Možda se na prvi pogled čini da su najljepši trenuci koje dijelimo s prijateljima oni koji nemaju cijenu – spontana druženja, vikend-putovanja, proslave važnih životnih trenutaka ili večeri provedene uz čašu vina i dobar razgovor. Međutim, upravo je ta ideja bezbrižnosti posljednjih godina dobila i svoju financijsku dimenziju. O fenomenu koji se naziva friendflation, odnosno sve većim troškovima održavanja društvenog života i prijateljskih odnosa, pisala je novinarka Guillemette Faure u svojoj kolumni za francuski Le Monde i otvorila pitanje koje je mnogima neugodno priznati: postaju li nam prijateljstva sve skuplji luksuz?
Pojam friendflation prvi je popularizirao Financial Times, opisujući njime rast troškova koji prate naš društveni život – od izlazaka, zajedničkih večera i koncerata pa sve do vjenčanja, djevojačkih zabava, vikend putovanja i brojnih zajedničkih poklona. Ono što taj izraz možda ne otkriva odmah jest njegova sezonalnost. Proljeće i ljeto, za mnoge predstavljaju razdoblje ispunjeno druženjima i proslavama, ali i mjesec u kojem bankovni računi osjete najveći pritisak.
Ovaj trend usko je povezan i s takozvanom funflation – rastom cijena svih oblika zabave i slobodnih aktivnosti. Danas se manje novca troši na kupnju stvari, a sve više na stvaranje iskustava i uspomena. Istraživanja pokazuju kako su izdvajanja za slobodno vrijeme i doživljaje u značajnom porastu u odnosu na razdoblje prije pandemije, dok je potrošnja na materijalna dobra u padu.
“ Drugim riječima, iskustva su postala nova valuta društvenog života, a upravo ona najčešće dolaze s visokom cijenom.“
Od vjenčanja i djevojačkih putovanja do vikenda s grupom prijatelja
Friendflation ne poznaje spol ni dob. Jedni će značajan dio budžeta potrošiti na kreativne radionice, wellness vikende i organizirana druženja, dok će drugi redovito izdvajati novac za večere u restoranima, koktele, festivale ili sportske i glazbene događaje. Granice su pritom sve manje važne jer je zajednička karakteristika ista – druženja koja su nekad bila jednostavna danas često podrazumijevaju dodatne sadržaje, posebne lokacije i osmišljena iskustva.
Poseban doprinos rastu troškova ima i promjena načina na koji obilježavamo važne životne događaje. Vjenčanja su postala višednevni projekti s detaljno osmišljenim konceptom, tematskim odjevnim kombinacijama, organiziranim djevojačkim i momačkim putovanjima te brojnim popratnim troškovima poput putnih karata, smještaja i poklona. Društvene mreže i popularna kultura dodatno su normalizirale običaje koji su nekada bili karakteristični za američke filmove i serije (poput raskošnih zabava prije dolaska bebe), pa se ono što smo godinama gledali na ekranima polako pretvorilo u standard.
Ni zajednički vikendi s prijateljima više nisu ono što su nekad bili. Početni trošak smještaja vrlo brzo raste kada se dodaju zajedničke večere, wellness sadržaji, organizirane aktivnosti, ulaznice ili razni “mali doprinosi” za dodatne sadržaje. Paradoksalno, upravo zato što su takvi susreti rijetki i skupi, mnogi odluče potrošiti još više, opravdavajući to mišlju da se “ovakve prilike ne događaju svaki dan”.
Zanimljivo je i pitanje zašto se rijetko tko usudi povući granicu. Kao što nitko ne želi biti osoba koja će prva predložiti odlazak kući kada je zabava još u tijeku, tako nitko ne želi biti ni onaj koji će postaviti neugodno pitanje: „Nije li sve ovo ipak malo preskupo?“ U mnogim prijateljskim grupama stvara se svojevrsna iluzija da si svi ostali mogu priuštiti planirani trošak, pa oni kojima je budžet ograničen često šute kako ne bi djelovali nezainteresirano ili škrto.
Aplikacije za dijeljenje troškova i život u skupim gradovima dodatno mijenjaju pravila
Digitalni alati dodatno su promijenili naš odnos prema zajedničkom trošenju. Aplikacije za podjelu troškova olakšavaju organizaciju jer se svaki račun može raspodijeliti na nekoliko osoba, no istovremeno stvaraju dojam da je svaki dodatni izdatak beznačajan. S druge strane, internetske grupe za zajedničke poklone pretvorile su gotovo svaki životni događaj u priliku za financijski doprinos – od vjenčanja i rođenja djece pa sve do brojnih manjih životnih proslava.
U velikim gradovima dodatni problem predstavlja i rast cijena stanovanja. Kako su stanovi sve manji i skuplji, sve je manje mogućnosti za jednostavna kućna druženja kakva su nekada bila uobičajena – večera kod prijatelja, druženje uz domaću hranu ili gledanje filma u nečijem dnevnom boravku. Umjesto toga, sve češće se nalazimo u kafićima, restoranima i drugim prostorima u kojima svako druženje ima svoju cijenu.
Ipak, možda najzanimljivija posljedica friendflationa nije samo činjenica da trošimo više, nego i promjena odnosa prema vlastitom kalendaru i budžetu. Sve češće se poziv na još jednu proslavu ili vikend putovanje odbija uz objašnjenje da je raspored prepun, dok je pravi razlog često puno jednostavniji – novčanik više ne može pratiti tempo društvenog života. Na kraju se nameće pitanje koje si mnogi potajno postavljaju: kada su prijateljstva postala projekt koji zahtijeva planiranje budžeta?
FOTOGRAFIJE: Unsplash
