Hrvatska je prije dvadeset godina bila uzor u regiji kada je u pitanju bio ustroj civilnog društva. Bili smo jedna od prvih zemalja u Srednjoj i Jugoistočnoj Europi koja je usvojila sustavni pristup kreiranju institucionalnog i zakonskog okvira za podršku razvoju civilnog društva, a cijelu priču je dodatno ojačao i pristup Hrvatske Europskoj uniji. U tim godinama, civilne organizacije su uz pomoć EU fondova provele brojne programe vezane uz obrazovanje, socijalne usluge, zaštitu ljudskih prava, zaštitu okoliša te razne druge teme od javnog interesa.
I onda je sve stalo. Nestala je institucionalna podrška, posljednja Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva donesena je 2016. godine, a civilne organizacije prestale su biti akter kojeg se smisleno uključuje u donošenje važnih političkih odluka.
“Prije 15 godina kanali komunikacije između građana i vlasti bili su daleko kvalitetniji nego što su danas. Oni formalno postoje, međutim, nemamo stvarni osjećaj da bilo čemu služe, da su funkcionalni, da vlast čuje i ozbiljno shvaća stavove mišljenja građana i građanke Republike Hrvatske. Prije smo imali socijalnu moć koja je dovodila do konkretnih promjena. Danas toga više nema”, kaže Jelena Gordana Zloić, upraviteljica Zaklade Slagalica.
Snažni udarci za civilno društvo
Godina na izmaku je pritom donijela još nekoliko snažnih udaraca za civilno društvo u cijelom svijetu. Američki predsjednik Donald Trump je početkom godine zaustavio svu financijsku pomoć koju, posredstvom Agencije za međunarodni razvoj, Sjedinjene Države više od 60 godina šalju diljem svijeta. To je za mnoge organizacije civilnog društva, uključujući i one u Hrvatskoj, značilo da moraju zaustaviti projekte za čije provođenje koriste američku pomoć.
Izazovi nisu izostali ni u Europi. Mađarska je donijela nove prijedloge zakona kojima se dodatno regulira i stigmatizira financiranje NGO-a, dok su u Poljskoj dokumentirani slučajevi istraga, javnih optužbi i čak pravnih postupaka protiv volontera i organizacija koje pomažu izbjeglicama i migrantima.
Situacija u Hrvatskoj nije toliko dramatična da govorimo o zabranama, ali civilno društvo djeluje u uvjetima financijske nestabilnosti i kadrovske iscrpljenosti, s time da se sektor već godinama sve više zanemaruje u očima države.
“U cijelom društvu posljednjih 10 ili 15 godina vladala je svojevrsna stagnacija. Ne zbog nedostatka volje, već zbog teških uvjeta u kojima se civilno društvo našlo. Financijske nestabilnosti, nedostatak kadra, preopterećenosti, sve je to dovelo do borbe za opstanak. Ali upravo sada je vrijeme da se podsjetimo zašto smo ovdje i zašto sve ovo radimo”, ističe Petra Mađerčić iz Zaklade Solidarna.
Primjeri dobre prakse
O uvjetima za dugoročno i odgovorno djelovanje organizacija koje štite javni interes i društvenu koheziju govorilo se i na konferenciji Impact4Values koja je u studenom u Zagrebu okupila više od stotinu organizacija civilnog društva iz cijele Hrvatske, uz sudjelovanje predstavnika iz Slovenije.
U središtu rasprave bila je činjenica da je civilno društvo u Hrvatskoj specijaliziran i stručan sektor koji zapošljava ljude, povlači sredstva iz EU fondova i razvija modele javnih usluga koje inače ne bi postojale na lokalnoj razini, od pravne i psihosocijalne podrške do zajedničkog upravljanja prostorima i izgradnje lokalnih mreža solidarnosti. Ipak, u javnim politikama i sustavima financiranja i dalje se tretira kao sekundarna i privremena aktivnost, iako često rješava probleme prije nego što prerastu u teret za institucije.
Kao primjer takvog djelovanja predstavljena je inicijativa iz Rijeke, u okviru koje je razvijena aplikacija za potpomognutu komunikaciju osobama iz spektra autizma. Slične priče dolaze i iz drugih dijelova zemlje: od pravne pomoći socijalno ugroženima u Osijeku, do projekata koji u ruralnim područjima Slavonije i Baranje djecu i mlade uče o solidarnosti i ljudskim pravima.
Program Impact4Values
Važnu ulogu u njihovu provođenju imao je program Impact4Values kojeg su provodile Zaklada Slagalica iz Osijeka, Zaklada Solidarna iz Zagreba i CNVOS iz Slovenije. Kroz dvije godine je uloženo 2,35 milijuna eura u 92 inicijative širom Hrvatske, a više od 12.000 građana primilo je neki oblik usluge ili podrške – od zaštite potrošačkih prava do pravne pomoći ženama žrtvama obiteljskog nasilja.
Impact4Values dio je europskog odgovora na rast polarizacije i pritiske na građanske slobode – programa CERV koji jača otpornost demokracije kroz ulaganja u ljude i zajednice. Upravo programi poput Impact4Values omogućuju financiranje organizacija koje inače ne bi imale pristup europskim sredstvima, a koje svakodnevno rade na očuvanju demokratskih društava i vrijednosti.
“Ovo nije bio projekt, nego infrastruktura povjerenja. Dali smo prostor organizacijama da testiraju, uče i rastu, bez straha od pogreške. Preživljavanje nije strategija – profesionalizacija i stabilnost jesu”, navodi Zloić.
Potreba za jedinstvenom platformom zajedničkog djelovanja
Impact4Values pokazao je da se demokracija ne brani kontrolom, nego ulaganjima u ljude i zajednice. U sklopu istoimene konferencije je održana i radionica “Back-casting 2030” na kojoj su sudionici predložili konkretne korake kako bi se ostvarila zajednička vizija civilnog društva kao ključnog, prepoznatog i ravnopravnog aktera održivog razvoja.
“Civilno društvo nije samo skup organizacija. To smo mi – ljudi kojima je stalo i koji žele učiniti promjenu u svijetu i u društvu. Upravo se zato trebamo sada svi ujediniti i zajedno krenuti u ostvarenje društvenih promjena”, zaključila je Mađerčić.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
