Na zimsko računanje vremena u Hrvatskoj prelazimo u noći sa subote 24. na nedjelju 25. listopada 2026. Pomicanje sata dogodit će se u 3:00 ujutro, kada ćemo kazaljke vratiti jedan sat unatrag, na 2:00. Tako ćemo te noći dobiti dodatni sat, a 25. listopada završava ljetno računanje vremena. Datum je naveden i u službenom rasporedu Europske unije.
Na temelju Zakona o računanju vremena donesena je Uredba o ljetnom računanju vremena, koja za 2026. godinu određuje prelazak na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku te povratak na standardno, odnosno “zimsko” vrijeme posljednje nedjelje u listopadu. U proljeće se kazaljke pomiču jedan sat unaprijed (s 2:00 na 3:00), a u jesen jedan sat unatrag (s 3:00 na 2:00).
*Članak je ažuriran u rujnu 2026.
Zimsko računanje vremena naziv je za standardno vrijeme, koje u Hrvatskoj vrijedi od posljednje nedjelje u listopadu do posljednje nedjelje u ožujku. Pomicanje sata krajem listopada znači da kazaljke vraćamo jedan sat unatrag, s 3:00 na 2:00, dok ih pri proljetnom prelasku na ljetno računanje vremena pomičemo unaprijed. Standardno vrijeme u odnosu na ljetno donosi više jutarnjeg svjetla, zbog čega je bliže prirodnom ciklusu svjetla i tame.
Pomicanje sata 2026. – zimsko računanje vremena
Sezonsko pomicanje sata praksa je pomicanja kazaljki dvaput godišnje, uvedena radi boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla (ovdje smo pisali kako je zimsko i ljetno pomicanje sata počelo). Posljednjih se godina sve češće propituju njezina stvarna korist i utjecaj na svakodnevni život. Direktiva 2000/84/EZ propisuje da države članice EU-a prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u ožujku, a na standardno, odnosno zimsko vrijeme, vraćaju se posljednje nedjelje u listopadu.
Iako je sezonsko pomicanje sata uvedeno radi boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla i moguće uštede energije, njegove se koristi sve češće preispituju, osobito u odnosu na utjecaj promjene sata na san, zdravlje i svakodnevne obveze. Europska komisija 2018. godine predložila je ukidanje sezonskog pomicanja sata, pri čemu bi države članice same odabrale žele li trajno zadržati ljetno ili standardno vrijeme. Europski parlament podržao je prijedlog 2019. godine i predvidio prestanak pomicanja sata 2021., no Vijeće EU-a još nije usuglasilo svoje stajalište. Zato se kazaljke u državama članicama i dalje pomiču dvaput godišnje.
Plan Europskog parlamenta bio je da se posljednje pomicanje sata u Europskoj uniji održi u ožujku 2021. za države koje žele trajno ostati na ljetnom vremenu, odnosno u listopadu 2021. za one koje bi zadržale zimsko, odnosno standardno vrijeme. Parlament je pritom predložio osnivanje mehanizma koordinacije između država članica, kako bi se spriječio kaos na jedinstvenom tržištu, primjerice u prometu i komunikacijama među susjednim zemljama. Europskoj komisiji dana bi bila mogućnost da odgodi primjenu novog režima do godinu dana ako procijeni da bi razlike u odabranim vremenskim zonama mogle narušiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta, piše Legislative Train Schedule Europskog Parlamenta.
Iako je prijedlog dobio široku podršku zastupnika u Europskom parlamentu, s 410 glasova za i 192 protiv, napredak je ubrzo zapeo u Vijeću Europske unije. Tijekom 2018. i 2019. Vijeće je o temi raspravljalo u okviru Radne skupine za kopneni promet, a ministri prometa država članica na sastanku u Grazu izrazili su načelnu podršku ukidanju pomicanja sata. Ipak, zatražili su dodatnu procjenu utjecaja i koordinirano djelovanje na razini cijele Unije, upozoravajući da bi prebrza odluka mogla dovesti do neujednačenosti među državama članicama.
Nakon što je u prosincu 2018. objavljeno izvješće o napretku, daljnjih pomaka više nije bilo. Iako je Europska komisija 2020. prijedlog uvrstila među prioritetne zakonodavne inicijative, Vijeće nikada nije donijelo zajedničko stajalište. Posljednji poziv na djelovanje stigao je u ožujku 2021., kada su članovi Odbora za promet Europskog parlamenta (TRAN) pozvali Vijeće da ubrza proces i napokon donese odluku. Danas, nekoliko godina kasnije, prijedlog ostaje blokiran, a dvostruko godišnje pomicanje sata i dalje je na snazi u svim državama članicama.
Države članice mogu samostalno odlučiti u kojoj se vremenskoj zoni žele nalaziti. Trenutačno u EU-u postoje tri standardne vremenske zone:
- istočnoeuropsko vrijeme: Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska.
- zapadnoeuropsko vrijeme: Irska i Portugal
- srednjoeuropsko vrijeme: 17 država članica u tom je zemljopisnom području (među njima je i Hrvatska)
Što kažu znanstvenici?
