U ranim poslijepodnevnim satima 14. prosinca 1911., Roald Amundsen i njegova četveročlana posada službeno su postali prvi ljudi koji su stigli do geografskog Južnog pola. Kako bi došli ondje, norveški istraživači prolazili su beskrajnim snježnim poljima unutrašnjosti Antarktike, probijajući se kroz jedne od najokrutnijih klimatskih uvjeta na Zemlji tijekom 56 dana. Nosili su čizme od sobovine, a hranili su se čak i psima koji su ih zapregama vukli na tom putu. Ozebline su zahvatile velike dijelove njihovih tijela.
Nešto više od stoljeća kasnije, dolazak na jedini nenastanjeni kontinent na svijetu postao je znatno glamuroznija stvar. A privlači i jednako glamuroznu vrstu “istraživača”. Prije dvije godine, šarolika skupina celebrityja, među kojima su bili Lewis Hamilton, Zoey Deutch, Nina Dobrev i Jared Leto, stigla je na Antarktički poluotok mega-jahtom dugom oko 126 metara, odjeveni u haljine sa šljokicama i smokinge, uz čaše šampanjca u rukama. Za putovanje im je trebalo svega dva dana, prelazeći Drakeov prolaz s najjužnije točke Južne Amerike. Jedan travel stručnjak na TikToku je procijenio da je ovo raskošno putovanje ukupno koštalo nešto manje od 3,5 milijuna dolara.
Od holivudskih zvijezda do bivše hrvatske predsjednice
Krajem 2024. godine, i sam kapetan Kirk, glumac William Shatner, zaplovio je prema Antarktici na raskošnom, najsuvremenijem ekspedicijskom brodu. Brod je imao suiteove s verandama i walk-in ormarima, kao i grijane podove u kupaonicama. Sushi i kavijar posluživali su se svakodnevno. Satelitski internet, dostupan tijekom cijelog desetodnevnog putovanja, bio je dovoljno snažan da omogući neometano gledanje Netflixa. S druge strane, princ Harry i članovi saudijske kraljevske obitelji odlučili su u potpunosti zaobići potencijalno opasne vode Južnog oceana. Unajmili su privatne zrakoplove iz Cape Towna u Južnoafričkoj Republici te sletjeli u White Desert, luksuzni glamping kompleks nedaleko od Južnog pola, koji po gostu može naplatiti i više od 110.000 dolara.
Ovih smo dana po društvenim mrežama i u domaćim medijima svjedočili i hrvatskoj ekspediciji putnika koji su se otisnuli na ovo daleko putovanje. Među njima je bilo i jedno poznato lice – bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović. Ekspediciju je vodio naš najpoznatiji putoholičar Kristijan Iličić, koji je organizirao putovanje putem svoje agencije Nomadik Travel. U usporedbi s gore navedenim vrtoglavim ciframa, cijena aranžmana iznosila je 16.990 eura po osobi, čemu treba dodati i trošak aviokarte do Čilea, odakle je putovanje i započelo.
Njihova avantura je trajala deset dana, a uključivala je, između ostalog, boravak na luksuznom ekspedicijskom brodu opremljenom spa centrom, saunom i teretanom, svakodnevne izlete, šetnju s pingvinima, promatranje kitova, pješačke ture i – sada već svima poznati – “polar plunge”, odnosno skok u ledeno more. Na brodu su bili i stručni predavači koji su putnicima obogatili iskustvo pričama o glaciologiji, povijesti i bogatom životinjskom svijetu regije. Otprilike u isto vrijeme, na Antakartici su boravile i holivudske zvijezde – bračni par Michael Douglas i Caterine Zeta-Jones te Nicole Kidman, koja je na ovo once-in-a-lifetime putovanje povela svoje kćeri.
Antarktika privlači sve više putnika
Antarktika je, dakle, postala privlačna poznatim osobama, i to s razlogom. Današnja putovanja ondje redovito uključuju razinu udobnosti koja je bila nezamisliva čak i prije dvadesetak godina. No, ne privlači više samo kraljevske obitelji i holivudske zvijezde; prema podacima Međunarodnog udruženja turoperatora za Antarktiku, tijekom sezone 1991./92. kontinent je zabilježio oko 6.400 posjetitelja. Danas je taj broj narastao na procijenjenih 107.270 posjetitelja godišnje, pri čemu su putovanja moguća tijekom ljeta na južnoj hemisferi, od kraja listopada do sredine ožujka, piše The Hollywood Reporter.
