Zašto je shopping tijekom blagdana često poput ovisnosti?

09.12.2023. | AUTOR: Iva Kordić

Modne i beauty priče | Očuvanje zdravlja | Modne priče
#shopping

Iza nas je Crni petak, a ispred nas razdoblje sezonske rasprodaje. Uz to, aktualna je i božićna shopping “groznica” pa CNN u svom članku “Shopping feels like an addiction around the holidays for a reason. Experts explain why” postavlja pitanje znamo li stati s kupovinom onda kada već imamo dovoljno ili je posrijedi shopping ovisnost. Božićno razdoblje donosi mnogo razloga za trošenje novaca, što ljudski mozak promatra kao svojevrsnu nagradu. I, koliko god početni osjećaj bio dobar, navika trošenja tijekom blagdana može imati i neke negativne posljedice.

Postoji li shopping ovisnost?

U razgovoru za CNN, liječnik Ashich Bhatt rekao je da se u blagdanskom razdoblju mnogi prepuštaju kupovini jer mogu racionalizirati troškove u ovom dijelu sezone. Međutim, ako shopping kasnije vodi prema problemima u životu, financijskim ili međuljudskim, tada doista podsjeća na ovisnost. Shopping ovinost nije dijagnosticirana prema Dijagnostičkom i statističkom priručniku mentalnih poremećaja kojeg zdravstveni stručnjaci koriste za dijagnosticiranje pacijenata, piše CNN, ali liječnik Bhatt kaže kako definitivno može imati ovisnički ciklus.

Ponekad, kaže, ljudi jednostavno troše više novca nego što bi trebali. U nekim situacijama također se mogu početi osjećati tjeskobno zbog svih stvari koje bi trebali kupiti. Osjećaju se dobro u trenutku kada ih kupe, no taj osjećaj brzo prođe i opet ga moraju ponoviti, iznova i iznova. To je, pojašnjava stručnjak, trenutak u kojem se vjerojatno radi o obrascu negativnog ponašanja u kupovini, a taj je ciklus teško prekinuti, čak i onda kada prođu blagdani i sezonska sniženja. Bilo da je u pitanju shopping ovisnost ili nedostatak kontrole nad trošenjem, božićno razdoblje je dobro vrijeme za razmišljanje o svojem odnosu prema kupovini.

Zašto naš mozak voli shopping?

Nije iznenađujuća činjenica da se zbog kupovine osjećamo dobro: “hrani” sustav nagrađivanja u našem mozgu.

“Sustav nagrađivanja je sustav koji je izgrađen kod vrsta koje su postojale prije nas, još milijunima godina unatrag, kako bi nas naučio što je potrebno za preživljavanje. Ako nam je nešto zabavno, to je prilično dobar indikator da je aktiviran sustav za nagrađivanje”, pojasnila je Ann-Christine Duhaime za CNN, istaknuta profesorica neurokirurgije na Harvard Medical School i Massachusetts General Hospital u Bostonu.

Kupnja stvari mozgu pruža dozu kemijskog dopamina, a dopamin se često opsuje kao feel-good neurotransmiter. Trgovci također igraju veliku ulogu jer jako dobro znaju kako kupovinu učiniti zabavnom i kako izložiti što više artikala na koje kupci, odnosno mozak, gledaju kao na nagradu. U mozgu se može dogoditi i “povezivanje” dara i reklame o tome koliko će se voljeno prijatelji ili članovi obitelji osjećati ako im kupimo određeni poklon. Može se dogoditi i moment “natjecanja” u kojem trgovci nude limitirane ponude pa se mozgu čini da pojedine artikle može kupiti samo u točno određenom razdoblju.

Duhaime pojašnjava da su takvi poticaji, u kojem žele dobiti potrebno sa što manje žrtve, kao i uklopiti se u zajednicu, bili korisni za naše pretke, no želja za kupovinom, darivanjem i traženjem najboljih ponuda i dalje je vrlo snažna. Prilikom online kupovine ta se “žrtva”, pojasnila je Duhaime, znatno smanjuje. Nema vožnje do trgovačkog centra, traženja proizvoda u trgovini, čekanja u redu na blagajni… Umjesto toga, sve se odvija u nekoliko klikova s kauča. Uz mogućnost spremanja podataka o kreditnoj kartici na web stranicama i u aplikacijama, može proći svega nekoliko sekundi između trenutka kada razmišljamo o nečemu što želimo kupiti i trenutka kada smo ga već platili. Duhaime kaže:

Manje vremena koje trošimo na shopping i manje prepreka između kupca i kupovine znači i manje vremena za razmišljanje o tome želimo li i trebamo li stvarno određeni proizvod.

