Davos iza kulisa Svjetskog ekonomskog foruma: Švicarski gradić poznat je po skijanju i planinarenju

Najviše pozornosti svojim su govorima privukli američki i kanadski čelnici. Točnije, Donald Trump, koji je tijekom svog dugoiščekivanog govora kritizirao europske savezike u NATO-u zbog izdvajanja za obranu te izjavio da “neće koristiti silu” kako bi preuzeo Grenland. Trump je također predstavio svoj “Odbor za mir”, potencijalnu alternativu Ujedinjenim narodima, od koje su se distancirale Njemačka, Francuska i još nekoliko tradicionalnih američkih saveznica, dok su joj se pridružili čelnici Mađarske, Saudijske Arabije i Argentine.

Iako je Davos u velikoj mjeri bio obilježen Trumpom, njegova zvijezda bio je, pišu svjetski mediji, kanadski premijer Mark Carney, koji je održao uistinu moćan govor. Naime, u svom je obraćanju govorio o “pukotini u svjetskom poretku”, pozvavši pritom “srednje sile” da međusobno surađuju. Njegov snažan nastup opisan je kao povijesni te kao ključni trenutak ovogodišnjeg foruma. “Dopustite mi da budem izravan. Nalazimo se usred raskida, a ne prijelaza”, izjavio je Carney, između ostalog. 

Svjetski ekonomski forum u Davosu

No, zašto se svjetska elita i najmoćniji ljudi svake godine masovno okupljaju u ovom skijaškom gradiću u švicarskim Alpama? Sve je započelo 1971. godine, kada je njemački profesor ekonomije Klaus Schwab pozvao europske poslovne lidere u Davos kako bi raspravljali o tome kako mogu konkurirati američkim kompanijama. To prvo okupljanje zvalo se Europski menadžerski simpozij, no 1987. godine konferencija je postala poznata kao Svjetski ekonomski forum, kako je prerasla prvotni okvir i kako se njezina misija proširila.

Prema pisanju New York Timesa, politički čelnici počeli su se pozivati na godišnje okupljanje već 1974. Godine 1976. pridružili su se i dodatni govornici, poput zagovornika prava potrošača Ralpha Nadera, koji tada još nije bio politički kandidat. Do tog trenutka konferencija je prerasla u člansku organizaciju i počela se baviti globalnim pitanjima poput međunarodnih sukoba, siromaštva i okoliša. Danas se i organizacija i godišnji skup u Davosu nazivaju Svjetski ekonomski forum (WEF).

Morning Brew piše da forum danas “pomalo nalikuje na studiranje na fakultetu”, pa se razdoblja ozbiljnog rada isprepliću s networkingom i zabavom. Upravo su ti elementi, kao i činjenica da se na jednom mjestu okuplja velik dio svjetske elite, doveli do nekih značajnih pomaka:

• Godine 1988. Grčka i Turska smanjile su napetosti potpisivanjem sporazuma o nenapadanju, prikladno nazvanog Deklaracija iz Davosa.
• Godine 1989. Davos je bio domaćin prvog sastanka na ministarskoj razini između Sjeverne i Južne Koreje.
• Godine 1994. tadašnji izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres i vođa Palestinske oslobodilačke organizacije Jaser Arafat postigli su preliminarni dogovor o naseljima u Gazi i Jerihonu.
• Godine 2000. u Davosu je pokrenut Gavi, javno-privatni savez za cjepiva, koji je, prema navodima same organizacije, doveo do cijepljenja više od 1,2 milijarde djece.

Schwab, osnivač foruma, koji danas ima 87 godina, ranije ove godine odstupio je s pozicije izvršnog predsjednika WEF-a nakon optužbi da je forum koristio za osobno bogaćenje. Istraga je utvrdila “manje nepravilnosti”, ali ga je oslobodila optužbi za “materijalne prijestupe”. Nakon Schwabova povlačenja, ovogodišnjim izdanjem foruma kao privremeni supredsjedatelji upravljali su izvršni direktor BlackRocka Larry Fink i André Hoffmann iz Rochea.

