Ovo je 10 najboljih gradova za život na svijetu po izboru Monoclea

Monocleovo istraživanje kvalitete života za 2026.

U istraživanju za 2026. godinu poseban naglasak stavljen je na dinamiku gradskog života, ambicije gradova i sigurnost. Među ostalim, procjenjuje se sigurnost, prometna povezanost, upravljanje gradom, dostupnost zelenih površina, ali i vrlo praktična pitanja poput toga možete li nakon 22 sata pronaći dobar restoran ili mjesto za piće. Nakon analize podataka i procjena dopisnika, sastavljen je konačan poredak najboljih gradova za život 2026. Kako ističe Monocle, gradovi u Sjevernoj Americi ove su godine ostvarili slabije rezultate zbog visokih stopa kriminala, nejednakosti i problema sa stanovanjem, dok gradovi u Africi i na Bliskom istoku, unatoč velikim ulaganjima i ambicioznim projektima, još uvijek ne mogu ponuditi razinu sigurnosti karakterističnu za mnoge europske i azijske gradove. Zbog toga se na ovogodišnjoj ljestvici nisu našli ni London ni Los Angeles.

U Monocleu ističu kako ovu ljestvicu ne smatraju konačnim odgovorom na pitanje gdje se najbolje živi, već početkom šire rasprave o tome što kvalitetu života u gradovima zapravo čini dobrom. Prema podacima Ujedinjenih naroda, čak četiri petine svjetskog stanovništva danas živi u urbanim sredinama, a taj će udio nastaviti rasti, zbog čega pitanje kvalitete života u gradovima postaje važnije nego ikad.

Najbolji gradovi za život za 2026., po izboru Monoclea

10. Oslo

Oslo se danas jednako prirodno oslanja na svoju baštinu kao i na novu ulogu jedne od najmodernijih zelenih prijestolnica svijeta. Upravo je to samopouzdanje ove godine bilo dovoljno da prestigne Stockholm, koji je zauzeo 11. mjesto na Monocleovoj ljestvici gradova s najboljom kvalitetom života.

Desetljeća ambiciozne obnove gradske obale danas su završena. Projekti, objedinjeni pod nazivom Fjord City, u potpunosti su otvorili pristup obali i pretvorili norvešku prijestolnicu u grad okrenut moru. Središnji dio tog razvoja čini četvrt Bjørvika, u kojoj se nalaze dva arhitektonska simbola grada – Opera i Muzej Munch. Uskoro će biti dovršena i Fornebubanen, velika nadogradnja mreže podzemne željeznice koja će povezati središte Osla s brzo rastućim poluotokom Fornebu na zapadu, nekadašnjom lokacijom gradske zračne luke. Riječ je o još jednom primjeru kako gradske vlasti razvoj grada usmjeravaju ulaganjem u električni javni prijevoz, umjesto u izgradnju novih cesta, piše Monocle.

Elektrifikacija javnog prijevoza danas uključuje i tihe trajekte koji povezuju otoke u Oslofjordu. Zahvaljujući i drugim zelenim infrastrukturnim projektima, poput sustava za hvatanje i skladištenje ugljika iz gradske spalionice otpada, norveška prijestolnica mogla bi ostvariti svoj vrlo ambiciozan cilj – smanjiti emisije za 95 posto do 2030. godine.

U Oslu nije neuobičajeno vidjeti djecu kako se sama voze tramvajem, podzemnom željeznicom ili autobusom, što je rezultat iznimno niske stope kriminala. Ona je niža od europskog prosjeka i među najnižima je u ovogodišnjem Monocleovom istraživanju.

Istodobno, čini se da priče o uspješnoj urbanoj obnovi Osla i visokoj kvaliteti života napokon dopiru i do publike izvan granica Norveške. Broj posjetitelja raste, dijelom i zahvaljujući filmovima redatelja Joachima Triera, uključujući Oscarom nagrađeni Sentimental Value, koji Oslo prikazuju kao privlačan i intrigantan grad. Raste i broj startupova, iako Oslo još uvijek zaostaje za drugim skandinavskim prijestolnicama kada je riječ o njihovoj veličini i ambicijama.

