Godišnje su odmore nekad obilježavali odlasci na more starom cestom u automobilu bez klime. U prtljažniku su bili ručnici, suncobran i pokoja društvena igra, ali ne i laptop ili torba prepuna dokumenata. Posao je ostajao kod kuće, a mobitel je, ako ga je uopće i bilo, zvonio znatno rjeđe.
Danas je dovoljno ponijeti pametni telefon. Poslovni chatovi, e-mailovi i videopozivi putuju s nama, bez obzira na to jesmo li na plaži, u planinama ili na drugom kraju svijeta. Ta promjena učinila nas je gotovo konstantno dostupnima.
Za mnoge poduzetnike, freelancere i ljude na odgovornim pozicijama, godišnji odmor ne znači potpuno isključivanje, nego tek promjenu lokacije s koje rade.
Gdje je granica između vremena za posao i vremena za odmor?
Danas je dovoljno tek nekoliko sekundi da provjerimo pristigle poruke, odgovorimo na “samo jedno kratko pitanje” ili bacimo pogled na Slack, Teams ili WhatsApp. Tehnologija nam je omogućila da radimo posvuda, ali je pritom gotovo u potpunosti zamaglila granice između vremena za posao i vremena za odmor.
Pa ipak, i dok mnogi prihvaćaju da će tijekom odmora ostati barem djelomično dostupni i koji put otvoriti laptop, sve češće se postavlja pitanje kako tehnologiju okrenuti u svoju korist.
Drugim riječima, može li umjetna inteligencija pripremiti odgovore, organizirati zadatke, sažeti sve najvažnije stvari dok nismo fizički u uredu, zadržavajući pritom kontrolu? I još važnije, može li umjetna inteligencija odmor doista učiniti odmorom, a ne samo uredom s ljepšim pogledom?
‘Umoran čovjek nije produktivan’
“U poduzetništvu se često govori da ‘nikad nisi doista isključen’. Mozak uvijek u pozadini radi i prima podražaje izvana pa se nove ideje često rađaju upravo u mirovanju”, govori nam Petar Bogdan, co-founder agencije Kontra, poduzetnik i AI entuzijast.
Kada je riječ o razvoju novih ideja, Petar ističe da pomaže upravo manja dostupnost, svojevrstan odmak od posla i odmor. “Kad smo kretali u biznis, prva mi je misao vodilja bila da ne želim biti freelancer. Ranije sam freelancao i imao dojam da ne mogu normalno uzeti godišnji. To iskustvo me obilježilo. Tih 15 godina pokazalo mi je da su dva do tri tjedna godišnjeg obavezna, koliko god mi ponekad znalo biti dosadno. Nisam tip koji može ležati i odmarati dulje od tri dana”, dodaje Petar i ističe da je godišnji odmor ključan za punjenje baterija. “Umoran čovjek nije produktivan, koliko god mislili da možemo. Tijelo kaže svoje. Sada na godišnjem pogledam mail najviše sat vremena, samo da vidim da nema ništa hitno. To me drži mirnim i nije mi problem.”
Priprema za godišnji odmor za Petra izgleda poprilično jednostavno. Nekoliko dana prije odlaska dovršit će sve zadatke koje ima, a kako već godinama nije uključen u operativni dio poslovanja ni svakodnevni rad s klijentima, ostatak posla preuzima tim. “Imamo voditelje odjela i ljude koji nose svoje odgovornosti. Mi se u upravi bavimo sustavom, dovođenjem novih klijenata i unapređenjem usluga”, objašnjava.
Ipak, to ne znači da tijekom odmora potpuno zaboravi na posao. Umjesto neprestanog provjeravanja poruka i uključivanja u svakodnevne procese, fokusira se na nekoliko ključnih pokazatelja poslovanja. “Ako govorimo o kontroli za vrijeme odmora, ona se kod mene svodi na KPI-eve. Na brojke. To pratim redovito i to mi je dovoljno da mirno pustim ostalo.”
AI vraća vrijeme za odmor
Iza mogućnosti da tijekom godišnjeg odmora prati tek nekoliko ključnih pokazatelja poslovanja kriju se godine digitalizacije procesa i sve veće oslanjanje na alate koji doista mogu pomoći. Iako se AI najčešće predstavlja kao alat za veću produktivnost, Petar smatra da je njegova najveća vrijednost zapravo u tome što ljudima može vratiti vrijeme za odmor.
“AI kao efikasnost obično znači da u istom danu napraviš više. To nije odmor. To je samo brži kotač. Prostor za odmor nastane tek kad AI preuzme ono što te inače drži vezanim za ekran navečer i vikendom”, apostrofira.
