Muzej fjake nije tipičan muzej u koji dođete, kupite ulaznicu i razgledavate eksponate. Riječ je o digitalnom kulturnom projektu koji pokušava “izložiti” jedan osjećaj i način života. Nastao je kao rezultat dugotrajnog sociološkog istraživanja i kreativne potrebe da se očuva, reinterpretira i predstavi jedan od najprepoznatljivijih dalmatinskih fenomena – fjaka.
Muzej fjake
Muzej fjake je prvi muzej na svijetu posvećen proučavanju fjake kao društvenog i kulturnog fenomena. Iza njega stoji Lana Rogošić Blagojević koja je 2023. godine osnovala udrugu Muzej fjake – Institut za kulturološko i znanstveno proučavanje fjake, s ciljem provođenja različitih kulturnih, umjetničkih i edukativnih aktivnosti kako bi istražila fenomen fjake – osjećaja i običaja uvjetovanih geografskim položajem Dalmacije. Najznačajniji projekt Udruge je upravo virtualni Muzej fjake koji je s radom počeo prošle godine. Cilj mu je promocija fjake unutar i izvan Hrvatske, promicanje umjetničkog stvaralaštva afirmiranih i neafirmiranih umjetnika Dalmacije te poticanje suvremene umjetnosti i kulture tematski vezane uz to područje.
Ideja Muzeja polazi od toga da je fjaka specifično stanje uma koje se često opisuje kao osjećaj potpunog mira, opuštenosti i odsutnosti žurbe, duboko povezan s mediteranskim načinom života.
Platforma se danas sastoji od tri povezana, ali odvojena dijela: online muzeja s umjetničkim izložbama koje istražuju pojam fjake kroz fotografiju, ilustraciju, video i druge medije, Magazina sporog življenja u kojem posjetitelji uz morske slike, naraciju i ambijentalne scene mogu doslovno utonuti u fjaku, te Instituta fjake, nezavisnog istraživačkog centra usmjerenog na proučavanje fenomena fjake putem socioloških istraživanja.
Jedan od zanimljivijih dijelova projekta je i Fjaka barometar, interaktivna karta na kojoj posjetitelji mogu označiti mjesta u kojima su doživjeli onaj autentični osjećaj fjake. Ideja je stvoriti svojevrsnu kartu Hrvatske, ali i šire, sastavljenu od osobnih preporuka i lokacija na kojima vrijeme kao da sporije prolazi. Na njoj se već nalaze mjesta poput Visa, Lastova, Šolte i Zlarina, no karta se kontinuirano nadopunjuje prijedlozima posjetitelja koji otkrivaju vlastite “oaze fjake”.
Galerije Muzeja fjake
Kad govorimo o izložbama koje možete razgledati u Muzeju fjake, novi ljetni ciklus donosi njih šest koje kombinacijom fotografija, kolaža, ilustracija i audio-eseja nastavljaju istraživanje društvenog i kulturnog fenomena fjake kao načina života. Među njima posebno se ističe izložba “Fjaka kroz povijest”, koju su osmislile profesorica povijesti Ljuba Barun Čolak i njezina desetogodišnja kći Bruna. Na duhovit način propituju što bi moglo povezivati povijesne i kulturne ličnosti poput Grgura Ninskog, Marka Marulića i Olivera Dragojevića s fenomenom fjake, sugerirajući da je ona dio mediteranskog identiteta već stoljećima.
Ciklus uključuje i audio-esej “Kako je ništa postalo sve” autorice Katarine Zekić, zamišljen kao svojevrsno zvučno putovanje u kojem tišina i ritam Dalmacije postaju jednako važni kao i riječi. Fotografkinja Iva Roca kroz seriju “Zlarin di je vrime stalo” donosi prizore otoka bez automobila i žurbe, bilježeći ljetna poslijepodneva, kupanja među stijenama, stare brodice i svakodnevni život koji još uvijek odolijeva ubrzanom tempu. Sličnu atmosferu donosi i vizualni dnevnik “[THE]ALMACIJA” Branka Šare, inspiriran uspomenama iz djetinjstva i motivima koji su obilježili dalmatinsko podneblje.
Krovnu izložbu čini ciklus ilustracija “Sritna lita” autorice Maje Maljković Zelalije, nastao prema starim fotografijama i mediteranskoj estetici. Ilustracije prizivaju nostalgiju, ali istodobno s mnogo humora prikazuju svakodnevne prizore koje će mnogi prepoznati – od baka koje s prozora prate sve što se događa u ulici do opranog rublja koje se suši na tiramolu.
Ciklus zaključuje rad “Hommage fjaki” umjetnice Lee Bulaje, inspiriran promišljanjima Mladena Stilinovića o radu i hiperprodukciji. U toj interpretaciji ležaljka, tišina i odmor prestaju biti simboli pasivnosti te postaju svojevrsni odgovor na kulturu stalne produktivnosti i podsjetnik da je ponekad najveći luksuz jednostavno stati.
Novi ciklus prirodno se nadovezuje na izložbe koje je Muzej fjake predstavio prošle godine. Među njima su “Bonaca iznutra” Karle Čurin, posvećena Lastovu i fjaki kao svakodnevnom načinu bivanja, “Pomâlo” Karle Mrčele, koja donosi spontano zabilježene trenutke s Visa, te ilustratorska zbirka “Miris ljeta” Dore Barbarić. U programu su predstavljeni i radovi “Prošlog ljeta” i “Ispod površine” Anite Krmek, nastali iz osobnih sjećanja na ljeto, more i trenutke mira; serija “Usporeno” Martine Movrić koja je nastajala na otoku Visu, te “Lace under the sea”, poetski uron Tomislava Marcijuša u morski svijet AI-a.
Na kraju, dodajmo i to da je javni poziv umjetnicima, ilustratorima, fotografima, piscima i autorima drugih kreativnih izričaja stalno otvoren. Na taj način Muzej fjake ne funkcionira kao zatvorena zbirka, već kao živuća platforma koja iz godine u godinu raste, okupljajući afirmirane i neafirmirane autore te stvarajući svojevrsni digitalni arhiv suvremenih interpretacija jednog od najprepoznatljivijih simbola mediteranskog načina života.
Virtualni postav možete razgledati na web stranici muzejfjake.hr.
FOTOGRAFIJE: Muzej fjake
NASLOVNA FOTOGRAFIJA: Unsplash+