9. München

Čini se da se München u 2026. godini nalazi između samopouzdanja i zabrinutosti, a to najbolje utjelovljuje njegov novi gradonačelnik Dominik Krause. Tridesetpetogodišnjak je prvi političar iz redova Zelenih na čelu njemačkog grada s više od milijun stanovnika, a njegova pobjeda na svibanjskim lokalnim izborima bila je jedno od najvećih iznenađenja. Prema izvješću Sveučilišta primijenjenih znanosti Gisma, gotovo je 20 godina mlađi od prosječnog njemačkog gradonačelnika velikog grada (Oberbürgermeister).

Jedan od njegovih prvih poteza bio je odustajanje od službene limuzine s vozačem u korist svakodnevne vožnje podzemnom željeznicom. Ujedno je pronašao kompromisno sigurnosno rješenje koje je omogućilo ponovno otvaranje poznatog surferskog vala na rijeci Isar, zatvorenog nakon što je prošle godine u nesreći smrtno stradala jedna surferica.

Krauseova dva glavna prioriteta ujedno otkrivaju i najveće izazove s kojima se München danas suočava. Prvi je stanovanje. Nova gradska koalicija planira izgraditi 50.000 novih stanova, a cilj namjerava ostvariti razvojem novih četvrti na sjeveru grada, prenamjenom praznih uredskih prostora u stambene te takozvanom interpolacijskom gradnjom – nadogradnjom postojećih zgrada dodatnim katovima ili izgradnjom visokih nebodera, poput dvaju impresivnih tornjeva visine 155 metara koje su projektirali švicarski arhitekti Herzog & de Meuron. Takvi planovi izazivaju podijeljene reakcije u gradu koji posebno cijeni svoje prepoznatljive vizure prema Alpama.

Drugi, noviji izazov s kojim se München suočava odnosi se na gradske financije. Proračun gradske uprave za 2026. godinu dosegnuo je rekordnih 2,9 milijardi eura, no istodobno izaziva zabrinutost zbog većeg pada prihoda od poreza na dobit nego što se očekivalo. Razlog su poteškoće s kojima se suočavaju i neke od najvećih kompanija koje su desetljećima bile oslonac gradskog gospodarstva, poput BMW-a. U takvim okolnostima Krause je u svibnju donio jednu od svojih dosad najkontroverznijih odluka. U videu objavljenom na društvenim mrežama najavio je povećanje naknada u nizu područja, od parkiranja i poreza na pse do cijena dječjih vrtića. Video je snimljen u jednom od brojnih zelenih parkova Münchena, što je ujedno podsjetnik na ono po čemu je grad i danas prepoznatljiv.

8. Pariz

Pariz je grad duboko ukorijenjen u svoju prošlost, ali istodobno odlučno okrenut budućnosti. Njegov treći uzastopni socijalistički gradonačelnik, Emmanuel Grégoire, izabran je u ožujku s mandatom da nastavi opsežnu zelenu tranziciju koju je započela njegova prethodnica Anne Hidalgo. Ponovno otvaranje Seine i dijela kanala Saint-Martin za kupanje proglašeno je povijesnom prekretnicom kada je projekt dobio zeleno svjetlo 2024. godine, no Parižani će ipak morati pričekati do kasnije ovog ljeta kako bi se ondje mogli okupati i rashladiti.

Ipak, zahvaljujući 155.000 stabala posađenih tijekom mandata Anne Hidalgo te stotinama kilometara novih biciklističkih staza, ulice koje je Grégoire naslijedio danas su hladnije, zelenije i, mnogi bi rekli, ljepše nego ikad prije. Upravo zato jedno od njegovih prvih imenovanja bilo je ono glavnog povjerenika za dizajn i estetiku, čiji je zadatak očuvati ono što novi gradonačelnik naziva “pravom Parižana na ljepotu”. Francuska prijestolnica nema velike parkove kakvima se mogu pohvaliti neki drugi europski gradovi, a manjak zelenih površina posebno dolazi do izražaja tijekom ljetnih vrućina. Upravo zato jedan od ključnih dijelova Grégoireova mandata čini plan da se još deset pariških bulevara pretvori u gradske vrtove.

