Na gotovo svakom putovanju imam istu naviku – u nekom trenutku završit ću u obližnjem supermarketu. U početku je to bilo čisto iz praktičnih razloga jer je trebalo kupiti bocu vode, nešto za doručak ili sitnicu koju sam zaboravila spakirati. S vremenom se taj usputni odlazak pretvorio u ritual kojem se veselim gotovo jednako kao i obilasku muzeja, kvartova ili restorana koje sam unaprijed spremila na Google Maps.
U supermarketima mi je zanimljivo uspoređivati proizvode koje kupujem i kod kuće, samo u njihovoj lokalnoj verziji. Iz trgovine uvijek izađem i s pokojim gastronomskim suvenirom, bilo da je riječ o začinima, slatkišima ili konzervi sardina s dizajnerskom ambalažom. Ispada da nisam jedina koja je od obične kupnje namirnica napravila dio putovanja. Posljednjih godinu dana sve se češće govori o fenomenu grocery store tourisma, odnosno putovanja tijekom kojih supermarketi, kvartovske trgovine i lokalne tržnice postaju mjesta koja vrijedi posjetiti jednako kao muzeje ili poznate gradske trgove.
Što je grocery store tourism?
Ideja koja stoji iza grocery store tourisma je jednostavna: umjesto da destinaciju upoznajemo isključivo kroz znamenitosti i restorane, sve više nas zanima kako izgleda svakodnevica ljudi koji ondje žive.
TLM grocery store tourism opisuje kao novi oblik putovanja u kojem turisti supermarkete, trgovine mješovitom robom i lokalne markete doživljavaju kao turističke atrakcije. Umjesto obilaska isključivo znamenitosti ili restorana, sve više putnika želi vidjeti kako izgleda svakodnevica stanovnika grada koji su došli posjetiti. Supermarketi pružaju taj pogled: ondje se vidi što ljudi zaista jedu, koji su proizvodi sezonski, kako izgledaju lokalne ambalaže, koje su grickalice popularne među djecom ili koje se namirnice smatraju osnovom kućne kuhinje. Restorani predstavljaju interpretaciju lokalne gastronomije, dok police trgovina pokazuju njezinu svakodnevnu verziju.
Autor članka supermarket opisuje kao “obzirno” zavirivanje u život lokalnog stanovništva. Naime, dovoljno je nekoliko minuta između polica kako bi se stekao osjećaj ritma grada, prehrambenih navika i sitnih razlika koje pojedino odredište čine posebnim. U tome vide razlog zbog kojeg je grocery store tourism tijekom posljednje godine prerastao iz simpatične navike u globalni putnički trend.
Jedan od razloga zbog kojih grocery store tourism toliko privlači putnike krije se u svojevrsnom zamoru od klasičnih turističkih iskustava. TLM piše kako supermarketi nude ono što turističke atrakcije teško mogu pružiti – nefiltriran pogled na svakodnevni život. Ondje nema unaprijed pripremljenih ruta, vodiča, scenografije ni iskustava prilagođenih turistima. Grad upoznajemo onakav kakav jest, kroz proizvode koje njegovi stanovnici kupuju nakon posla, cijene koje plaćaju ili sezonske namirnice koje su tog dana stigle na police.
Takav način istraživanja ujedno je i pristupačan. Za obilazak supermarketa ne treba kupiti ulaznicu, rezervirati termin niti unaprijed planirati raspored. Dovoljno je ući, uzeti košaricu i prepustiti se znatiželji. TLM smatra da upravo zato grocery store tourism demokratizira putovanja – svatko može sudjelovati, bez obzira na budžet ili stil putovanja.
Rastući trend među putnicima
Time Out toj temi pristupa iz osobnijeg kuta. Autorica priznaje da kupnju namirnica kod kuće pokušava obaviti što je brže moguće, dok na putovanju ista aktivnost lako preraste u sat vremena istraživanja. Podatak koji navodi dovoljno govori o razmjerima trenda. Na TikToku danas postoji više od 50 milijuna objava posvećenih grocery store travelu, a videozapisi u kojima putnici pokazuju što su kupili u supermarketima različitih zemalja među najgledanijim su sadržajima u travel kategoriji.
Autorica smatra da privlačnost ovakvih videa proizlazi iz osjećaja da nakratko zavirujemo u nečiju svakodnevicu. Police trgovina otkrivaju navike koje turistički vodiči rijetko bilježe – što ljudi jedu za doručak, kakve grickalice kupuju djeci, koje proizvode smatraju luksuzom, a koje svakodnevicom. U tom smislu supermarket postaje svojevrsni presjek kulture, jednako zanimljiv kao lokalna tržnica ili gastronomska tura. Pritom upozoravaju na još jedan fenomen koji posljednjih godina sve češće spominju travel autori – blandification, odnosno postupno ujednačavanje turističkih iskustava.
Bez obzira na to putujemo li u Lisabon, Kopenhagen ili Seul, sve češće završavamo u vrlo sličnim specialty coffee kafićima, brunch restoranima, koncept trgovinama i apartmanima uređenima prema gotovo identičnoj estetici. Društvene mreže dodatno ubrzavaju taj proces jer milijuni ljudi dobivaju iste preporuke i obilaze ista mjesta. Lokalni supermarket ostao je jedna od rijetkih adresa koja još uvijek zadržava karakter grada u kojem se nalazi.
