U nedavnom istraživanju koje je šest mjeseci pratilo navike spavanja više od 21.000 odraslih osoba diljem svijeta putem pametnih telefona, znanstvenici su uočili “očekivani” obrazac. Naime, u više od polovice zabilježenih noći sudionici su pritisnuli tipku za odgodu alarma (snooze) u prosjeku 2,4 puta prije ustajanja. “Snoozanje” označava pritiskanje tipke za odgodu alarma nakon što alarm zazvoni, što ga automatski odgađa za nekoliko minuta i omogućava još malo sna prije ponovnog zvonenja. Prema pisanju The New York Timesa, istraživanja pokazuju da su neki ljudi skloniji ovoj praksi od drugih – osobito “noćne ptice”, oni koji se osjećaju pospano nakon buđenja, kao i osobe koje se često bude tijekom noći.
Zašto “snooze” ima lošu reputaciju?
O tome kako pritiskanje tipke snooze utječe na zdravlje i kvalitetu života (ili utječe li uopće), postoji malo istraživanja, tvrde stručnjaci za spavanje. Međutim, rijetke dostupne studije upućuju na to da odgovor ovisi o razlozima korištenja ove funkcije te o tome doprinosi lošim navikama spavanja.
Neki znanstvenici i liječnici koji kritiziraju korištenje tipke snooze smatraju da se time može smanjiti količina REM faze sna. REM faza je ključna za zdravlje mozga, pamćenje, obradu emocija i kreativnost. Iako se javlja tijekom cijele noći, najčešća je u kasnim noćnim i ranim jutarnjim satima. Ako se alarm postavi ranije nego što je potrebno kako bi se buđenje moglo odgađati, moguće je prekinuti REM fazu. Kada osoba ponovno zaspi, san će vjerojatno biti fragmentiraniji i manje oporaviteljski, tvrdi za The New York Times Rebecca Robbins, znanstvenica koja se bavi istraživanjem spavanja.
Ipak, ne postoje čvrsti dokazi da gubitak nekoliko minuta REM faze sna ujutro ima značajan utjecaj na moždane funkcije ili dobrobit tijekom dana, tvrdi Cathy Goldstein, profesorica neurologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Michiganu. Dr. Goldstein nije uvjerena da je gubitak nekoliko minuta REM faze sna toliko loš. Međutim, snoozanje može postati problem ako dovodi do neredovitog rasporeda spavanja, upozorila je dr. Robbins. Prema The New York Timesu, ako osoba zbog odgode alarma ustaje i više od pola sata kasnije nego inače, to može poremetiti unutarnji tjelesni sat i otežati uspavljivanje i buđenje u budućnosti.
Ponekad ljudi koriste snooze kao način suočavanja s lošim snom ili poremećajima spavanja, kaže dr. Shelby Harris, izvanredna profesorica neurologije i psihijatrije na Albert Einstein College of Medicine u New Yorku. Mnogi jednostavno ne spavaju dovoljno ili im je san loše kvalitete pa pokušavaju “uhvatiti” dodatne minute gdje god mogu, objasnila je. Poremećaji poput nesanice, sindroma nemirnih nogu, narkolepsije ili apneje u snu mogu povećati potrebu za snoozanjem. Isto tako, neki lijekovi koji uzrokuju jutarnju omamljenost mogu imati isti učinak, navodi The New York Times.
Ako snoozanje služi kao način prikrivanja drugih problema, upozorava dr. Harris, ono može odgoditi njihovo rješavanje. Kako bi se utvrdilo postoji li poremećaj spavanja, savjetuje da osoba tjedan dana posveti pažnju higijeni sna. Što to podrazumijeva? Preporučuje se izbjegavanje kofeina i alkohola kasno tijekom dana, izostanak drijemanja tijekom dana, održavanje redovitog rasporeda spavanja te osiguravanje mirne i tamne spavaće sobe. Ako se san ne poboljša, preporučuje se posjet liječniku.
Može li “snoozanje” ipak biti korisno?
Neka istraživanja sugeriraju da snoozanje može imati i određene prednosti, kaže dr. Goldstein za The New York Times, posebno kada osoba ima uredan ritam spavanja i osjeća se odmorno. Liječnica dodaje da, ako se osoba ujutro osjeća relativno budno i nema pad energije između 14 i 16 sati, to je znak da se dobro naspavala. U studiji iz 2023. godine, u kojoj je 31 osoba koja redovito koristi snooze spavala u laboratoriju, istraživači su otkrili da je snoozanje povezano s boljom kognitivnom izvedbom neposredno nakon buđenja u usporedbi sa situacijom kada se alarm ne odgađa.
Budući da osobe koje koriste snooze provode zadnji dio sna u lakšoj fazi spavanja, to im ponekad može pomoći da smanje jutarnju omamljenost i lakše se probude i pokrenu, kaže dr. Goldstein. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja. Liječnici poručuju da je osobama kojima je teško ustati zbog poremećaja spavanja ili drugih zdravstvenih problema najbolje obratiti se liječniku kako bi riješili temeljni problem umjesto da se oslanjaju na tipku za odgodu alarma.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