U skladu s trendovima prisutnima u mnogim zapadnim zemljama, čini se da Pariz postaje liberalni, kozmopolitski otok unutar sve konzervativnije države, piše Monocle. Ipak, grad ne pokazuje znakove samozadovoljstva. Nedavno reformirani sustav izdavanja viza od novih stanovnika zahtijeva sudjelovanje u programu građanskog obrazovanja te polaganje ispita kao uvjet za ostanak u zemlji. Takav pristup odražava promišljenu politiku prema kulturi i zajedničkim vrijednostima te se razlikuje od kulturnih sukoba koji posljednjih godina obilježavaju mnoge druge europske države.

A kako su pokazale Olimpijske igre 2024., Grad svjetlosti danas ne gubi sjaj ni tijekom ljeta. Ipak, sigurnost ostaje stalna briga. Paris Saint-Germain, dominantni nogometni klub francuske prijestolnice, trebao bi biti izvor radosti, no njegova pobjeda u Ligi prvaka u svibnju dovela je do nereda kakvi prečesto narušavaju ugled ovog grada.

7. Madrid

Riječ castizo stanovnici Madrida koriste kako bi opisali ono što najbolje utjelovljuje identitet njihova grada. Označava duh koji prednost daje tradiciji ispred prolaznih trendova i modernih noviteta. No posljednjih godina španjolska prijestolnica prošla je veliku transformaciju. Od grada snažno oslonjenog na prošlost postala je jedan od europskih predvodnika razvoja, potaknuta gospodarstvom čiji je BDP po stanovniku čak 78 posto viši od nacionalnog prosjeka.

Broj stanovnika dosegnuo je povijesni rekord, ponajviše zahvaljujući činjenici da je gotovo svaki treći stanovnik rođen izvan Španjolske. U pokrajini Madrid čak 42,4 posto doseljenika ima visoku stručnu spremu, a privlačnost Španjolske za obrazovane stručnjake iz Latinske Amerike potvrđuje i podatak da gotovo polovica doseljenih Venezuelaca i Argentinaca dolazi sa završenim visokim obrazovanjem.

Smanjenjem birokracije Madrid želi postati učinkovitiji u odgovoru na hitne izazove poput stambene krize s kojom se trenutačno suočava. Dok gradske vlasti rade na povećanju broja dostupnih stanova, jednako je važno da nastave od investitora zahtijevati izgradnju većeg broja cjenovno pristupačnih nekretnina.

Prošlo ljeto bilo je jedno od najtoplijih otkad se vode mjerenja, a gradski bazeni mnogima su predstavljali jedino mjesto za rashlađivanje. Ipak, takvih je oaza premalo. Čak 20,4 posto stanovnika živi u četvrtima bez javnog bazena, dok si 30 posto Madriđana ne može priuštiti odlazak iz užarenoga grada tijekom ljetnih mjeseci.

Monocle piše i da će početkom sljedeće godine središte Madrida dobiti novu pješačku zonu koja će povezivati Puerta de Alcalá i Cibeles. Istodobno će biti otvoren i Parque Ventas, nova zelena površina koja će preko gradske obilaznice M-30 povezati četvrti Salamanca i Ciudad Lineal. Uz sve navedeno, bicikliranje u Madridu bilježi snažan rast. Broj vožnji javnim električnim biciklima povećao se čak četiri puta između 2022. i 2025. godine te dosegnuo 13,7 milijuna. Ponovno je otvorena i linija 7B madridskog metroa, dok će uskoro dovršena linija 6 od 2027. prometovati vlakovima bez vozača.

Zbog svega toga pojam castizo danas više ne označava samo privrženost tradiciji, nego podrazumijeva i prihvaćanje grada koji razmišlja unaprijed.

6. Zürich

Prvi put nakon gotovo dva desetljeća Zürich ima novog gradonačelnika. Nakon 17 godina na čelu grada odstupila je Corine Mauch, prva žena koja je obnašala tu dužnost. Naslijedio ju je Raphael Golta, također član Socijaldemokratske stranke. Grad se pritom politički dodatno pomaknuo ulijevo pa sedam članova gradske uprave danas dolazi iz stranaka lijevog političkog spektra. Pred novim gradonačelnikom nalazi se nekoliko velikih izazova: od razvoja biciklističke infrastrukture, koja trenutačno stvara probleme svima, pa i samim biciklistima, do dugotrajnog pitanja osiguravanja većeg broja cjenovno pristupačnih stanova.