Iako ljudi već desetljećima tijekom putovanja ulaze u lokalne trgovine, društvene mreže pretvorile su tu naviku u globalni fenomen. Grocery haul videi danas inspiriraju čitave itinerare, a mnogi putnici prije odlaska istražuju što vrijedi kupiti jednako detaljno kao što planiraju restorane ili muzeje. Sličnu promjenu primjećuje i EU Tourism Platform, koja “supermarket safarije” izdvaja među zanimljivijim europskim turističkim trendovima za 2026. godinu. Navode kako putnici sve češće zaobilaze klasične turističke atrakcije, dijelom zbog visokih cijena ulaznica i dugih redova, a dijelom zato što kroz svakodnevnu kupnju žele upoznati grad na drugačiji način.
Tom trendu pridonio je i rast popularnosti apartmanskog smještaja. Sve više putnika barem dio obroka priprema samostalno pa odlazak u lokalnu trgovinu postaje sastavni dio putovanja, a izbor namirnica pruža mnogo bolji uvid u regionalne prehrambene navike od bilo kojeg turističkog vodiča. EU Tourism Platform zaključuje kako grocery store tourism nije motiviran isključivo željom za uštedom, nego i emocionalnom povezanošću koju hrana stvara među ljudima različitih kultura.
Supermarketi i trgovine koje vrijedi posjetiti
Ako je grocery store tourism posljednjih godina dobio svojevrsne zvijezde, onda je to bez sumnje Japan. TLM navodi kako su japanski konbiniji – trgovine poput 7-Elevena i FamilyMarta – odavno prerasli svoju izvornu funkciju. U zemlji koja ima više od 20 tisuća takvih trgovina one su postale nezaobilazna postaja za putnike koji žele isprobati svježe pripremljene onigirije, bento obroke, ramen koji se zagrijava na licu mjesta, sendviče s jagodama i vrhnjem ili pića i grickalice koje se mijenjaju iz sezone u sezonu. Mnogi putnici obilazak različitih konbinija danas planiraju jednako detaljno kao posjet četvrtima Tokija ili Kyota.
Pariz ima svoju gastronomsku instituciju – La Grande Épicerie de Paris, koja djeluje u sklopu robne kuće Le Bon Marché. Otvorena još 1923. godine, danas okuplja više od tisuću vrsta sireva, bogat izbor mesnih delicija, gotova jela koja se po kvaliteti uspoređuju s restoranima te poznate Maison Bordier maslace, uključujući i one s tartufima. Sam prostor, uređen poput luksuzne robne kuće, mnogima je dovoljan razlog za posjet.
U Londonu se na gotovo svakoj listi nalazi Fortnum & Mason, trgovina osnovana davne 1707. godine koja već stoljećima opskrbljuje britanski kraljevski dvor. Nekoliko katova ispunjenih čajevima, džemovima, keksima, vinima i raskošnim poklon-košarama, uz prepoznatljivo pročelje i sat na Piccadillyju, pretvorili su je u turističku atrakciju jednako poznatu kao i mnoge londonske znamenitosti. Milano ima Peck, delikatesnu trgovinu koja od 1883. godine spaja vrhunsku gastronomiju, bistro, bogatu vinsku kartu i trgovinu premium proizvodima. Smješten u blizini Duoma, Peck je mjesto na kojem kupnja gotovo uvijek završava kušanjem lokalnih specijaliteta.
TLM preporučuje i povijesnu trgovinu Casa Rufo u Bilbau, iza čijih se vrata skriva restoran poznat među lokalnim stanovništvom. Architectural Digest popis širi i izvan tih gradova. Među trgovinama koje vrijedi posjetiti izdvajaju berlinski KaDeWe, bečki Julius Meinl am Graben, njujorški Zabar’s, Erewhon u Los Angelesu i madridski Pescaderías Coruñesas. Svaka od njih na drugačiji način predstavlja lokalnu gastronomsku kulturu – od luksuznih delikatesa do proizvoda koji se desetljećima nalaze u kuhinjama lokalnog stanovništva.
Grocery store tourism u članku je opisan kao participativan način putovanja: umjesto da destinaciju promatramo sa strane, u njoj sudjelujemo. Tražimo proizvode koje nikada prije nismo vidjeli, pokušavamo protumačiti deklaracije na jeziku koji možda ne govorimo, pitamo prodavače za preporuke ili otkrivamo sastojke koje ćemo prvi put pripremati u apartmanu. Takve sitnice često otvore razgovor s lokalnim stanovnicima ili pokažu detalje koje organizirani obilasci rijetko mogu ponuditi. Obična kupnja kruha ili začina tako postaje iskustvo koje ostaje u sjećanju jednako dugo kao i posjet poznatoj atrakciji.
Trend koji tek dobiva zamah
Architectural Digest navodi podatak iz Hiltonova izvješća o putovanjima za 2026. godinu prema kojem čak 77% putnika voli istraživati lokalne trgovine tijekom putovanja jer ih smatra jednim od najboljih načina upoznavanja destinacije. Taj podatak pokazuje da se grocery store tourism iz nišnog interesa posljednjih godina razvio u jedan od prepoznatljivijih travel trendova.
FOTOGRAFIJE: 7-Eleven, La Grande Épicerie de Paris, Pescaderías Coruñesas, Peck, Dupe Photos
