Ne, mi nostalgičari nismo “old school”: Osvježavajući pogled na čari prošlosti

16.02.2024. | AUTOR: Iva Kordić

Život iza 5

Ako pogledamo izvještaje iz 2023. vezane za glazbu, video-igre i filmove, najuspješniji su oni koji sa sobom nose i dozu nostalgije. Najunosniji filmovi u prošloj godini bili su “Barbie” i ” The Super Mario Bros”, najuspješnije igre “Hogwarts Legacy” i “The Legend of Zelda: Tears of the Kingdom“, a Spotify je identificirao kako je nostalgija moćan pokretač kada je u pitanju glazba, posebno među tinejdžerima. Tako brojke pokazuju kako su pripadnici generacije Z prošle godine provodili značajno više vremena slušajući starije izvođače, nego što je to bio slučaj 2022.

Je li nostalgija dobra ili loša za nas?

Iako ima veliku ulogu kada je u pitanju entertainment ili estetika, nostalgija nerijetko ima negativnu konotaciju ili se na nju gleda kao na nešto zabavno, no “neproduktivno”. Karakteriziraju je kao prepreku napretku i njezini kritičari kažu da bismo svijet učinili boljim mjesto, trebamo se usredočiti na sadašnjost i budućnost, a ne se prisjećati dobrih, starih vremena, piše Business Insider. Prema njihovom mišljenju, nostalgija može uzrokovati nezadovoljstvo sadašnjošću i pesimizam prema budućnosti. No, znanstvena istraživanja pričaju drugačiju priču. Nostalgija, ispostavlja se, potiče napredak, pomaže ljudima riješiti svoje nezadovoljstvo i potiče osjećaj nade. Zapravo, nostalgija se više odnosi na viziju o budućnosti, nego na žudnju o prošlosti.

Ljudi su, piše Business Insider, mentalni putnici kroz vrijeme. Ne živimo samo u sadašnjosti, nego se prisjećamo prošlosti i planiramo budućnost. Svakodnevne aktivnosti poput vježbanja, odlaska na posao i zdrave prehrane često su više povezane s budućnosti kakvu želimo, nego s trenutačnom željom. Problem je što razmišljanje o budućnosti, nerijetko punoj neizvjesnosti, također generira određenu dozu anksioznosti. Autor članka Clay Routledge kaže da, kada je počeo istraživati psihologiju nostalgije prije više od 20 godina, poželio je istražiti kako naša čežnja za prošlošću može poslužiti kao vrsta obrambenog mehanizma protiv te anksioznosti.

Njegova je hipoteza išla u smjeru da nostalgično promišljanje, poput gledanja fotografija s prošlih godišnjih odmora, pripremanje jela prema starom obiteljskom receptu ili ponovno gledanje omiljenog filma iz djetinjstva, pruža utjehu kada su ljudi u strahu od budućnosti. Sada, kaže, postoji znatan broj dokaza koji podupiru njegovu ideju. Recimo, otkrili su da bi se ljudi osjećali nostalgično kada bi nekoliko minuta pesimistično razmišljali o budućnosti svojih odnosa. Također, otkrili su da vijesti, recimo, o prirodnim katastrofama potiču negativne emocije koje bi zatim povećale osjećaj nostalgije.

U istraživanjima provedenim putem ankete, ljudi su se izjasnili kako se osjećaju nostalgičnije za prošlošću kada prolaze kroz teške događaje koji ugrožavaju njihovo trenutno blagostanje i budućnost čine tamnom: gubitak posla, loše zdravlje, razvod, tugovanje zbog smrti voljene osobe… Kada su ljudi zabrinuti za budućnost ili prolaze kroz teškoće u sadašnjosti, često ih hvata nostalgija.

Zadržava li nostalgija ljude u prošlosti?

Kada su istraživali povezanost između nostalgije i usamljenosti, otkrili su da ne. Studije pokazuju da osjećaj usamljenosti povećava nostalgiju, a nostalgija, pak, povećava osjećaj društvene povezanosti. U jednom eksperimentu koji je Routledge proveo sa svojim timom, sudionici su nasumično izabrani da provedu nekoliko minuta razmišljajući o uspomeni koja ih tjera da osjećaju sentimentalnu čežnju za prošlosti ili o uspomeni na jedinstveno iskustvo.

Zatim im je postavljeno pitanje koliko su sigurni ili motivirani za postizanje društvenih ciljeva, rješavanje problematičnih odnosa ili upoznavanje novih ljudi. Sudionici koji su nostalgično razmišljali o uspomeni iz prošlosti, bili su sigurniji po pitanju postizanja društvenih ciljeva i rješavanju problema u odnosima sa svojim bližnjima. Također, bili su motiviraniji za ostvarivanje pojedinih ciljeva, od onih koji su razmišljali o nekoj “običnoj” uspomeni. Drugim riječima, piše Business Insider:

Nostalgija ne samo da olakšava bol koju donosi usamljenost, nego pomaže ljudima riješiti taj problem i krenuti dalje.