Upravo je pitanje stanovanja i dalje najveći izazov za Zürich. Ipak, tijekom 2025. zabilježen je određeni napredak: u novim stambenim projektima dovršeno je 2.977 stanova, što je 347 više nego godinu ranije. Unatoč tome, stopa praznih stanova i dalje je iznimno niska i iznosi svega 0,1 posto. To znači da je u cijelom gradu trenutačno prazno samo 235 stanova.

U ožujku se grad oprostio od posljednjih visokopodnih tramvaja generacije Tram 2000. Od tada su svi tramvaji u prometu niskopodni, što predstavlja važan iskorak u pristupačnosti javnog prijevoza. Istodobno je uvedena i najveća promjena voznog reda u povijesti grada kako bi mreža bolje odgovarala današnjim navikama putovanja. Promjene su uključivale i novo numeriranje dobro poznatih tramvajskih i autobusnih linija, zbog čega je putnicima trebalo određeno vrijeme za prilagodbu. Zamjena oko 2.500 prometnih oznaka gotovo preko noći još je jednom pokazala ono u čemu je Zürich posebno uspješan: složene promjene provodi gotovo neprimjetno.

Građani su na referendumu podržali i mjere kojima će javni prijevoz postati znatno pristupačniji. U budućnosti će godišnja karta stajati samo 365 švicarskih franaka (399 eura), u odnosu na sadašnjih 813 franaka (889 eura). Riječ je o mreži javnog prijevoza kojoj građani iznimno vjeruju – čak 60 posto zaposlenih njome svakodnevno putuje na posao.

Zürich pritom ostaje i jedan od najsigurnijih gradova u Europi. Tijekom 2025. godine stopa kriminala smanjena je za dodatnih 8 posto. Dok broj stanovnika i dalje raste, dva vodeća gradska dnevna lista, Tages-Anzeiger i Neue Zürcher Zeitung (NZZ), nastavljaju postavljati standarde kvalitetnog novinarstva, a jezero Zürichsee tijekom toplijih mjeseci ostaje jedno od omiljenih mjesta za odmor i opuštanje stanovnika grada.

U konačnici, ono što Monocle preporučuje da bi trebalo poboljšati jest shopping nedjeljom. U Zürichu su trgovine otvorene samo četiri nedjelje godišnje, zbog čega svaka od njih postaje pravi mali događaj. Minus mu je i rano zatvaranje restorana i drugih ugostiteljskih objekata pa je i dalje iznenađujuće teško pronaći mjesto za večeru nakon 22 sata.

5. Sydney

Iako su njegovi prirodni aduti – od prostrane luke do više od stotinu plaža – najvećem australskom gradu oduvijek osiguravali visoku kvalitetu života, godinama je prevladavao dojam da je Sydney prošao svoje najbolje razdoblje, izgubio mjesto na svjetskoj pozornici i propustio iskoristiti svoj golemi potencijal. No nekoliko uzastopnih državnih vlada pokazalo je dovoljno odlučnosti da pokrene ambiciozne infrastrukturne projekte vrijedne milijarde dolara. Sydney je godinama nalikovao velikom gradilištu, ali njegova je transformacija danas gotovo dovršena.

George Street, glavna gradska prometnica, pretvorena je u pješačku zonu, čime je cijeli centar dobio novu energiju, postao sigurniji i življi. Ulica je ujedno središnja točka nove mreže lakih tračnica, koje su tramvaje ponovno vratile u sustav javnog prijevoza Sydneya. Grad mijenja i metro, jedini sustav brzog gradskog željezničkog prijevoza u Australiji, koji uvelike mijenja način na koji se stanovnici kreću gradom. Njegova će se mreža iduće godine povezati i s novom međunarodnom zračnom lukom Western Sydney International Airport.