Primjerice, za e-commerce klijenta njegova je agencija razvila agenta koji sam rješava tisuće upita, mailom i preko widgeta. “Ranije je netko iz podrške morao biti tu i navečer i vikendom da se upit ne izgubi. Sad to radi sustav, a čovjek može zatvoriti laptop. Drugi primjer je moj osobni. Agent za sadržaj kojemu tijekom dana samo dobacim situaciju iz posla, a on iz toga složi objave. Prije bih to radio navečer kad imam mira. Sad to više nije zadatak koji nosim sa sobom kući.”
Ipak, u tom kontekstu Bogdan upozorava kako ni ovdje nema čarobnog rješenja. Da bi umjetna inteligencija dugoročno uštedjela vrijeme, potrebno je najprije uložiti vrijeme u njezino postavljanje. Procese treba mapirati, pripremiti podatke i osmisliti način na koji će agenti funkcionirati. Tek nakon toga dolazi stvarna korist. Zamolili smo ga da nam to na plastičnom primjeru i pojasni.
“U Kontri već 15 godina digitaliziramo poslovanje. Alati za vođenje projekata, CRM, chat, cloud. Nama taj dio nije ništa novo, digitalci smo u srži. Ali uz AI smo dosta toga ubrzali. Interno smo pokrenuli brojne procese koji su se prije radili ručno. Kako radimo web razvoj, tu smo najviše dobili”, kaže.
“Poslove za koje su nekada bili potrebni dani, pa i tjedni rada, danas obavljaju znatno brže zahvaljujući AI alatima. Time su programeri dobili više prostora za razvoj internih sustava i složenijih rješenja, umjesto da većinu vremena provode pišući rutinski kod.“
Automatizirali su i proces uvođenja novih projekata. Trenutačno razvijaju AI agente koji objedinjuju sve ključne informacije i upute vezane uz pojedini projekt, a sličan pristup planiraju primijeniti i u financijama te upravljanju projektima, gdje će dio zadataka preuzeti specijalizirani PM agent.
Dakle, tehnologija danas može preuzeti dio rutinskih zadataka, organizirati procese i smanjiti potrebu za stalnom operativom. AI može odgovoriti na e-mail, složiti izvještaj ili obraditi korisnički upit. No, ono što još uvijek ne može – jest uvjeriti čovjeka da je u redu zatvoriti laptop i napraviti prijeko potreban odmak.
‘Pravi lider nije dostupan 24 sata dnevno’
“U početku dostupnost daje osjećaj sigurnosti jer mislimo da, ako smo stalno prisutni, izbjeći ćemo da se dogodi nešto loše, međutim, upravo takav obrazac održava našu anksioznost. Kontrola kratkoročno może doprinijeti osjećaju da je naša nelagoda manja, ali dugoročno učvršćuje uvjerenje da bez naše stalne prisutnosti sustav neće funkcionirati”, govori nam Nensi Friszl Zečević, psihologinja i voditeljica Centra psihologije.
Upravo tako nastaje svojevrsni paradoks u kojemu, što više kontroliramo, to se više bojimo prestati kontrolirati. Drugim riječima, mozak počinje povezivati odsutnost s mogućom opasnošću pa i tijekom odmora ostaje u stanju pripravnosti.
Zanimljivo je da najuspješniji ljudi koje susrećem u praksi nisu oni koji rade najviše, nego oni koji su naučili vjerovati ljudima, procesima i sebi. Oni razumiju da se pravi lider ne prepoznaje po tome što je dostupan 24 sata dnevno, nego po tome što je izgradio sustav koji može kvalitetno funkcionirati i kada njega nema. To je puno zahtjevnija, ali i daleko zdravija vještina.
Shodno tomu, mentalni je odmor, a isključivo fizički odmak od posla, naprosto ključan za dugoročnu perspektivu. “Mentalni odmor ne znači da ne razmišljamo, nego da neko vrijeme nismo odgovorni za donošenje odluka, rješavanje problema i gašenje tuđih požara. Kada smo u stanju odvojiti se od posla, naš živčani sustav prelazi u stanje oporavka i započinje odmor. Obnavljaju se pažnja i koncentracija, stabiliziraju emocije, smanjuje razina stresa i mozak dobiva priliku povezati informacije na način koji potiče kreativnost i kvalitetnije donošenje odluka”, pojašnjava stručnjakinja.
