Koji ste tip, onaj koji na poruke dobivene poslije 22, 23 h odgovara tek ujutro ili, s druge strane, onaj koji tada šalje poruke? Primijetila sam, naime, kako se moje društvo može podijeliti u takve dvije skupine, ovisno o navikama spavanja. Sama pripadam prvoj skupini jer sam veliki fan spavanja, ali i ranog jutra što me ‘tjera’ na raniji odlazak u krevet. Kod drugih sam, izuzmemo li noćne ptice, primijetila jednu naviku – fenomen koji se zove ‘odgađanje spavanja’, odnosno izvorno na engleskom ‘bedtime procrastination’.
Ok, svojoj rutini pripisujem jednu veliku prednost; činjenicu da mi je freelancerstvo omogućilo kreiranje dana prema vlastitim željama, što se uvelike razlikuje od ‘klasičnog’ 9-5 rasporeda. Upravo je slobodno vrijeme povezano s fenomenom odgađanja spavanja.
Dakle, o čemu se točno radi? Prema neslužbenoj definiciji, (revenge) bed procrastination fenomen je u kojem ljudi ostaju budni do kasno kako bi ‘povratili’ slobodu i kontrolu nad slobodnim vremenom, kojeg tijekom dana nemaju zbog poslovnih i drugih obveza. Aktivnosti kojima se odgađa spavanje uglavnom su slične te uključuju scrollanje na mobitelu, gledanje serije i filmova ili čitanje knjige.
Odgađanje spavanja (iz osvete)
Prije nekoliko godina, Netflix je na službenom Twitter, odnosno danas X kanalu, objavio sljedeću poruku: San mi je najveći neprijatelj. Ta rečenica savršeno opisuje borbu koju možda doživljavate kada znate da biste trebali biti u krevetu i spavati, no izbjegavate napraviti taj potez. Harvard Health Publishing piše kako nas razni čimbenici tjeraju da ostanemo budni i ‘angažirani’: uvijek postoji još jedna epizoda koju možemo pogledati, poruka na koju treba odgovoriti, još nekoliko društvenih mreža na čijem feedu treba provjeriti novosti… Užurbani dnevni raspored otežava pronalazak vremena za sebe pa mnogi upravo kasne večernje sate rezerviraju za me time.
Harvard Medical School prenosi rezultate jednog od prvih istraživanja koje u fokusu ima odgađanje spavanja. Prije skoro dva desetljeća, skupina europskih znanstvenika osmislila je izraz ‘prokrastinacija odlaska na spavanje’, kako bi opisala osobu koja ide na spavanje kasnije od planiranog, unatoč tome što zna da će ujutro osjećati posljedice. Njihova su istraživanja pokazala da su osobe koje su prakticirale odgađanje spavanja bile umornije i manje spavale, u usporedbi s onima koji nemaju takvu praksu. Jedan od ključnih faktora je uporaba pametnih telefona. Naime, ‘prokrastinatori’ u prosjeku koriste mobitele 80 minuta prije spavanja, u usporedbi sa 18 minuta, koliko ih koriste oni koji ne odgađaju san.
Odgađanje spavanja je način pronalaska vremena za bavljenje aktivnostima za koje pojedinac tijekom dana nema vremena; pronalazak vremena za zabavu i opuštanje, ali na račun sna. Pojmu bedtime procrastination s vremenom je dodan i pridjev revenge, odnosno ‘osvetnički’, kako bi se opisale situacije u kojima pojedinci nerijetko rade i 12-satne smjene, a onda ostaju budni do kasno jer to vide kao jedini način da povrate djelomičnu kontrolu nad svojim vremenom.
Odgađanje spavanja s ciljem povrata osjećaja slobode
‘Osvetničko odgađanje spavanja’, izraz doslovno preveden, postao je popularan nakon viralnog tweeta novinarke Daphne K. Lee koja je fenomen opisala kao nešto što se događa kada ‘ljudi koji nemaju mnogo kontrole nad svojim dnevnim rasporedom odbijaju ići spavati, kako bi povratili osjećaj slobode tijekom kasnih noćnih sati’. Treba napomenuti kako kasniji odlazak na spavanje ne znači nužno i odgađanje spavanja iz ‘osvete’, već postoji nekoliko čimbenika koji upućuju na to da se radi o fenomenu bedtime procrastination.
Tri ključna faktora definiraju fenomen prokrastinacije spavanja:
- Odgoda odlaska na spavanje smanjuje ukupno vrijeme provedeno u snu svake noći
- Odgoda odlaska na spavanje nije uzrokovana drugim razlozima, kao što su bolest ili vanjski čimbenici koji ometaju san
- Osobe koje odgađaju san potpuno su svjesne da takvo ponašanje može dovesti do negativnih posljedica, no i dalje se odlučuju za to
Very Well Mind piše kako su razlozi zašto ljudi ostaju budni do kasno razni: za roditelje malene djece, sati nakon što djeca odu spavati mogu biti jedino vrijeme ‘za sebe’. Za ljude s hektičnim radnim rasporedom, opuštanje na kauču i gledanje serija i filmova možda je jedini trenutak neplaniranog odmora u danu. Nadalje, neki kasne večernje sate koriste za svoje hobije, a još neke aktivnosti rezervirane za to vrijeme su online kupovina, pregledavanje društvenih mreža, čitanje…
Odgađanje spavanja počinje malim stvarima. Nekad je to da bi osoba dovršila igricu na mobitelu ili nadoknadila propuštenu epizodu omiljene serije. Uskoro se 10 ili 15 minuta pretvara u sat ili dva. Opći manjak slobodnog vremena kroz dan čest je ‘krivac’ za odgađanje odlaska na spavanje, ali i drugi faktori igraju ulogu. Very Well Mind prenosi istraživanje iz 2014., objavljeno u časopisu Frontiers of Psychology, koje sugerira da je odgađanje spavanja iz osvete negativno povezano sa samoregulacijom. Oni žele spavati, no ponašanje se ne podudara s njihovim namjerama. Također, moguće je i da su osobe koje prakticiraju prokrastinaciju, sklonije općem prokrastiniranju.