Liječnica ističe i da, koliko god željeli svake godine obitelji pružiti najbolje blagdane dosad, više shoppinga nas neće nužno dovesti do tog cilja. Osjećaj zadovoljstva nakon kupovine iznimno je kratak. Pojašnjava da, nakon što su svi pokloni otvoreni, često dolazi do razočaranja, a onda se javlja i krivnja zbog potrošenog novca. Duhaime nastavlja:

“Kada zamišljate savršen Božić za djecu, možda razmišljate o novim ukrasima i poklonima; većim i boljim od prošlogodišnjih. Ali, naši mozgovi su također dizajnirani da pronalaze nagradu u poznatom. Ono što djeca zapravo žele jest da svake godine bude isto. Postoji neka povezanost s prošlošću, s dubljim značenjem blagdana, s jednostavnim bivanjem zajedno koje ljudi smatraju izuzetno nagrađujućim. To je posebno važno u vremenima brzih promjena, kao što je trenutno u svijetu, gdje se znanost i tehnologija toliko brzo mijenjaju.”

Manje kupovine, više blagdanskog duha

Dva najvažnija čimbenika povezana s dugotrajnom srećom i zadovoljstvom životom su odnosi i osjećaj svrhe. Umjesto traženja blagdanskog duha putem kupovine niza stvari, Duhaime preporučuje usredotočenje na poklone i aktivnosti koji će ljudima donijeti osjećaje povezanost i svrhe. Oni mogu biti povezani s nekom značajnom uspomenom, zajedničkim obavljanjem aktivnosti ili pronalaženjem nečega što će djetetu pomoći razviti vještinu ili potaknuti strast za određenim hobijem.

Blagdani u kojima se naglasak ne stavlja na kupovinu i potrošnju zvuče lijepo, no to nije uvijek lako postići. Prvo treba prepoznati, piše CNN, da velik dio pritiska tijekom sezone dolazi upravo od onih koji pokušavaju zaraditi prodajom stvari koje nisu uvijek potrebne da bi nam blagdani bili bolji i ljepši. Liječnik Bhatt kao idući preporučuje identificiranje “okidača”. To se može napraviti kroz ograničavanje korištenja kreditnih kartica ili razgovor s bližnjima o važnosti osvještavanja kupovine.

Duhaime nastavlja, savjetujući da najbolji način za mijenjanje ponašanja nije govoriti si da treba prestati, već kupovinu zamijeniti nečim boljim. Recimo, umjesto shoppinga, možemo izvaditi iz ormara stvari koje više ne nosimo toliko i zamijeniti ih s prijateljima. Odlično funkcionira i izvlačenje imena osobe kojoj se kupuje dar kako bi se osoba mogla usredotočiti na pronalazak jednog sjajnog poklona za jednu osobu, umjesto za više njih.

A što ako se slične navike nastave i nakon blagdana? Alexandra Cromer, licencirana stručnjakinja za savjetovanje, za CNN je savjetovala svojevrsni detox na početku godine. To može biti mjesec bez trošenja, recimo u siječnju, ili prestanak kupovine u kojoj će se osoba usredotočiti na drugi cilj – štednju. No, ovisnost i ovisničko ponašanje pokreću mnogi čimbenici, uključujući genetiku, okolinu i iskustva. Moguće je da trauma ili neki drugi problem mogu doprinijeti načinu na koji se kupuje. Bhatt je zaključio:

Kognitivno-bihevioralna terapija najbolji je način da se adresira takav problem. Izuzetno je važno da netko tko se bori s ovisnošću o shoppingu dobije pomoć koju zaslužuje.

FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash

POVEZANI ČLANCI
©2024 after5