Postoje ljudi koji godinama žive s viškom kilograma, svjesni da stanje utječe na njihovo zdravlje, svakodnevicu, energiju i kvalitetu života, ali i dalje odgađaju razgovor s liječnikom. Mnogi znaju sve „što bi trebalo“ – pravilnije jesti, više se kretati, uvesti rutinu – no ono što ih zapravo blokira nije nedostatak znanja, nego osjećaj srama. Sram pred vlastitim tijelom. Sram zbog mogućeg komentara okoline. Sram da će na liječničkom pregledu biti osuđeni, a ne shvaćeni.
U kontekstu tijela i prehrane, sram je više od prolazne emocije. To je uvjerenje da je „sa mnom nešto pogrešno“ i zato se skriva, šuti i odgađa. Istraživanja pokazuju da strah od osude i stigmatizacije značajno otežava otvoren razgovor o problemu debljine i smanjuje vjerojatnost da će osoba potražiti stručnu medicinsku pomoć, čak i onda kada je zdravlje ugroženo.
A pritom, debljina nije pitanje estetike ni volje. Svjetska zdravstvena organizacija prepoznaje je kao ozbiljnu, progresivnu i kroničnu bolest. Danas postoje moderne terapijske opcije, uključujući lijekove poput Wegovy koji je odnedavno dostupan u Hrvatskoj, no do njih ljudi dolaze prekasno upravo zbog srama i osjećaja krivnje. Tek kada se skine stigma s ove teme, stručna pomoć lakše se zatražiti, bez te emocionalne barijere.
Što je stigma debljine i zašto utječe na psihu
Stigma debljine odnosi se na negativna ponašanja i stavove usmjerene prema pojedincima isključivo zbog njihove tjelesne mase. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, riječ je o obliku diskriminacije koji je dugo bio zanemaren u raspravama o debljini, iako je dokazano da stigmatizirajući govor i prikazi imaju mjerljive negativne posljedice na zdravlje ljudi.
Stigma debljine se ne zadržava samo na riječima i medijskim narativima; manifestira se i kroz diskriminaciju, od vršnjačkog zadirkivanja u školama, preko radnog okruženja, do zdravstvenog sustava. Osobe koje imaju debljinu često se suočavaju s nejednakim tretmanom pri zapošljavanju, nižim plaćama, strožim disciplinskim mjerama i većom učestalošću otkaza. Otpor prema medicinskim pregledima i odgađanje traženja stručne pomoći dodatno raste kada pacijenti imaju iskustvo da su u ordinaciji procjenjivani prije nego što su saslušani.
HZJZ ističe da smanjenje stigme započinje jezikom: napuštanjem pogrdnih i ponižavajućih izraza, izbjegavanjem generalizacija i korištenjem rječnika koji stavlja osobu u prvi plan (“osobe koje imaju debljinu” umjesto “debele osobe”). Isto vrijedi i za vizualni prikaz: slike koje prikazuju osobe bez lica, u neadekvatnoj odjeći ili u stereotipnim scenama (npr. konzumacija nezdrave hrane) doprinose dehumanizaciji. Stoga novinari, mediji, institucije i zdravstveni djelatnici imaju odgovornost izvještavati informativno, pravedno i bez stigmatizirajućeg tona.
Psihološki i društveni mehanizmi odgađanja
Ako se borite s pretilošću ili viškom kilograma, a ipak mjesecima ili godinama odgađate razgovor s liječnikom, važno je znati da niste jedini i da razlog najčešće nije nedostatak znanja ni „slaba volja“. Odgađanje stručne pomoći često je rezultat duboko ukorijenjenih psiholoških i društvenih mehanizama.
Istraživanja pokazuju da osobe koje imaju debljinu već pri samoj pomisli na razgovor o težini očekuju kritiku, osudu ili umanjivanje problema, što dovodi do izbjegavanja liječničkih pregleda, medicinskog savjetovanja i bilo kakvog oblika podrške. Sram i strah od predrasuda mogu biti toliko snažni da nadvladaju brigu o vlastitom zdravlju, što je iznimno važno razumjeti, a ne osuđivati.
Studije potvrđuju da upravo zbog negativnih iskustava, komentara okoline ili prijašnjih neugodnih susreta mnogi unaprijed razvijaju uvjerenje da će biti procijenjeni, prije nego što će biti saslušani. To stvara anticipatornu anksioznost, emocionalno povlačenje i ponašanja izbjegavanja, kako navode u ovoj studiji.
Osim toga, čest je i unutarnji učinak stigme: kada negativne društvene stereotipe osoba počne doživljavati kao istinu o sebi. Znanstveni pregled pokazuje da internalizirana stigma povezana s težinom smanjuje samopoštovanje, povećava rizik od depresije i tjeskobe te značajno smanjuje vjerojatnost da će osoba potražiti zdravstvenu pomoć ili se dosljedno pridržavati medicinskih preporuka.
