Prelazak na zimsko računanje vremena u Hrvatskoj ove godine dogodit će se u nedjelju, 26. listopada 2025., kada će se u 3:00 sata ujutro kazaljke pomaknuti jedan sat unatrag, na 2:00 sata. Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena Vlade Republike Hrvatske, najavljeno je da će ovakav sustav vrijediti i u 2026. godini, a pomicanje sata usklađeno je s praksom Europske unije.
Uredba se temelji na Zakonu o računanju vremena, koji propisuje prelazak sa “zimskog” na “ljetno” računanje vremena u proljeće (posljednja nedjelja u ožujku) te povratak na “zimsko” vrijeme u jesen (posljednja nedjelja u listopadu). U praksi, to znači da se u proljeće kazaljke pomiču jedan sat unaprijed (s 2:00 na 3:00), a u jesen jedan sat unatrag (s 3:00 na 2:00).
Zimsko računanje vremena, ili standardno vrijeme, označava vremenski režim koji vrijedi od posljednje nedjelje u listopadu do posljednje nedjelje u ožujku. Tada se kazaljke sata pomiču unatrag za jedan sat, s 3:00 na 2:00, čime se vraćamo na prirodniji ritam dana i noći. Za razliku od ljetnog računanja vremena, koje uključuje pomicanje sata unaprijed, zimsko računanje vremena podudara se sa standardnim, odnosno astronomskim srednjim vremenom, trenutkom kada je Sunce u podne približno na najvišoj točki iznad horizonta za danu vremensku zonu. Drugim riječima, to je “prirodnije” vrijeme.
Pomicanje sata – zimsko računanje vremena
Sezonsko pomicanje sata, poznato i kao ljetno i zimsko računanje vremena, praksa je pomicanja kazaljki dvaput godišnje koje je započelo s ciljem boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla (ovdje smo pisali kako je sve počelo). Dok su se mnoge zemlje tijekom godina priklonile toj praksi, sve se češće propituje njezina stvarna korist i utjecaj na svakodnevni život. Odluka o primjeni Direktive 2000/84/EZ propisuje da sve države članice kazaljke pomiču posljednje nedjelje u ožujku, kada prelaze na ljetno računanje vremena, te ponovno posljednje nedjelje u listopadu, kada se vraćaju na standardno (zimsko) vrijeme.
No, iako se navodno uvodi zbog boljeg iskorištavanja dnevnog svjetla i uštede energije, brojna istraživanja posljednjih godina dovode u pitanje stvarne koristi te prakse. Umjesto ušteda, studije sve češće ističu negativne učinke na zdravlje, poremećaje sna i smanjenu produktivnost prvih dana nakon promjene sata. Zbog toga je Europska komisija 2018. godine predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata. Prema prijedlogu, svaka bi država članica sama odlučila želi li trajno ostati na ljetnom ili zimskom računanju vremena. Europski parlament podržao je ideju 2019. i predložio da se promjene prestanu primjenjivati 2021., no Vijeće EU-a još nije postiglo dogovor, pa se sustav pomicanja sata i dalje prakticira.
Plan Europskog parlamenta bio je da se posljednje pomicanje sata u Europskoj uniji održi u ožujku 2021. za države koje žele trajno ostati na ljetnom vremenu, odnosno u listopadu 2021. za one koje bi zadržale zimsko, odnosno standardno vrijeme. Parlament je pritom predložio osnivanje mehanizma koordinacije između država članica, kako bi se spriječio kaos na jedinstvenom tržištu, primjerice u prometu i komunikacijama među susjednim zemljama. Europskoj komisiji dana bi bila mogućnost da odgodi primjenu novog režima do godinu dana ako procijeni da bi razlike u odabranim vremenskim zonama mogle narušiti funkcioniranje unutarnjeg tržišta, piše Legislative Train Schedule Europskog Parlamenta.
Iako je prijedlog dobio široku podršku zastupnika u Europskom parlamentu, s 410 glasova za i 192 protiv, napredak je ubrzo zapeo u Vijeću Europske unije. Tijekom 2018. i 2019. Vijeće je o temi raspravljalo u okviru Radne skupine za kopneni promet, a ministri prometa država članica na sastanku u Grazu izrazili su načelnu podršku ukidanju pomicanja sata. Ipak, zatražili su dodatnu procjenu utjecaja i koordinirano djelovanje na razini cijele Unije, upozoravajući da bi prebrza odluka mogla dovesti do neujednačenosti među državama članicama.
Nakon što je u prosincu 2018. objavljeno izvješće o napretku, daljnjih pomaka više nije bilo. Iako je Europska komisija 2020. prijedlog uvrstila među prioritetne zakonodavne inicijative, Vijeće nikada nije donijelo zajedničko stajalište. Posljednji poziv na djelovanje stigao je u ožujku 2021., kada su članovi Odbora za promet Europskog parlamenta (TRAN) pozvali Vijeće da ubrza proces i napokon donese odluku. Danas, nekoliko godina kasnije, prijedlog ostaje blokiran, a dvostruko godišnje pomicanje sata i dalje je na snazi u svim državama članicama.
Države članice mogu samostalno odlučiti u kojoj se vremenskoj zoni žele nalaziti. Trenutačno u EU-u postoje tri standardne vremenske zone:
- istočnoeuropsko vrijeme: Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska.