Inovacije su vidljive na svakom koraku – od novog krila državne galerije koje je projektirao arhitektonski studio Sanaa do tornja u kineskoj četvrti iza kojeg stoji japanski arhitekt Kengo Kuma. Ipak, najupečatljivija nova građevina u Sydneyju je Nova ribarnica Sydney (New Sydney Fish Market), najveća ribarnica na južnoj hemisferi, otvorena u siječnju ove godine. Ona je ujedno i središnji projekt urbane obnove četvrti Bays Precinct.

Novi projekti ipak ne mogu riješiti sve probleme Sydneya. Nagli rast cijena nekretnina podiže i cijene najma te ostavlja posljedice na kulturni život grada. Među najvećim žrtvama takvih promjena nalazi se nekoć iznimno bogata scena glazbe uživo, koja posljednjih godina postupno nestaje. Istodobno, sklonost vlasti savezne države Novi Južni Wales pretjeranoj regulaciji često ostavlja dojam da se u gradu dobro provodite unatoč pravilima, a ne zahvaljujući njima. Nastavi li zaglađivati sve svoje nesavršenosti, Sydney bi mogao izgubiti dio svog opuštenog karaktera.

Ipak, najveći australski grad probudio se iz dugog razdoblja stagnacije i danas izgleda bolje nego ikad. No gradove ne oblikuju samo veliki projekti, nego i ljudi koji u njima žive. Zato će upravo stanovnici Sydneya imati ključnu ulogu u tome da njihov grad u potpunosti ispuni potencijal koji mu se već dugo pripisuje, zaključuje Monocle.

4. Beč

Beč je grad koji je naviknuo ugostiti svijet, no ove je godine nadmašio i samoga sebe. U svibnju je treći put bio domaćin Eurosonga, koje je još jednom pokazalo zašto se austrijska prijestolnica smatra jednim od najboljih domaćina velikih međunarodnih događanja. Proteklu godinu obilježili su i prvo Svjetsko prvenstvo vozača tramvaja, Vienna Design Week te brojni sastanci Ujedinjenih naroda, OPEC-a i Međunarodne agencije za atomsku energiju. Istodobno, sve više posjetitelja otkriva i bečke vinograde te izvrsna gradska kupališta.

Beč nastavlja pronalaziti nove namjene za svoju arhitektonsku baštinu. Tako su započeli radovi na prenamjeni zgrade Funkhaus, nekadašnjeg sjedišta austrijske javne radiotelevizije ORF, u kompleks koji će objediniti stanovanje i ugostiteljske sadržaje. U ožujku je, nakon opsežne obnove, prvi put za javnost otvorena i Villa Beer, remek-djelo modernističkog arhitekta i dizajnera Josefa Franka.

Sve to ostvareno je unatoč smanjenju izdvajanja za socijalnu skrb u iznosu od oko 200 milijuna eura, uključujući rezove u zajamčenim minimalnim primanjima i dijelu mirovinskih naknada. Istodobno, gradske vlasti intenziviraju obnovu sustava grijanja i potiču stanovnike na prelazak na daljinsko grijanje, koje je učinkovitije od većine drugih rješenja i predstavlja jedan od ključnih koraka u ostvarenju cilja da Beč postane klimatski neutralan do 2040. godine – čak deset godina prije roka koji je postavila Europska unija. Najveći izazov pritom ostaje zamjena oko 500.000 plinskih bojlera koji se još uvijek koriste u približno polovici gradskih kućanstava.

Grad je u međuvremenu pokrenuo i novi program financijske potpore za prehrambene i ugostiteljske tvrtke, dok istodobno raste broj gastronomskih projekata i festivala. Među njima je i Popchop, koji organizira događanja na različitim lokacijama, od Muzeja primijenjene umjetnosti do zgrade Funkhaus. Kad bi mogli promijeniti jednu stvar, autori Monocleova istraživanja voljeli bi da trgovine i drugi sadržaji nedjeljom rade dulje jer pojedini dijelovi grada tada gotovo potpuno utihnu. S druge strane, smatraju i da bi trebalo preispitati pravilo prema kojem pravo glasa na izborima za gradonačelnika imaju isključivo austrijski državljani. Više od trećine stanovnika Beča nisu austrijski državljani, a unatoč tome ne mogu sudjelovati u izboru gradske vlasti.