2025. godina je godina iskrenijeg i otvorenijeg razgovora o debljini
Upravo zato je važno da se tema debljine u Hrvatskoj napokon počinje otvarati bez stigme i moraliziranja. U javnosti se sve češće naglašava da debljina nije pitanje estetike, snage volje ili karaktera, nego ozbiljna kronična bolest koja zahtijeva medicinski, psihološki i društveni pristup. Podaci pokazuju da je Hrvatska po udjelu pretilog stanovništva među vodećim zemljama u Europskoj uniji, a 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Takvi brojevi ne govore o individualnom neuspjehu, nego o javnozdravstvenom prioritetu. Time se mijenja narativ: umjesto srama i krivnje, u prvi plan dolaze empatija, razumijevanje i dostupnost terapije jer nitko ne bi trebao čekati da mu se naruši zdravlje da bi imao pravo na pomoć.
U tom novom pristupu ključnu ulogu imaju suvremene terapijske opcije, uključujući i semaglutid 2,4 mg (Wegovy), lijek za liječenje debljine kod osoba kod kojih prethodni pristupi nisu bili dovoljni. Wegovy je dio nove generacije lijekova utemeljenih na napretku u znanosti o metabolizmu, hormonima i genetici i kao takav pomaže potisnuti zastarjelo uvjerenje da se debljina može riješiti samo „jačom voljom“. Tijekom stručne edukacije kojoj smo nedavno prisustvovali, naglašeno je da semaglutid ne utječe samo na tjelesnu masu, nego može imati i dodatne dobrobiti, poput regulacije tlaka i zaštitnog djelovanja na određene organe. Najveća do sada provedena studija, predstavljena na kongresu American Heart Association, uključila je gotovo 18.000 ljudi na svim kontinentima i pokazala značajne kardiovaskularne koristi uz gubitak težine. Semaglutid je razvijan i ispitan u protekla dva desetljeća, a od 2017. dozvoljen je za liječenje dijabetesa, dok je od 2021. dostupan i kao terapija za debljinu pod imenom Wegovy.
Ipak, stručnjaci ističu važnu činjenicu: lijek sam po sebi nije rješenje bez promjene životnih navika. Medicinska terapija pomaže tijelu da surađuje s promjenama prehrane, kretanja i brige o zdravlju, umjesto da ih sabotira. Wegovy je indiciran za punoljetne pacijente s BMI iznad 30 ili iznad 27 uz dokumentirane komplikacije povezane s težinom te se izdaje na recept.
Ipak, zabrinjava podatak da samo jedan posto pretilih pacijenata u Hrvatskoj koji ispunjavaju medicinske kriterije za terapiju lijekovima protiv debljine — u konačnici do nje i dođe. To znači da prepreka često nije nedostatak terapije, nego sram, stigma i odgađanje.
No ono što se mijenja nije samo farmakologija, nego i odnos prema ljudima koji žive s debljinom. Prava promjena počinje tek kada se osoba koja se bori s težinom osjeća dovoljno sigurno da potraži pomoć. Zdravstveni sustav, mediji i društvo imaju odgovornost da debljinu tretiraju s poštovanjem i medicinskom ozbiljnošću, uz dostupnost terapijskih mogućnosti poput lijeka Wegovy, ali i psihološke, nutricionističke i sve druge potrebne podrške. To je put prema liječenju u kojem osoba nije ostavljena da se bori sama.
Debljina se godinama pogrešno promatrala kao stvar volje, motivacije ili karaktera. Mnogi su zbog toga šutjeli, povlačili se, skrivali i pokušavali „riješiti se težine“ sami, daleko od liječnika i podrške, čekajući dan kada će biti „dovoljno dobri“ da potraže pomoć. No, u 2025., bitno je da svi shvatimo da je debljina kronična bolest koja zaslužuje jednako ozbiljan pristup kao i svaka druga, bez umanjivanja, bez stereotipa, bez dovođenja u pitanje dostojanstva osobe.
U trenutku kada netko tko se bori s debljinom čuje, možda prvi put, da nije sam, da nije kriv i da ima pravo na terapiju, događa se pomak. A taj pojam je gubitak kilograma, povratak dostojanstva i odlučivanje da se zdravlje ne treba odgađati dok se tijelo ne promijeni, nego da briga za tijelo počinje sada, točno ovdje i u stanju u kojem jest.
Napredak znanosti i dostupnost suvremenih lijekova, poput Wegovy, otvaraju mogućnosti koje prije nisu bile dostupne.
Reference
HINA — Zdravlje. „Početkom svibnja u Hrvatsku stiže novi lijek protiv debljine.” Dostupno na: https://zdravlje.hina.hr/javno-zdravstvo/pocetkom-svibnja-u-hrvatsku-stize-novi-lijek-protiv-debljine/
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ). „Zaustavimo stigmu debljine.” Dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/zaustavimo-stigmu-debljine/
Obesity Stigma: Causes, Consequences, and Potential Solutions. National Center for Biotechnology Information (NCBI) – PMC. Dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC9985585/
Weight Bias Internalization and Health: A Systematic Review. National Center for Biotechnology Information (NCBI) – PMC. Dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC6103811/
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