Treba biti pažljiv
Mnogi poduzetnici, kada se pokušaju u potpunosti isključiti, osjećaju svojevrstan paradoks osjećaja osobne krivnje. Međutim, istraživanja pokazuju upravo suprotno. Kvalitetan mentalni odmor nije izgubljeno vrijeme, nego ulaganje u buduću učinkovitost. “Ljudi koji se znaju istinski odmoriti vraćaju se poslu s više energije, jasnijim razmišljanjem, boljom koncentracijom i većom kreativnošću. Ponekad je najbolja poslovna odluka upravo ona da na nekoliko dana prestanemo donositi poslovne odluke.”
U tom pogledu, umjetna inteligencija može pomoći kako bismo osjetili svojevrsno psihološko rasterećenje, no, kako upozorava naša sugovornica, valja biti oprezan.
“Zanimljivo je da neki ljudi zahvaljujući umjetnoj inteligenciji dobiju dodatan sat slobodnog vremena, a potom ga odmah ispune novim obvezama. U tom slučaju tehnologija nije smanjila stres, nego je samo povećala očekivanja. Voljela bih da umjetnu inteligenciju počnemo doživljavati kao alat koji nam vraća vrijeme za život, a ne kao razlog da radimo još više. Vjerujem da najveća vrijednost umjetne inteligencije neće biti u tome što će nas učiniti bržima, nego mudrijima u načinu na koji raspolažemo svojim vremenom.”
organizacijska psihologinja
Granica, dakle, ne leži u tehnologiji, nego u tome za što je i na koji je način koristimo. “Ako nam pomaže da tijekom godišnjeg manje razmišljamo o poslu, služi nam. Ako postane razlog da smo dostupni 24 sata dnevno, onda samo dodatno učvršćuje kulturu stalne dostupnosti koja postoji već godinama”, slaže se Jelena Jelušić, osnivačica i direktorica INSPO Consultinga te organizacijska psihologinja s više od 20 godina iskustva u području upravljanja ljudskim potencijalima.
Treba znati kako koristiti AI alate
Pojašnjava da naš mozak naprosto ne voli petlje. “Godinama smo produktivnost mjerili time koliko smo dostupni. Smatram da će u budućnosti biti važnije koliko se kvalitetno znamo isključiti kako bismo se mogli vratiti fokusirani, puni energije i spremni za kvalitetan rad.”
A kada se vratimo, prema Jelušić, najveći stres nakon godišnjeg odmora često ne proizlazi iz količine posla; nego iz osjećaja informacijskog kaosa. Upravo zato AI vidi kao alat koji može pomoći da se u nekoliko minuta izdvoje prioriteti, sažmu najvažnije poruke i olakša prvi radni dan. Time tehnologija ne zamjenjuje čovjeka, nego mu vraća prostor za ono što je doista važno, a to su razmišljanje, donošenje odluka i kvalitetni međuljudski odnosi.
Kako bi AI doista radio u našu korist i uštedio nam vrijeme, nužno je znati kako ga koristiti. U nastojanju da umjetnu inteligenciju približi široj javnosti, Hrvatski Telekom kroz inicijativu „AIMO! znati uz AI“ radi na razvoju AI vještina i poticanju sigurnijeg i praktičnijeg korištenja novih tehnologija i to za cijelu populaciju. Cilj inicijative je omogućiti korisnicima lakši pristup znanju, alatima i primjerima koji pokazuju kako se umjetna inteligencija može primijeniti u različitim aspektima svakodnevnog života.
U sklopu programa „AI ti to možeš“ dostupni su besplatni edukativni sadržaji namijenjeni korisnicima različitih razina predznanja – od onih koji se tek upoznaju s mogućnostima AI-ja do onih koji žele dodatno unaprijediti svoje vještine. Kroz kratke video lekcije i konkretne primjere program objašnjava kako AI alati mogu pomoći u svakodnevnom radu, učenju, organizaciji obveza i kreativnim procesima.
Osim online sadržaja, program uključuje i interaktivne webinare koji korisnicima omogućuju dodatno razumijevanje mogućnosti umjetne inteligencije te praktične savjete za njezinu primjenu. Navedeno može pomoći da bude brži, uštedjeti vrijeme i na koncu – otvoriti mogućnost da budemo manje dostupni.
“Ako nam pomogne da više vremena provedemo s obitelji, prijateljima, u prirodi ili jednostavno sami sa sobom, tada AI neće unaprijediti samo našu produktivnost, nego i kvalitetu našeg života. Jer na kraju dana, ljudi neće pamtiti koliko smo brzo odgovarali na e-mailove, nego koliko smo bili prisutni u trenucima koji su doista bili važni”, zaključuje psihologinja Friszl Zečević.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.
FOTOGRAFIJE: PR, Unsplash