3. Lisabon

Iako dio uspjeha Lisabona proizlazi iz njegovih prirodnih prednosti: velikog broja sunčanih dana, izvrsne gastronomske scene i impresivne arhitekture, velik dio zasluga pripada i desetljeću kvalitetnog upravljanja gradom te kontinuiranog ulaganja. Sustavna ulaganja u javni prijevoz rezultirala su razgranatom mrežom koja obuhvaća metro, tramvaje i riječne trajekte. Gradske su vlasti nedavno najavile i izgradnju prve nove tramvajske linije nakon gotovo 70 godina. Dolazak električnih bicikala postupno mijenja navike stanovnika i olakšava kretanje gradom unatoč njegovu brdovitom terenu. Između 2011. i 2021. broj redovitih vožnji biciklom povećao se za čak 500 posto. A lisabonska zračna luka i dalje ima važnu ulogu kao prometno čvorište za putnike koji prelaze Atlantik ili putuju prema Africi, čemu pridonose i dugogodišnje veze Portugala sa zemljama portugalskog govornog područja.

Već nakon kratke šetnje Lisabonom postaje jasno koliko snažna mreža neovisnih trgovina doprinosi kvaliteti života u gradu. Stanovnici rado posjećuju lokalne tržnice, kupuju novine na kioscima i obilaze brojne povijesne obiteljske trgovine koje grad štiti kroz program Lojas Com História. Istodobno se razvija i kulturna scena. Nova zgrada Centra moderne umjetnosti (CAM) pri Zakladi Gulbenkian te međunarodni sajmovi poput Arca privlače kreativce, umjetnike i ljubitelje umjetnosti iz cijelog svijeta.

Ipak, grad će morati pronaći način kako se nositi s vlastitim uspjehom. Sve veći broj novih stanovnika i posjetitelja stavlja dodatni pritisak na gradsku infrastrukturu i javne usluge, a prošlogodišnja smrtonosna nesreća uspinjače te veliki nestanak električne energije koji je zahvatio cijelu zemlju pokazali su koliko je važno jačati otpornost grada i njegovih sustava.

Kao i u mnogim europskim prijestolnicama, stanovanje ostaje jedan od najvećih izazova Lisabona. Izgradnja novih stanova ne prati rast potražnje, zbog čega mogućnosti pronalaska odgovarajućeg doma uvelike ovise o financijskim mogućnostima pojedinca. Jedan od najvećih izazova u razdoblju koje dolazi bit će pronaći ravnotežu između interesa lokalnog stanovništva i sve brojnije zajednice stranaca, osobito kada je riječ o troškovima života. U protivnom bi Lisabon mogao postati grad podijeljen na dvije stvarnosti.

2. Kopenhagen

Kopenhagen je u studenome 2025. doživio svojevrsni politički potres. Socijaldemokrati su prvi put nakon više od stotinu godina izgubili vlast u gradu, dok su najveći pobjednici lokalnih izbora postale Socijalistička narodna stranka i Crveno-zelena alijansa, obje stranke lijevog političkog spektra. Među glavnim prioritetima novog gradskog vijeća nalaze se priuštivo stanovanje, borba protiv klimatskih promjena te daljnje smanjenje broja automobila u središtu grada. Stanovnici Kopenhagena imaju razloga vjerovati da će se takvi planovi i ostvariti. Uostalom, upravo je ovaj grad promijenio način na koji svijet razmišlja o urbanom bicikliranju te svoje ideje poslije proširio diljem svijeta.

Istodobno, Kopenhagen se ističe visokim stupnjem društvenog povjerenja i snažnim osjećajem zajedništva, ali i spremnošću da se ne zadovolji dosadašnjim uspjesima, nego neprestano traži načine za daljnji razvoj. Iako su birači na općim izborima u ožujku kaznili Socijaldemokrate zbog visokih troškova života, uskrativši im 12 zastupničkih mjesta, to se teško može zaključiti promatrajući svakodnevni život u Kopenhagenu. Restoranska scena i dalje cvjeta, a središte grada i četvrti uz mostove nude bogat izbor trgovina. Kopenhagen i dalje ostaje jedan od najprivlačnijih europskih gradova za kupovinu i gastronomiju, barem ako večeru planirate prije 22 sata. Stanovnici djeluju imućno i samouvjereno, a svoje bogatstvo danas pokazuju mnogo otvorenije nego što je to nekoć bio slučaj.

