Postoji li nešto drugačije kada se približavaju godine koje završavaju nulom? Zašto nas 30., 40. ili 50. rođendan nerijetko navodi na razmišljanje o vremenu koje je prošlo, ciljevima koje smo ostvarili i onima koje (uporno) odgađamo? Mnogi će reći da upravo uoči ulaska u novo desetljeće života češće preispituju karijeru, odnose, mjesto stanovanja ili planove koje su godinama držali po strani. Tim se fenomenom pozabavila i novinarka Independenta Hellen Coffey.
Kako su povezane “devetke” u godinama i životne odluke
Približavajući se 40. rođendanu, primijetila je da i sama donosi životne odluke koje se ne uklapaju u njezinu uobičajenu rutinu. Umjesto da taj osjećaj pripiše prolaznoj fazi ili osobnoj krizi, odlučila je istražiti postoji li znanstveno objašnjenje za činjenicu da se mnogi od nas upravo pred kraj jednog životnog desetljeća odjednom odvaže na velike promjene.
Netipične odluke koje su je potaknule na istraživanje bile su sljedeće: na svoj 39. rođendan ukrcala se na avion za drugi kraj svijeta i krenula na petotjedno putovanje kroz Australiju, Novi Zeland i Japan. Sama ga opisuje kao svojevrsni “gap year za odrasle”, samo u nešto kraćoj verziji i s ponešto više komfora nego što ga imaju studenti na svojim prvim velikim putovanjima.
Povratkom kući priča nije završila. Uz putovanje je spojila još mjesec dana odmora tijekom kojeg je dane provodila na satovima joge, u sauni, na dugim doručcima s prijateljima i, možda najvažnije, radeći na romanu koji je godinama planirala napisati, ali nikada nije pronašla pravi trenutak za početak. Sve to navelo ju je na pitanje koje si mnogi postavljaju kada se približe okruglim rođendanima: je li riječ o slučajnosti ili nas približavanje novom desetljeću života zaista potiče da preispitamo prioritete i napravimo promjene koje dugo odgađamo?
Prije nego što takvo ponašanje otpišemo kao prolaznu krizu srednjih godina, Coffey predlaže jednostavan misaoni eksperiment:
“Prisjetite se godine koja je prethodila vašem 30., 40. ili 50. rođendanu. Jeste li tada promijenili posao, prekinuli vezu, preselili se, upisali edukaciju ili napokon krenuli ostvarivati nešto o čemu ste dugo razmišljali? Upravo su takva pitanja zainteresirala i istraživače koji su pokušali otkriti postoji li poveznica između velikih životnih odluka i godina koje prethode ulasku u novo desetljeće života.”
Godine koje tjeraju na “inventuru”
Ispostavilo se da Helen nije jedini slučaj. Godine koje završavaju brojem devet, poput 29., 39., 49. ili 59., na prvi se pogled ne razlikuju od bilo koje druge. Ipak, upravo se u njima često događaju neki od najvećih životnih zaokreta. Ljudi češće donose velike odluke, mijenjaju karijere, prekidaju ili započinju veze, sele se, kreću na dugo odgađana putovanja ili napokon ostvaruju ciljeve koji su godinama čekali pravi trenutak.
Ovaj fenomen prije više od desetljeća detaljnije su istražili Adam Alter, profesor marketinga, i Hal Hershfield, profesor bihevioralnog odlučivanja i psihologije. U radu objavljenom 2014. godine pokušali su provjeriti postoji li povezanost između približavanja novom desetljeću života i potrebe za preispitivanjem vlastitog životnog smjera.
Rezultati su pokazali da takva povezanost doista postoji.
Analizirajući odgovore više od 42 tisuće ispitanika iz stotinu zemalja uključenih u World Values Survey, otkrili su da osobe čija dob završava brojem devet češće od drugih razmišljaju o smislu života, vlastitim postignućima i pitanjima koja se tiču svrhe i osobnog ispunjenja. Drugim riječima, približavanje novom desetljeću života kod mnogih potiče svojevrsnu inventuru svega što su ostvarili, ali i onoga što još žele učiniti.
Godine velikih odluka
No istraživače nije zanimalo samo razmišljanje o smislu života, već i konkretne posljedice takvih preispitivanja. Analizirajući dodatne skupove podataka, Alter i Hershfield otkrili su da su osobe u “godinama s devetkom” češće poduzimale poteze koji su značajno mijenjali njihov životni smjer. Primjerice, muškarci u dobi od 29, 39 ili 49 godina češće su se registrirali na platformama za izvanbračne veze od pripadnika drugih dobnih skupina, što sugerira da su upravo u tim godinama bili skloniji tražiti promjene ili nove izvore uzbuđenja.
Isti obrazac pojavljivao se i u drugim područjima života. S jedne strane, istraživanja su pokazala veću stopu samoubojstava među osobama koje su se približavale novom desetljeću života, piše novinarka za Independent. S druge strane, upravo su ljudi u tim godinama bili natprosječno zastupljeni među onima koji su prvi put odlučili istrčati maraton. Dodatne analize pokazale su čak da su tijekom svojih “godina s devetkom” maratonci postizali bolja vremena nego u godinama koje su prethodile ili slijedile.