Davos iza kulisa Svjetskog ekonomskog foruma

Iako se upravo zbog WEF-a svake godine nađe u centru pozornosti svjetske javnosti, Davos je cjelogodišnja destinacija. Nalazi se na istoku Švicarske, u kantonu Graubünden, a kao najviši grad u Europi, ujedno je i najveće alpsko planinsko turističko i kongresno odredište u toj zemlji. Riječ je o odredištu poznatom po zimskim sportovima, u koje su nekada europski bolesnici od tuberkuloze dolazili ljeti kako bi udisali svježi planinski zrak. Danas Davos nudi širok spektar sportskih aktivnosti, kako zimi, tako i ljeti. Prije svega, tu su brojne pješačke i biciklističke staze te neka od najpoznatijih skijališta u Švicarskoj. 

Obzirom da je domaćin godišnjeg okupljanja političara i poslovnih lidera, mnogi pretpostavljaju da je riječ o prilično snobovskom mjestu. No u stvarnosti – nije. Istina, tijekom tih nekoliko dana, njegove čiste i uredne ulice preplave imućni poduzetnici, političari i novinari, ali ostatak godine Davos je zapravo osvježavajuće nepretenciozan, piše Telegraph. Nalazi se na odličnoj lokaciji i prepun je stvari koje vrijedi vidjeti i doživjeti.

Bilo da tražite avanturu ili mir i tišinu, Davos nudi doista mnogo toga. Možete se okušati u paraglidingu, golfu, biciklizmu ili snowboardingu. I, naravno, u nacionalnom sportu broj jedan: planinarenju. A kada se iscrpite od aktivnosti, Davos nudi još mnogo toga, od kupovine i wellnessa do gastronomskih užitaka i živahnog noćnog života. Slobodno vrijeme možete provesti uz jezero Davos, na Schatzalpu ili u muzeju Kirchner, a ako odete malo dalje od centra mjesta, dočekat će vas predivna priroda i očaravajuće planine.

Čarobna planina Schatzalp

Ono što je Davos stavilo na kartu svijeta nisu bili zimski sportovi ni financije, već tuberkuloza. Prije uvođenja antibiotika nije postojao lijek za ovu bolest, no vjerovalo se da planinski zrak i sunčeva svjetlost pomažu oboljelima, pa se ovo visokogorsko utočište ispunilo ljudima koji su se nadali barem privremenom olakšanju od smrtonosne bolesti.

Robert Louis Stevenson pisao je “Otok s blagom” u jednom sanatoriju u Davosu, a kada je Thomas Mann došao ovamo posjetiti svoju bolesnu suprugu, bio je nadahnut da napiše svoje remek-djelo “Čarobna gora”. Mannov pomalo jezovit roman crpio je inspiraciju iz nekoliko sanatorija, uključujući Waldsanatorium (današnji Waldhotel), u kojem je njegova supruga bila pacijentica, te Berghotel Schatzalp, impozantnu građevinu u secesijskom stilu smještenu na strmoj padini 300 metara iznad Davosa, koja je izvrsna polazna točka za sjajne planinarske ture, dok je sama zgrada pravo arhitektonsko remek-djelo.

Do hotela vas izravno vodi uspinjača Schatzalpbahn, a gore se možete opustiti u alpskom vrtu, sauni ili na stazi vjeverica. Dozu adrenalina možete doživjeti na ljetnoj sanjkaškoj stazi ili zimi na sanjkalištu na Schatzalpu.

Muzej Kirchner

Zahvaljujući reputaciji lječilišta, Davos je privlačio i brojne druge bolesnike, a onaj koji je ostavio najveći trag bio je njemački ekspresionistički slikar Ernst Ludwig Kirchner. Kirchner je ovamo stigao 1917. godine, nakon što je tijekom Prvog svjetskog rata, služeći u njemačkoj vojsci, doživio živčani slom. U Davosu je ostao sve do svoje smrti 1938. godine, u dobi od 58 godina. Tijekom svih tih godina, naslikao je bezbroj prizora planinskog krajolika oko Davosa, a mnoga od tih impresivnih djela danas su izložena u Muzeju Kirchner, jedinoj galeriji na svijetu posvećenoj njegovu snažnom i pomalo tjeskobnom opusu.

