Vatrogasci u Francuskoj i Španjolskoj sve teže pronalaze dovoljno zrakoplova za gašenje razornih šumskih požara iz zraka. No, kako piše Politico, sprječavanje budućih požara moglo bi ovisiti o nečemu sasvim drukčijem – dovoljnom broju koza.
Ideja da se životinje na ispaši koriste za stvaranje protupožarnih pojaseva sve se više nameće kao ozbiljno rješenje. Ove su je godine službeno podržali i Europska komisija te najveće europsko poljoprivredno udruženje. Istraživači ističu da je ispaša stoke, koja uklanja grmlje i nisko raslinje, pomogla usporiti širenje požara u španjolskim regijama Extremadura, Andaluzija i Valencia.
Iako je riječ o jednostavnom rješenju koje ne zahtijeva naprednu tehnologiju, ono nije jeftino. Pastiri često ovise o državnim subvencijama kako bi uopće mogli živjeti od svog posla. Još veći problem, upozoravaju stručnjaci za zaštitu od požara, jest to što političari i dalje najveći dio pozornosti posvećuju gašenju požara kada već buknu, umjesto ulaganjima u njihovu prevenciju.
„Na isti način na koji razumijemo da treba financirati vatrogasce, moramo prepoznati i vrijednost posla koji obavljaju pastiri“, rekao je Jordi Vendrell, voditelj španjolske neprofitne organizacije Pau Costa Foundation koja se bavi istraživanjem upravljanja šumskim požarima.
Dok su požari prijetili području Bordeauxa, francuski poljoprivrednici pomagali su vatrogascima puneći svoje cisterne vodom kako bi pružili pomoć gdje god mogu. No upravo je nedostatak poljoprivrednika dio problema.
Napušteno poljoprivredno zemljište brzo zarasta u grmlje koje se tijekom ljeta isušuje ili ga zamjenjuju jednolične šume, osjetljive na požare i lako zapaljive. To potvrđuju i podaci satelitskog programa Copernicus Europske unije, prema kojima najveći požari koji trenutačno haraju Europom izbijaju upravo na velikim, neprekinutim područjima obraslima šumom i grmljem.
Iako koze imaju dovoljno prirodne hrane na ispaši, tržište pastirima ne nudi dovoljno poticaja za taj posao. José María Castilla iz španjolske poljoprivredne udruge ASAJA kaže da je bez financijske isplativosti „nemoguće” privući mlade ljude u uzgoj koza. Kao rješenje predlaže osnivanje posebnog fonda, po uzoru na financijske mehanizme koje je Europska unija uvela tijekom pandemije koronavirusa 2020. godine.
„Neki smatraju da poljoprivrednici koji žive uz granicu s Rusijom trebaju dobivati više novca jer predstavljaju prvu liniju obrane. Isto vrijedi i za pastire koji održavaju zemljišta podložna požarima – i oni su prva linija obrane”, rekao je Castilla.
Ispaša kao alat za prevenciju požara
Financijaši sve više podupiru katalonski projekt Fire Flocks, koji se ističe kao uspješan primjer povezivanja prevencije šumskih požara s održivom stočarskom proizvodnjom.
Kako piše Agnes Rønberg za Politico, projekt se financira uz potporu lokalnih vlasti i sredstva iz europskih poljoprivrednih fondova. U sklopu njega uzgajivači koza i ovaca vode svoja stada na ispašu u šumska područja visokog rizika koja određuje regionalna vatrogasna služba. Istodobno u lokalnim trgovinama prodaju sireve i jogurte s posebnom oznakom koja kupcima poručuje da kupnjom podržavaju prevenciju šumskih požara.
U različitim dijelovima Španjolske za tu se svrhu koriste koze, ovce, krave, pa čak i konji. U mjestu Couso, primjerice, postoji lista čekanja od dva mjeseca za kupnju mesa krava koje sudjeluju u ovakvim projektima, a kilogram stoji 10 eura.
Prema riječima Jordija Vendrella iz Zaklade Pau Costa, subvencije nisu potrebne kako bi se financirala neka nova ili neprovjerena ideja, nego kako bi se obnovio nekadašnji način upravljanja ruralnim prostorom.
„Šume i druga ruralna područja nekada su se održavala kroz gospodarske aktivnosti koje danas više nisu isplative. Zato više ne postoje stvarni poticaji da se o njima vodi briga”, rekao je.
I Europska komisija prepoznaje ispašu kao jedan od načina na koji domaće životinje mogu pomoći društvu u prilagodbi klimatskim promjenama, umjesto da ih se promatra isključivo kao izvor emisija i onečišćenja. U komunikaciji o sprječavanju šumskih požara objavljenoj u ožujku, Komisija je ispašu istaknula kao dio rješenja, a isti je stav ponovila i u novoj europskoj strategiji za stočarstvo.
Unatoč tome, zagovornici ovakvog pristupa smatraju da bi Bruxelles trebao učiniti još više kako bi se ispaša sustavno uvela kao dio politike prevencije požara.
Glasnogovornica Europske komisije Louise Bogey istaknula je da se iz europskog poljoprivrednog proračuna već financira niz mjera za upravljanje rizikom od požara. Među njima je i ispaša stoke, uz druge aktivnosti poput izgradnje i održavanja šumskih putova koji ujedno služe kao protupožarni pojasevi.
U sljedećem ciklusu Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije, koji će se primjenjivati od 2028. godine, Europska komisija želi uvesti takozvanu „prijelaznu potporu” za poljoprivrednike. Prema riječima glasnogovornice Louise Bogey, ta bi se sredstva mogla koristiti i za poticanje poljoprivrednika na bavljenje stočarstvom i pastirstvom.
Dodala je i da Europska unija u suradnji s Europskom investicijskom bankom radi na uspostavi financijskog programa namijenjenog ulaganjima u stočarski sektor.
U regiji Madrid, jednoj od najteže pogođenih šumskim požarima, lokalne vlasti također sve više računaju na ispašu stoke kao mjeru prevencije. Ranije ove godine najavljeno je da će lokalna gospodarstva dovoditi životinje na ispašu na oko 3.700 hektara šumskog područja, a projekt će regionalnu vladu stajati oko 800.000 eura. Ipak, ovogodišnji požari u toj su regiji već zahvatili čak 27.000 hektara.
Joe McNorton, stručnjak za praćenje šumskih požara u programu Copernicus, podržava ovakve inicijative, ali upozorava da same po sebi neće biti dovoljne u najekstremnijim uvjetima.
„U razdobljima izrazito nepovoljnih uvjeta, primjerice jakog vjetra, užareni komadi mogu biti nošeni ispred glavne fronte požara, zbog čega vatra može preskočiti i protupožarne pojaseve”, rekao je.
Sličnog je mišljenja i Urbano Fra Paleo sa Sveučilišta u Extremaduri. Smatra da ispaša ne bi trebala biti jedina mjera zaštite od požara, ali da bez nje nema dugoročnog rješenja.
„Bez životinja koje pasu nisko raslinje ono će se jednostavno ponovno razrasti”, upozorio je.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos, Pexels
