Sok od naranče, tost s maslacem ili žitarice… Doručak je često dobro uhodana rutina, pogotovo tijekom radnog tjedna, kad nemamo puno vremena posvetiti se pripremi jutarnjeg obroka. No, francuski kardiolog dr. Sébastien Pouy upozorava na loše navike i poziva da preispitamo svoje izbore. Umjesto da suprotstavlja slatko i slano, predlaže opcije koje su istovremeno ukusne i dobre za zdravlje srca.
Ujutro, određeni izbor hrane može imati izravan utjecaj na tijelo. U jednom od svojih videa na Instagramu kardiolog Sébastien Pouy ističe klasične kombinacije koje jedemo za doručak, a koje su vrlo slatke i još uvijek široko rasprostranjene.
“Voćni sokovi, zaslađene žitarice ili bijeli kruh vrlo brzo ulaze u krvotok. Tijelo tada mora hitno upravljati tim naglim dotokom šećera”, objašnjava i zaključuje: “Stvara dojam dobrog početka dana, ali u stvarnosti riječ je o metaboličkom stresu već ujutro.”
Zamka preslatkog doručka
Iza ovog fenomena dr. Puoy opisuje dobro poznat slijed. Glukoza brzo dolazi u krv, što dovodi do snažnog lučenja inzulina kako bi se to kompenziralo. “To je gorivo koje prebrzo dolazi u krvotok. Rezultat su skok šećera u krvi, skok inzulina, a zatim pad energije”, sažima. Taj pad često rezultira brzim umorom i ponovnim osjećajem gladi već sredinom jutra.
No učinci tu ne staju. Ponavljan iz dana u dan, ovaj mehanizam potiče nakupljanje masnog tkiva, osobito u području trbuha, održava stanje upale i pridonosi razvoju inzulinske rezistencije. “Ako se ponavlja svakodnevno, stvara podlogu za debljanje, inzulinsku rezistenciju i time povećava vjerojatnost razvoja dijabetesa ili kardiovaskularnih bolesti”, upozorava dr. Pouy. Dugoročno, ove ponavljajuće oscilacije opterećuju krvne žile i doprinose slabljenju kardiovaskularnog sustava.
“U stvarnosti, dobar doručak je prije svega onaj koji pruža dugotrajan osjećaj sitosti.“
Cilj je izbjeći umor i napadaje gladi, uz ograničavanje naglih oscilacija razine šećera u krvi. Kako bi se to postiglo, dr. Pouy preporučuje jednostavnu kombinaciju:
“Dobar doručak treba sadržavati proteine, jednostavne ugljikohidrate i vlakna u kombinaciji s kvalitetnim mastima.“
U praksi, proteini i jednostavni ugljikohidrati stabiliziraju razinu šećera u krvi i sprječavaju nagle skokove, dok vlakna osiguravaju postupniju apsorpciju, objašnjava. Konkretno, to znači davati prednost namirnicama poput jaja, grčkog jogurta ili skyra za proteine, cjelovitog kruha, zobenih pahuljica ili cijelog voća za ugljikohidrate, kao i badema, orašastih plodova ili avokada za vlakna i zdrave masti.
Što onda jesti za doručak?
Bez obzira na to započinjete li dan slatkim ili slanim, kardiolog podsjeća da nije riječ o izbacivanju šećera, već o tome da ga biramo pametnije.
Ljubiteljima slatkog, primjerice, za doručak preporučuje zdjelu grčkog jogurta sa zobenim pahuljicama, bobičastim voćem i nekoliko badema. Možete se odlučiti i za krišku cjelovitog kruha s maslacem od kikirikija i bananom, ili za proteinski smoothie na bazi mlijeka ili biljnog napitka, skyra ili whey proteina, uz dodatak voća i sjemenki. Za one koji preferiraju slano za doručak, postoji nekoliko opcija, poput jaja s avokadom i integralnim kruhom, omleta s povrćem uz malo maslinova ulja ili svježeg sira u kombinaciji s orašastim plodovima i cjelovitim kruhom.
“Zdravlje srca ne počinje tek u pedesetima, ono se gradi već od doručka”, naglašava dr. Sébastien Pouy. Svako jutro tako postaje konkretna prilika da se pobrinemo za sebe, bez odricanja od užitka.
FOTOGRAFIJE: Unsplash+
