Izložbom slikarice Luise Pascu autoironičnog naslova ‘Namještaj’, zagrebačka galerija Kolekcionart u subotu 15. ožujka u 19 sati otvara svoju izlagačku sezonu 2025., u kojoj će u sklopu programa Kolekcionart: Nove Perspektive predstaviti četiri samostalne izložbe likovnih umjetnika mlađe i srednje generacije. Zahvaljujući novom partnerstvu između Kolekcionarta i udruge URANIA, izložba će se održati u multimedijalnoj dvorani Prostor Kreacije, na Trgu Eugena Kvaternika 3, u veži. Ovom prilikom Kolekcionart će obilježiti i dvije godine djelovanja, na mjestu gdje je 15. ožujka 2023. cijela priča o stvaranju prepoznatljive destinacije na kojoj će najšira publika imati priliku upoznati mlade hrvatske vizualne umjetnike i započela.
Izložba “Namještaj” slikarice Luise Pascu
Nakon što je u srpnju prošle godine publiku oduševila izložbom “Kupaonica” u Galeriji Šira, kojom je predstavila svoj diplomski rad slikan na keramičkim pločicama, novim ciklusom Luisa Pascu ponovno se vraća u medij ulja na platnu i publici još jednom kroz svoje slike otvara vrata u svoj svijet intime.
Novi slikarski ciklus naziva “Namještaj” inspiriran je životnim prostorom same umjetnice, odnosno stanom u kojem živi sa svojim partnerom, također slikarom. Ciklus se sastoji od ulja na platnu većih i manjih formata, čije su dimenzije određene stvarnim dimenzijama predmeta koji se u njihovom stanu i nalaze. Tako na slici formata 205×145 cm možemo vidjeti motiv kreveta iz ptičje perspektive, u kojem se isprepliću scene spavača u različitim vremenskim sekvencama.
Kustos izložbe Bartol Fabijanić objašnjava:
“Slike iz novog ciklusa Luise Pascu izazivaju refleksnu reakciju promatrača. Zašto namještaj, k tome još u njegovoj prirodnoj veličini, Luisa odabire ovoga puta za svoju umjetničku temu? Kao i često u povijesti slikarstva, odnosno općenito ljudskih ideja i kreacija, svakodnevne teme i banalni predmeti mogu poslužiti kao inspiracija za transfer nekih viših autorskih misli i osjećaja, čime nastaju upečatljiva umjetnička djela koja nose dublju supstancijalnu poruku, nadovezujući se na sam pojavni svijet kojeg prikazuju. Do začetka ove ideje kod Luise dolazi spontano i automatski, jednom prilikom prošle godine kad umjetnica zastaje na trenutak… i počne osvještavati životni prostor u kojem boravi i kojeg dijeli sa svojim partnerom Teom, također slikarom.”
Fabijanić objašnjava kako u svojevrsnom ciničnom obratu, umjetnica počinje zamjerati vlastitim slikama što postoje, odnosno što nepotrebno zauzimaju prostor njihovog nevelikog stana na zagrebačkoj Šalati. Isprva ju takva situacija veseli i intrigira pa se Luisa dohvaća fotografskog aparata kojim bilježi različite prostorije u stanu, dupkom ispunjene svakodnevnim objektima koji čine dio njihovog životnog ‘inventara’, a među kojima prevladavaju njezine i Teove slike. Tako snimljene kadrove Luisa zatim vješto prenosi na platno, ne zadržavajući se pritom mnogo na samim slikama ili razlozima zbog kojih ih je stvorila, uviđajući tek da je gore spomenuta gomila ‘stvari’ sada postala još veća.
U tom trenutku, pojašnjava kustos, dolazi do tzv. umjetničkog kairósa, trenutka u kojem se autorica pita zašto tema slika ne bi bile stvari u stanu, odnosno namještaj, sam po sebi – prikazan onako brutalno direktno, en face, bez nekakve iluzije prostora ili druge perspektive. Ovaj moment predstavlja i autoričinu ironičnu opservaciju na svijet umjetnosti i slikarstva, u kojem slikari često prikazuju ljude ili predmete unutar realnog prostora kojeg oni nastanjuju, ili pak izdvajaju objekt iz njegove prirodne okoline ne bi li ga smjestili u neki nedefinirani prostor. Svojom serijom “Namještaj” autorica izbjegava ovu dualnu poziciju realističnog slikarstva te rastežući objekte svojih slika od ruba do ruba slikanog polja dokida granicu između iluzije i zbilje.
Fabijanić je dodao:
“Druga dimenzija novog Luisinog ciklusa odnosi se na pitanje komodifikacije umjetnosti. Naime, razvijanjem vlastite ideje, autorica vrlo inteligentnim humorom dolazi do zaključka da je, povijesno gledajući, funkcija slike oduvijek bila ta da čini ukras u prostoriji – najčešće viseći iznad nekog kauča ili stola na zidu. U svojem jedinstvenom postupku slikarske tautologije, Luisa Pascu poručuje da su njezine (i sve druge) slike poput kauča ili ormara – samo roba, sa svojom specifičnom upotrebnom i klišeiziranom vrijednošću. Stoga, zašto ju s namještajem ne bi i posve izjednačili?”
Izložba “Namještaj” će se, osim na otvorenju moći pogledati u nedjelju 16. ožujka od 11 do 14 sati te od ponedjeljka do srijede 19. ožujka od 17 do 20 sati. Više o izložbi doznajte na linku.
Luisa Pascu (Beč, 2000.) završila je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, nakon čega upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, smjer Slikarstvo. Godine 2024. diplomirala je u klasi prof. art. Zoltana Novak s izložbom Kupaonica (Galerija Šira, Zagreb). Tijekom studija izlaže samostalno u Laubi – kući za ljude i umjetnost, Galeriji Siva (AKC Attack), Galeriji Događanja i Galeriji Kolekcionart. Izlagala je i na nekoliko skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Osim slikarstva, bavi se i oslikavanjem murala te ilustriranjem knjiga i naslovnica glazbenih albuma. Dosad je sudjelovala na dvije umjetničke rezidencije/kolonije; u Makarskoj i Višnjevcu (2023.). Živi i radi u Zagrebu.
FOTOGRAFIJE: iz ateljea Kolekcionart; plakat izložbe Tea Matijević; Luisa Pascu portret Kolekcionart