Kronobiologija, znanstvena disciplina koja proučava utjecaj dnevno-noćnih ritmova i sezonskih promjena na žive organizme, posljednjih se godina sve češće spominje u raspravama o ukidanju sezonskog pomicanja sata. Stručnjaci okupljeni u europskim organizacijama za istraživanje sna i bioloških ritmova upozoravaju kako bi trajno zadržavanje srednjoeuropskog standardnog vremena (CET) bilo najbolje rješenje za javno zdravlje.
U pismu Europskoj komisiji, predstavnici European Biological Rhythms Society (EBRS), European Sleep Research Society (ESRS) i Society for Research on Biological Rhythms (SRBR) istaknuli su da bi prelazak na trajno zimsko računanje vremena donio više jutarnjeg svjetla tijekom zime, a smanjio izloženost svjetlu u večernjim satima ljeti. Time bi se biološki sat bolje uskladio s prirodnim ciklusima svjetla i tame, a ljudi bi ranije odlazili na spavanje u odnosu na svoje radne i školske obveze. Prema njihovim analizama, takav bi pristup smanjio kronični umor poznat kao “socijalni jet lag“, poboljšao mentalne funkcije te doprinio boljem općem zdravlju stanovništva.
Znanstveni dokazi upućuju i na moguće šire zdravstvene koristi. Potpisnici pisma navode da bi trajno standardno vrijeme moglo pridonijeti kvalitetnijem snu te povoljnije utjecati na zdravlje srca, tjelesnu težinu i psihičko zdravlje. Pozivaju se i na istraživanja koja povezuju usklađenost biološkog sata s boljim rezultatima u školi i na radnom mjestu. Kako ističu, ukidanje sezonskog pomicanja sata pruža priliku za poboljšanje zdravlja građana diljem Europske unije, a trajno srednjoeuropsko standardno vrijeme smatraju najboljim izborom za javno zdravlje.
Prema brojnim istraživanjima, upravo je zimsko računanje vremena, odnosno standardno vrijeme, zdravije jer omogućuje više izloženosti jutarnjem svjetlu koje pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, hormona sna (melatonina) i raspoloženja. Znanstvenici sa Sveučilišta Washington State objašnjavaju da izlaganje svjetlu ujutro “sidri” biološki sat i održava prirodan ritam spavanja i budnosti, dok manjak jutarnjeg svjetla, kao što bi se dogodilo kod trajnog ljetnog vremena, dovodi do tzv. socijalnog jet laga kojeg smo spomenuli, zatim umora te smanjene koncentracije, piše Sleep Research Society.
Što se događa pri prijelazu na zimsko računanje vremena?
Stručnjaci upozoravaju da naš organizam reagira na pomicanje sata, barem nekoliko dana, kao na blagu promjenu vremenske zone. Tijekom tog razdoblja mogu se pojaviti pospanost, manjak energije, promjene raspoloženja i veća potreba za snom. No, u usporedbi s proljetnim pomicanjem sata unaprijed, jesenski prijelaz ima blaži učinak na organizam jer se odvija u skladu s našim biološkim satom. Nakon pomicanja kazaljki unatrag, biološki sat nastavlja se kretati svojim uobičajenim ritmom, iako će u početku biti sat vremena “ispred” novog službenog vremena, piše Cenas. Zato je u prvim danima nakon promjene uobičajeno osjećati glad ili pospanost ranije nego inače jer unutarnji sat i dalje odašilje signale prema svom starom rasporedu.
Ova je promjena manje iscrpljujuća jer u danima nakon prelaska na zimsko vrijeme tijelo već “očekuje” san kada idemo spavati. Ako, primjerice, obično idete u krevet u 23 sata, vaš biološki sat tada će pokazivati ponoć, što znači da će vam biti lakše zaspati naspavati se. Takve okolnosti stvaraju “povoljne” uvjete za kvalitetan noćni odmor. Prelazak na zimsko računanje vremena ne stvara manjak sna, već može čak omogućiti i dodatni sat odmora u noći kada do promjene dolazi. To ga čini znatno ugodnijim za organizam. Budući da naš prirodni cirkadijalni ciklus svakog dana blago kasni (traje nešto duže od 24 sata), ljudsko tijelo prirodno teži kasnijem odlasku na spavanje, što je u skladu sa zimskim ritmom.
Treba li nam postupna prilagodba?
U većini slučajeva nema potrebe posebno se pripremati za prelazak na zimsko vrijeme. Odraslim osobama obično su dovoljna dva do tri dana da se prirodno usklade s novim ritmom. No, ako želite odmah “resetirati” svoj biološki sat, dovoljno je da odlazak na spavanje pomaknete za jedan sat kasnije. Kod djece, starijih osoba i onih s poremećajima spavanja, koji su osjetljiviji na promjene ritma, preporučuje se postupno prilagođavanje: pomicanje ključnih aktivnosti (buđenje, obroci, drijemanje, odlazak u krevet) za otprilike 30 minuta tijekom dva dana prije promjene, ili 15 minuta kroz četiri dana, kako bi tijelo lakše prihvatilo novi raspored.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos, Pexels, Unsplash