Na odgađanje spavanja utjecala su i razna događanja u svijetu, poput pandemije koja je pogoršala ovaj fenomen. Prema nekim izvješćima, oko 40% odraslih osoba imalo je povećane probleme sa snom tijekom 2020. godine. Kako se granica između posla, škole i privatnog vremena ‘zamaglila’ i postala prilično nejasna, ljudi su shvatili koliko je teško pronaći vrijeme za sebe. Prokrastinacija odlaska na spavanje postala je način da pronađu to dragocjeno vrijeme za sebe, upravo u kasnim noćnim satima.
Može li dugoročno odgađanje spavanja imati utjecaja na zdravlje?
Povremeno ostajanje budnim nauštrb sna neće imati značajan utjecaj na raspored spavanja ili zdravlje. Problem nastaje kada odgađanje spavanje postane redovna navika. Kasne noći praćene ranim jutrima mogu rezultirati nedostatkom sna, a on može narušiti sposobnost funkcioniranja sljedećeg dana te, s vremenom, početi utjecati na fizičko i mentalno zdravlje. Negativni učinci nedostatka sna uzrokovanog prokrastinacijom odlaska na spavanje potencijalno mogu uključivati:
- anksioznost
- depresiju
- poteškoće s koncentracijom
- visoki krvni tlak
- povećan rizik od srčanih problema
- oslabljen imunološki sustav
- debljanje
- lošu memoriju
Problemi s fizičkim zdravljem često su povezani s lošim snom, no treba napomenuti kako san igra ključnu ulogu i u mentalnom zdravlju te općoj dobrobiti. Stručnjaci za BBC naglašavaju kako je upravo san jedna od najvažnijih stvari koja pomaže u oporavku od posla. No, važno je imati i vrijeme za odmor kada se možemo mentalno ‘udaljiti’ od posla, što pojašnjava zašto su ljudi spremni žrtvovati san kako bi se zabavili i opustili u vrijeme kada ne rade.
Sleep Foundation piše kako je odgađanje odlaska na spavanje još uvijek relativno nova koncepcija u znanosti o snu. Ljudi koji prakticiraju prokrastinaciju znaju kako je ona loša i općenito žele dobiti dovoljno sna, no ne uspijevaju to zapravo učiniti. To se naziva jazom između namjere i ponašanja. Jedno objašnjenje je, kako je i ranije spomenuto, nedostatak regulacije ili samokontrole. Naime, na kraju dana, naša sposobnost samokontrole je na najnižoj razini, što olakšava odluku o odgađanju sna. Neki su ljudi prirodno skloni općem prokrastiniraju, uključujući i ono vezano za spavanje, a i dnevni zadaci na poslu, u školi ili na fakultetu mogu smanjiti razinu samokontrole u večernjim satima.
Međutim, nisu svi suglasni s ovim objašnjenjem. Sleep Foundation navodi kako dio znanstvenika smatra da se prevelik naglasak stavlja na samokontrolu te skreće pozornost na osobe koje su ‘noćne ptice’, no životnim su rasporedom prisiljeni prilagoditi se jutarnjim tipovima. Osim toga, prokrastinacija odlaska na spavanja ‘iz osvete’, odnosno žrtvovanje sna radi slobodnog vremena, može se gledati i kao pokušaj pronalaženja vremena za odmor i oporavak od posla, kao odgovor na stres. Ističu kako su potrebna daljnja istraživanja kako bi se bolje razumijela prokrastinacija odlaska na spavanje, koja je najvjerojatnije rezultat međusobnog djelovanja više faktora.
Želite li prestati s odgađanjem sna, možete popratiti par savjeta stručnjaka za Health. Neki ljudi očekuju da će zaspati onog trenutka kada im glava dotakne jastuk. Međutim, san je proces. Liječnik Abhinav Singh, specijalist za san, za Health je sugerirao:
“Razmislite o snu kao o letu. Kada je polazak u 22 h, ne dolazite na aerodrom u 22, nego ranije. Umjesto da se odupirete spavanju, kada za njega dođe vrijeme, pripremite se za san.“
Što može pomoći u ‘odvikavanju’ od prokrastinacije?
- rutina prije spavanja koja mozak opušta i priprema za san, a uključuje umirujuće aktivnosti koje pomažu u smanjenju tjeskobe
- stvaranje umirujućeg okruženja za spavanje, u kojem mozak krevet percipira kao mjesto za odmor
- pridržavanje postavljene večernje rutine, odnosno fokus na dosljednosti
FOTOGRAFIJE: Pexels, Unsplash