Istraživanja su otkrila da nostalgično promišljanje povećava inspiraciju, potiče optimističan stav o budućnosti, poboljšava samopouzdanje, potiče kreativnost i potiče motivaciju za postizanje važnih životnih ciljeva. Razmišljanje o dragocjenim iskustvima koja su naše živote učinila ispunjenima, može nam pomoći da krenemo dalje fokusiraniji i spremniji za djelovanje.

S druge strane, iako nostalgija može pomoći da idemo naprijed, ona je povezana i s nedostatkom poštovanja načina na koji je društvo već napredovalo. Ljudi koji misle da je život bio bolji u prethodnim desetljećima, dispozicijski su nostalgičniji od onih koji imaju manje idealiziran pogled na prošlost. Istraživanja su pokazala, piše Business Insider, kako su uzrok nostalgičnog pogleda na svijet kod Amerikanaca trenutne okolnosti ili tjeskoba zbog promjena koje se događaju oko nas. Ona je poput odgovora na njihove strahove; obrambeni mehanizam koji im pomaže prilagoditi se promjenama.

Svaka osoba ima drugačije osobine ličnosti i iskustva koja je čine više ili manje uzbuđenom zbog promjenjivog svijeta koji nas okružuje. Za osobe koje su uvijek u potrazi za novim idejama, iskustvima i tehnologijama, vjeruje se da su otvorenije. Drugi, pak, preferiraju stabilnost i nisu oduševljeni najnovijim trendovima ili mogućnostima. Za one koji ne vole promjene, one mogu izazvati stres. Kada su ljudi nesigurni ili anksiozni, nerijetko su tvrdoglavi u svojim razmišljanjima i otporni na promjene. Tu nostalgija može pomoći jer potiče otvorenost prema promjenama, suprotstavljajući se negativnim emocionalnim stanjima i potičući pozitivniji stav.

Može li se iskoristiti moć nostalgije?

Studije su pokazale, piše Routledge za Business Insider, da nostalgično promišljanje može povećati otvorenost prema novim idejama i iskustvima. Putovanje u prošlost može imati čak i važnu ulogu u razvoju novih ideja i inovacija jer se povećava kreativno razmišljanje, a može biti korisno i na radnom mjestu. Istraživanja su, naime, pokazala da kada zaposlenici provedu nekoliko minuta razmišljajući nostalgično o nekom sjećanju vezanom za radno iskustvo, na svoj rad gledaju kao na smisleniji te su manje skloni napustiti posao. Oni koji nostalgiju kritiziraju, ne shvaćaju kako većina ljudi nostalgične uspomene koristi na konstruktivan način, kako bi im pomogle pri snalaženju u nesigurnom i dinamičnom svijetu.

Istraživanje provedeno među Amerikancima pokazuje kako većina njih pozitivno gleda na nostalgiju. Potvrđeno je kako im služe kao podsjetnik na ono što im je važno u životu, kao izvor inspiracije kada je život težak ili neizvjestan, a nekima nostalgične uspomene služe kao putokaz kada ne znaju u kojem smjeru krenuti. Amerikanci stariji od 45 godina bili su skloniji gledati na nostalgične uspomene kao na izvor onoga što je važno ili kao na inspiraciju, za razliku od ispitanika koji su mlađi od 45 godina. To nije iznenađujuće, s obzirom na to da stariji imaju i više životnog iskustva na koje se mogu osloniti. Studija je pokazala kako većina odraslih Amerikanaca u svakoj dobnoj skupini dijeli pozitivan i prema budućnosti usmjeren pogled na nostalgiju.

U svojoj knjizi “Past Forward: How Nostalgia Can Help You Live a More Meaningful Life”, Routledge objašnjava da ljudi mogu iskoristiti moć nostalgije tako da promatraju vlastite nostalgične misli. Ako primijetimo da često razmišljamo kako je prošlost općenito bila bolja od sadašnjosti, trebamo se zapitati koje specifične stavke smatramo superiornima i zašto mislimo da su bile bolje. Nastavlja kako je razgovarao s brojnim poduzetnicima i umjetnicima koji teže stvaranju nečega jedinstvenog i inovativnog. Svaki od njih ima priču o nostalgičnoj inspiraciji, odnosno životnim iskustvima koja su potaknula njegovu strast.

Naša sentimentalnost prema prošlosti, ako se mudro iskoristi, može biti snažan alat za poboljšanje naših života i ljudski napredak.

FOTOGRAFIJE: Unsplash, Pexels

POVEZANI ČLANCI
©2025 after5