože, gdje stimulira stvaranje kolagena i elastina. Koža postupno postaje čvršća, a konture lica definiranije, pri čemu se volumen ne dodaje.
U kombinaciji s individualno izrađenim planom tretmana, ove metode mogu raditi na svježini i skladu lica kroz regenerativne procese kože. Time se objašnjava i njihov položaj unutar šireg pomaka u estetskoj medicini: kvaliteta kože postala je jednako važan dio ukupnog dojma kao volumen i konture.
Granica nakon koje tretman više ne može zamijeniti kirurgiju
Razvoj neinvazivnih metoda proširio je mogućnosti estetske medicine, no određene promjene zahtijevaju kirurški pristup. Kada je cilj djelovati na dublje anatomske slojeve lica, među tehnikama koje se danas koriste nalazi se deep plane facelift.
Riječ je o zahtjevnom zahvatu pomlađivanja koji djeluje dublje od površine kože. Takav pristup omogućuje rad na anatomskim strukturama lica, uz očuvanje pokreta i mimike, a cilj je izbjeći karakterističan zategnut izgled koji se tradicionalno povezivao s faceliftom.
Poliklinika Lohuis Filipović među prvima je ovu tehniku uvela u Hrvatskoj. Doc. dr. sc. Boris Filipović dodatno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama kod dr. Andrewa A. Jacona, svjetski poznatog stručnjaka za kirurgiju lica i deep plane facelift kojem se za takve zahvate obraćaju i međunarodno poznati pacijenti.
Kontinuirana edukacija kod vodećih kirurga pritom je važan dio razvoja estetske kirurgije, a prijenos tehnika i znanja između međunarodnih centara približava europske klinike standardima koji su se dugo povezivali s vodećim američkim adresama.
Jedan idealan nos ne odgovara svakom licu
Rinoplastika dobro pokazuje koliko se pristup estetskoj kirurgiji promijenio. Suvremena operacija nosa polazi od odnosa nosa prema ostatku lica, umjesto od unaprijed zadane ideje njegove idealne veličine ili oblika.
Cilj je oblikovati nos koji odgovara proporcijama osobe, uz očuvanje funkcije disanja. Rezultat se zato procjenjuje u odnosu na cijelo lice, što rinoplastiku smješta u isti koncept harmonije koji se primjenjuje i kod drugih estetskih zahvata.
Individualizirani pristup utjecao je i na način na koji pacijenti donose odluku o zahvatu. Kod kompleksnijih operacija izbor se sve češće temelji na kirurgu i njegovu iskustvu, umjesto isključivo na destinaciji na kojoj se klinika nalazi. Uvrštavanje Poliklinike Lohuis Filipović u izbor USA Todaya dobiva dodatnu težinu jer hrvatsku kliniku smješta među europske adrese koje privlače i pacijente spremne putovati radi estetskog zahvata.
Najpoželjnija promjena sve se teže prepoznaje
Suvremena estetska kirurgija i medicina sve se više udaljavaju od ideje velike transformacije kao glavnog pokazatelja uspješnog zahvata. U fokusu su proporcije, kvaliteta kože, odnos različitih dijelova lica i odabir metode koja odgovara individualnim karakteristikama pacijenta.
Mijenja se i značenje pomlađivanja, a cilj se pomiče prema svježijem i odmornijem izgledu, uz očuvanje karakteristika po kojima je osoba prepoznatljiva.
Uvrštavanje Poliklinike Lohuis Filipović među europske estetske klinike koje je izdvojio USA Today uklapa se u taj smjer razvoja: znanje, međunarodna edukacija i individualizirani pristup postaju važni kriteriji prema kojima se procjenjuje kvaliteta estetske kirurgije i medicine.
A rezultat kojem se teži može se opisati vrlo jednostavno. Umjesto pitanja što smo promijenili na licu, poželjnija je reakcija da izgledamo kao da smo se dobro naspavali.
FOTOGRAFIJE: Poliklinika Lohuis Filipović