Drugim riječima, približavanje novom desetljeću života ne potiče samo razmišljanje o promjenama, već i konkretno djelovanje. Za neke to znači donošenje impulzivnih odluka, za druge ostvarenje dugogodišnjih ciljeva, ali zajednički nazivnik ostaje isti: osjećaj da vrijeme prolazi i da je upravo sada trenutak za potez koji se dugo odgađao.
Naknadna istraživanja dodatno su potvrdila ovu teoriju. Studija objavljena 2019. godine u časopisu Journal of Personality and Social Psychology pokazala je da sama pomisao na ulazak u novo desetljeće života potiče ljude na osvrtanje unatrag, preispitivanje vlastitih odluka i procjenu životnih postignuća. Slične zaključke donijela su i istraživanja takozvanog “efekta novog početka”, prema kojima datumi koje doživljavamo kao prijelomne točke, poput rođendana, početka godine, novog tjedna ili čak početka semestra, povećavaju vjerojatnost da ćemo postaviti nove ciljeve i pokušati promijeniti svoje navike.
Autorica članka pritom primjećuje da teorija zvuči iznenađujuće uvjerljivo kada je usporedimo s iskustvima ljudi oko sebe. U razgovorima s prijateljima i kolegama iznenadilo ju je koliko ih je upravo u 29., 39. ili 49. godini donijelo neke od svojih najvećih životnih odluka. Promjene karijere, ozbiljne veze, trudnoće, razvodi, selidbe i kupnje nekretnina često su se događali upravo u razdoblju neposredno prije ulaska u novo desetljeće života. Neki su pak tada napokon pronašli hrabrost za manje, ali jednako važne promjene, poput hobija o kojima su godinama maštali, ali ih nikada nisu ozbiljno pokušali ostvariti.
Psihologija velikih rođendana
I sama Coffey pronašla je brojne primjere u vlastitom životu. U godini kada je navršila 29 preselila se s tadašnjim partnerom, prvi put u životu dijeleći dom s partnerom, a istovremeno je promijenila i posao, i to nakon četiri godine provedene u istoj tvrtki. Deset godina kasnije, njezina nova “godina s devetkom” započela je višemjesečnim predahom od posla i putovanjem na drugi kraj svijeta, prvim ozbiljnijim prekidom karijere otkako je diplomirala. No stekla je dojam da je to tek početak većih promjena koje slijede.
Prema Adamu Alteru, takve odluke nisu ni potpuno svjesne ni potpuno nesvjesne. Ponekad ljudi vrlo jasno definiraju cilj koji žele ostvariti prije ulaska u novo desetljeće života. Primjerice, odluče istrčati maraton prije 40. rođendana ili promijeniti posao prije nego što napune 30 godina. No mnogo češće riječ je o nečemu manje “opipljivom”:
“Ljudi osjećaju pritisak kojem ne znaju konkretno odrediti izvor. Postaju nemirni i spremniji prihvatiti promjene o kojima godinu dana ranije vjerojatno ne bi ni razmišljali.“
Alter je za Independent rekao kako smatra da u pozadini djeluje svojevrsni nevidljivi “rok” pa približavanje okruglom rođendanu funkcionira kao podsjetnik da jedno životno poglavlje završava.
Zašto se to događa? Ljudi vrijeme ne doživljavaju kao neprekidan tok, objašnjava Alter. Iako kalendar teče ravnomjerno, mi stvaramo vlastite prijelomne točke. Rođendani, početak nove godine ili kraj desetljeća života postaju trenuci u kojima prirodno zastanemo i osvrnemo se na ono što je iza nas. Slično kao kada završimo poglavlje knjige pa na trenutak zastanemo kako bismo razmislili o pročitanom.
U tim trenucima mnogi sebi postavljaju jednostavno, ali neugodno pitanje: jesam li napravio ono što sam želio napraviti? Ako je odgovor potvrdan, prijelaz u novo desetljeće prolazi relativno mirno. Ako nije, javlja se osjećaj da je vrijeme za djelovanje prije nego što se vrata jednog razdoblja života zatvore. Posljedice mogu biti vrlo različite. Kod nekih se manifestiraju kroz nove projekte, promjene karijere ili ostvarenje ciljeva koji su godinama bili na listi želja. Kod drugih dovode do impulzivnijih i manje promišljenih odluka. No motivacija je često ista: osjećaj da vrijeme prolazi i da određene stvari više ne želimo odgađati.
Zanimljivo je da, strogo gledano, broj deset nema nikakvo posebno značenje. Alter podsjeća da je riječ o sustavu koji koristimo ponajprije zato što imamo deset prstiju. Da smo evoluirali s devet prstiju, granice koje danas postavljamo na 30, 40 ili 50 godina možda bi izgledale sasvim drugačije. Ipak, okrugli brojevi nose snažnu psihološku težinu. Koristimo ih za procjenu uspjeha, postavljanje ciljeva i donošenje odluka, zbog čega se njihov utjecaj osjeća u mnogo više područja života nego što smo skloni misliti.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