Kretanje Kopenhagenom danas je jednostavnije nego ikad, osobito nakon nedavnog proširenja mreže metroa koji prometuje 24 sata dnevno, a u planu su i nova proširenja. Grad i dalje bilježi vrlo nisku stopu kriminala, dok veliki razvojni projekti u četvrtima Nordhavn, Sydhavn i Refshaleøen potvrđuju da Kopenhagen želi nastaviti rasti, ali pritom stvarati kvalitetnije uvjete za život svojih stanovnika.

Posebno se ističu dva životna trenda. Prvi je sve veća popularnost zajedničkih oblika stanovanja. Sve više stanovnika Kopenhagena odlučuje se za stambene zajednice koje, uz privatne stanove, nude zajedničke prostore, organizirane aktivnosti i zajedničke obroke. Drugi trend je gotovo nezasitna ljubav Danaca prema zimskom kupanju i saunama. Posljednjih godina Kopenhagen proživljava pravi procvat sauna, dok su liste čekanja za članstvo u klubovima zimskih kupača sve dulje. Kao i uvijek, slobodno vrijeme u danskoj prijestolnici zna se kvalitetno iskoristiti.

1. Tokio

U vremenu obilježenom političkim i društvenim podjelama, Tokio se izdvaja kao grad stabilnosti, mira i sigurnosti. Mala djeca bez pratnje roditelja svakodnevno odlaze u školu, veliki događaji održavaju se gotovo svakog tjedna bez ozbiljnijih incidenata, a stopa kriminala godinama ostaje vrlo niska.

Unatoč svojoj veličini, japanska prijestolnica zadržala je snažan osjećaj zajedništva. Djecu se od najranije dobi uči obzirnosti prema drugima, a iako se individualni uspjeh cijeni, čak se i najveće sportske zvijezde potiče na skromnost. Takav način funkcioniranja teško je preslikati drugdje, ali mu se lako diviti.

Yuriko Koike, 73-godišnja guvernerka Tokija, jedna je od najutjecajnijih osoba japanske politike. Sada već u trećem uzastopnom četverogodišnjem mandatu, vodila je grad kroz pandemiju, izazovno razdoblje održavanja Olimpijskih igara te nekoliko snažnih tajfuna. Iz svojeg ureda u četvrti Nishi Shinjuku upravlja gradom čiji BDP iznosi 2,5 bilijuna američkih dolara (2,1 bilijun eura), u kojem živi 14 milijuna stanovnika i koji ima jednu od najsloženijih prometnih mreža na svijetu. Tokio pritom razmišlja dugoročno kada je riječ o prometnim i građevinskim projektima. Opsežna rekonstrukcija prometno najopterećenijeg kolodvora Shinjuku neće biti dovršena prije 2040-ih godina. Željeznička kompanija JR East u međuvremenu je preobrazila zanemareni dio četvrti Shinagawa u novu gradsku zonu nazvanu Takanawa Gateway City, dok je arhitekt Kengo Kuma ondje projektirao Muzej narativa, prepoznatljiv po svojoj valovitoj arhitekturi.

Ipak, nagli porast broja turista posljednjih je godina promijenio svakodnevni život u Tokiju. Posjetitelji danas sve češće zalaze i u četvrti koje su donedavno bile mirne i izvan glavnih turističkih ruta. Istodobno, grad postaje sve raznolikiji, no takve promjene donose i nove izazove za njegove stanovnike. Rast troškova života sve snažnije pogađa japanska kućanstva, a zbog rekordno slabog tečaja jena sve manje Japanaca može si priuštiti putovanja u inozemstvo. Ipak, ljubaznost je prisutna u svakodnevnim susretima i u kulturi gostoprimstva koja ostavlja snažan dojam.

FOTOGRAFIJE: Unsplash