Muzej je izgrađen prije 30 godina i predstavlja remek-djelo modernističke arhitekture, a postav se stalno mijenja, pa čak i ako ste ga već posjetili, uvijek ćete imati priliku vidjeti nešto novo.

Klosters, omiljeno skijalište kralja Charlesa

Razvoj Davosa kao lječilišta snažno je utjecao na njegovu arhitekturu. Sanatoriji su građeni u modernističkom stilu, a kasnije su i ostale zgrade slijedile taj smjer. Zbog toga panorama Davosa nimalo ne nalikuje rustikalnom izgledu koji obično povezujemo sa Švicarskom. No ako tražite slikovitije okruženje, Klosters je udaljen svega 13 km.

Manji i mirniji od Davosa, Klosters je šarmantno mjesto puno tradicionalne alpske arhitekture. U Velikoj Britaniji poznat je kao omiljeno skijalište kralja Charlesa, no nudi mnogo više od zimskih sportova. Unatoč stoljećima turizma, i dalje odiše duhom ruralnog mjesta, snažno povezanim s prirodom i ritmom seoskog života.

Šetnja kroz uspavana sela

Kirchner je tijekom 20-ak godina u Davosu živio u tri kuće. Stoljeće kasnije, sve su još uvijek ondje. Nijedna nije otvorena za javnost, ali to zapravo i nije važno jer šetnja koja ih povezuje predstavlja prekrasnu planinarsku rutu, piše Telegraph. Krenite uz riječnu obalu prema uspavanom selu Frauenkirch, a zatim se popnite oko 400 metara uzbrdo do Staffelalpa, alpskog zaseoka iznad granice šume, gdje je Kirchner živio kada je prvi put došao u Davos.

Na povratku obratite pozornost na In den Lärchen, robusnu seosku kuću u kojoj je živio nekoliko godina početkom 1920-ih. Ruta završava u Wildbodenu, još jednoj seoskoj kući u kojoj je proveo posljednjih 15 godina života. Progonjen od nacista, koji su njegovo djelo proglasili “degeneriranim”, te uznemiren jačanjem švicarske nacističke stranke čiji je vođa živio u Davosu, Kirchner je 1938. godine počinio samoubojstvo u polju pokraj te kuće. Pokopan je na obližnjem groblju, u šumarku okruženom zimzelenim drvećem.

Spektakularna vožnja vlakom

Švicarska željeznička mreža jedno je od čuda zapadnog svijeta, a pruga koja iz Davosa vodi u oba smjera ubraja se među najspektakularnije dionice u zemlji. Dionica između Klostersa i Davosa posebno je dojmljiva, no nastavak putovanja od Davosa prema Filisuru još je impresivniji, jer se pruga vijuga uz strme klance i prelazi preko uskih vijadukata. Jedan od njih je vrtoglavi vijadukt Wiesner, ali ako ne volite visine, možda je bolje da ne gledate prema dolje. Nedugo nakon Filisura nalazi se monumentalni vijadukt Landwasser, jedan od najpoznatijih prizora u Švicarskoj. Nije ni čudo što je ova upečatljiva ruta uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Kako doći do Davosa?

Najbrža i najjednostavnija opcija je avionom do Züricha, a zatim vlakom. Iz Zagreba postoje direktni letovi do Züricha Croatia Airlinesom, a let traje oko sat i pol. Iz zračne luke Zürich vrlo je jednostavno nastaviti vlakom do Davosa. Vlakovi voze često, putovanje traje otprilike 2,5 do 3 sata i uključuje jedno presjedanje, najčešće u Landquartu. Švicarski vlakovi su vrlo pouzdani, udobni i točni, a ruta kroz Alpe je posebno lijepa.

Ukoliko odlučite putovati automobilom, put traje otprilike 8 do 9 sati, ovisno o prometu i uvjetima na cestama. Najčešća ruta vodi preko Slovenije i Austrije, kroz Innsbruck, pa dalje prema Švicarskoj. Treba računati na vinjete za Sloveniju i Austriju, kao i na švicarsku vinjetu. Zimi je obavezna zimska oprema, a u planinskim dijelovima mogući su i lanci za snijeg.

FOTOGRAFIJE: Unsplash+, Pexels, Berghotel Schatzalp