“Antarktika više nije rezervirana samo za strastvene ljubitelje divljine ili zaljubljenike u polarnu povijest”, primjećuje Alex Ros, vlasnik Open Sky Expeditionsa, koji od 2011. godine organizira putovanja u ovaj dio svijeta. “Baza putnika se proširila i na one koji ranije nisu bili dio te publike, uključujući mlađe znatiželjne profesionalce i obitelji. U suštini, riječ je o ljudima koji jednostavno žele doživjeti nešto što će rijetki ikada iskusiti. Ili onima koje privlači osjećaj potpune poniznosti pred krajolikom čije razmjere nećete pronaći nigdje drugdje na Zemlji.”
Različita iskustva za različite putnike
Danas putovanje na Antarktiku više ne ovisi o tome kako stići ondje, već kakvo iskustvo želite i koliko ste spremni u njega uložiti. Ponuda je raznolika i prilagođena različitim interesima, stilovima putovanja i budžetima, pa svatko može pronaći format koji mu najviše odgovara.
Za one kojima je važna udobnost i doza luksuza, postoje krstarenja koja iskustvo Antarktike kombiniraju s vrhunskom gastronomijom, bogatim vinskim podrumima i sadržajima kakve biste prije očekivali u luksuznom hotelu nego na rubu svijeta. Takva putovanja znaju uključivati dodatke poput helikopterskih letova ili podmornica, a cijene počinju od nekoliko desetaka tisuća dolara po osobi.
Putnike kojima je Antarktika vizualna inspiracija i koji ondje dolaze s fotoaparatom u ruci privući će specijalizirana fotografska putovanja, na kojima se tijekom iskrcavanja na kopno radi uz vodstvo profesionalnih fotografa i suradnika National Geographica. Fokus je na svjetlu, krajolicima i divljini, uz dovoljno vremena za savršeni kadar.
A ako vas, pak, više zanima znanstvena strana kontinenta i želite razumjeti ekosustave, more, led i život u ekstremnim uvjetima, postoje ekspedicije s naglašenom edukativnom komponentom. Na tim brodovima svakodnevna predavanja drže znanstvenici i istraživači, a cijelo iskustvo nalikuje plutajućem sveučilištu, namijenjenom onima koji žele učiti dok putuju.
Drugim riječima, Antarktika danas nudi više verzija sebe, a razlika je prvenstveno u fokusu putovanja i budžetu koji imate na raspolaganju. Jer unatoč relativnoj rijetkosti tog iskustva, postoje načini da se ondje otputuje po ne tako vrtoglavim cijenama; prosječna cijena iznosi oko 8500 eura po osobi i najčešće traje od 10 do 14 dana.
Putovanje koje nadilazi destinaciju
Osim obećanja nesumnjivo lijepih fotografija, postoji još jedan snažan zov koji avanturiste privlači na sam kraj svijeta. Dolazak ovamo nije samo fizičko putovanje, već neizbježno i putovanje znanstvenog otkrića, upravo ono za čime suvremeni putnici sve više žude.
“Vidljiv je jasan pomak u tome da putnici više ne traže samo lijepa mjesta, već žele smislenija, transformativna iskustva”, kaže Alex McNeil, glavni direktor ekspedicija u tvrtki HX, nekadašnjem Hurtigruten Expeditionsu, za The Hollywood Reporter.
“Za mnoge je dolazak na Antarktiku ostvarenje životnog sna; za druge je to sljedeći korak u njihovu razvoju kao svjesnih istraživača.“
Desetljećima je Antarktika bila isključivo odredište biologa, glaciologa, geologa, fizičara i drugih znanstvenika. Još i danas se u svakom trenutku na kontinentu može nalaziti i do 5.000 istraživača smještenih u 70 stalnih istraživačkih postaja raspršenih diljem Antarktike. HX je jedna od nekoliko popularnih kruzerskih kompanija koje gostima omogućuju da neko vrijeme borave u neposrednoj blizini znanstvenika i njihovog rada.
“Pružamo platformu koja istraživačima omogućuje provođenje studija koje inače možda ne bi mogli realizirati”, kaže McNeil. “To je ključan način potpore i očuvanja antarktičkih istraživanja u trenutku kada se na javno financiranje više ne može osloniti kao jedini izvor.”
Znanstvenici na Antarktici proučavaju sve, od topljenja leda i mikroplastike do migracija kitova, a svoja istraživanja prenose kroz predavanja i seminare na brodu. McNeil u svemu tome vidi jasan odraz šireg kulturnog trenda prema dubljem, promišljenijem načinu putovanja.
U čemu onda leži privlačnost Antarktike? Za putnike visokog profila, ponajprije u rijetkosti i sirovoj autentičnosti tog iskustva. No za sve ostale, ističe McNeil, “nije riječ o bijegu, već o povezivanju”.
“To je iskustvo koje prizemljuje i mijenja perspektivu… A ujedno je i jedno od posljednjih mjesta na Zemlji na kojem se doista možete osjećati kao istraživač, a ne kao turist.”
FOTOGRAFIJE: Unsplash+