- zapadnoeuropsko vrijeme: Irska i Portugal
- srednjoeuropsko vrijeme: 17 država članica u tom je zemljopisnom području (među njima je i Hrvatska)
Što kažu znanstvenici?
Kronobiologija, znanstvena disciplina koja proučava utjecaj dnevno-noćnih ritmova i sezonskih promjena na žive organizme, posljednjih se godina sve češće spominje u raspravama o ukidanju sezonskog pomicanja sata. Stručnjaci okupljeni u europskim organizacijama za istraživanje sna i bioloških ritmova upozoravaju kako bi trajno zadržavanje srednjoeuropskog standardnog vremena (CET) bilo najbolje rješenje za javno zdravlje.
U pismu Europskoj komisiji, predstavnici European Biological Rhythms Society (EBRS), European Sleep Research Society (ESRS) i Society for Research on Biological Rhythms (SRBR) istaknuli su da bi prelazak na trajno zimsko računanje vremena donio više jutarnjeg svjetla tijekom zime, a smanjio izloženost svjetlu u večernjim satima ljeti. Time bi se biološki sat bolje uskladio s prirodnim ciklusima svjetla i tame, a ljudi bi zaspali ranije i budili se odmorniji. Prema njihovim analizama, takav bi pristup smanjio kronični umor poznat kao “socijalni jet lag“, poboljšao mentalne funkcije te doprinio boljem općem zdravlju stanovništva.
Znanstveni dokazi upućuju i na šire zdravstvene koristi. Trajno standardno vrijeme povezano je s kvalitetnijim snom, manjim rizikom od srčanih bolesti, pretilosti i karcinoma, kao i s nižom konzumacijom alkohola i duhana. Uz to, istraživanja pokazuju da bi zadržavanje zimskog vremena pozitivno utjecalo na psihičko zdravlje te bolje rezultate u školi i na radnom mjestu. Kako ističu potpisnici, ukidanje sezonskog pomicanja sata pruža jedinstvenu priliku za poboljšanje kvalitete života i zdravlja građana diljem Europske unije. Njihov zaključak jasan je: srednjoeuropsko standardno vrijeme znanstveno je najprirodnije, najzdravije i najodrživije rješenje, pišu u pismu Europskoj komisiji.
Prema brojnim istraživanjima, upravo je zimsko računanje vremena, odnosno standardno vrijeme, zdravije jer omogućuje više izloženosti jutarnjem svjetlu koje pomaže u regulaciji cirkadijalnog ritma, hormona sna (melatonina) i raspoloženja. Znanstvenici sa Sveučilišta Washington State objašnjavaju da izlaganje svjetlu ujutro “sidri” biološki sat i održava prirodan ritam spavanja i budnosti, dok manjak jutarnjeg svjetla, kao što bi se dogodilo kod trajnog ljetnog vremena, dovodi do tzv. socijalnog jet laga kojeg smo spomenuli, zatim umora te smanjene koncentracije, piše Sleep Research Society.
Što se događa pri prijelazu na zimsko računanje vremena?
Stručnjaci upozoravaju da naš organizam reagira na svaku promjenu vremena, barem nekoliko dana, kao na blagu promjenu vremenske zone. Tijekom tog perioda mogu se pojaviti pospanost, manjak energije, promjene raspoloženja i veća potreba za snom. No, u usporedbi s proljetnim pomicanjem sata unaprijed, jesenski prijelaz ima blaži učinak na organizam jer se odvija u skladu s našim biološkim satom. Nakon pomicanja kazaljki unatrag, biološki sat nastavlja se kretati svojim uobičajenim ritmom, iako će u početku biti sat vremena “ispred” novog službenog vremena, piše Cenas. Zato je u prvim danima nakon promjene uobičajeno osjećati glad ili pospanost ranije nego inače jer unutarnji sat i dalje odašilje signale prema svom starom rasporedu.
Ova je promjena manje iscrpljujuća jer u danima nakon prelaska na zimsko vrijeme tijelo već “očekuje” san kada idemo spavati. Ako, primjerice, obično idete u krevet u 23 sata, vaš biološki sat tada će pokazivati ponoć, što znači da će vam biti lakše zaspati naspavati se. Takve okolnosti stvaraju “povoljne” uvjete za kvalitetan noćni odmor. Prelazak na zimsko računanje vremena ne stvara manjak sna, već može čak omogućiti i dodatni sat odmora u noći kada do promjene dolazi. To ga čini znatno ugodnijim za organizam. Budući da naš prirodni cirkadijalni ciklus svakog dana blago kasni (traje nešto duže od 24 sata), ljudsko tijelo prirodno teži kasnijem odlasku na spavanje, što je u skladu sa zimskim ritmom.
Treba li nam postupna prilagodba?
U većini slučajeva nema potrebe posebno se pripremati za prelazak na zimsko vrijeme. Odraslim osobama obično su dovoljna dva do tri dana da se prirodno usklade s novim ritmom. No, ako želite odmah “resetirati” svoj biološki sat, dovoljno je da odlazak na spavanje pomaknete za jedan sat kasnije. Kod djece, starijih osoba i onih s poremećajima spavanja, koji su osjetljiviji na promjene ritma, preporučuje se postupno prilagođavanje: pomicanje ključnih aktivnosti (buđenje, obroci, drijemanje, odlazak u krevet) za otprilike 30 minuta tijekom dva dana prije promjene, ili 15 minuta kroz četiri dana, kako bi tijelo lakše prihvatilo novi raspored.
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
