Rogla, Kranjska gora, Bovec: Outdoor aktivnosti u Sloveniji koje bi vam se mogle svidjeti više od mora

Zahvaljujući ekipi iz Best Press Storyja i Slovenske turističke organizacije, još sam prošlog ljeta upoznala čari planinskog bijega, kada je u fokusu bio hiking. Ovog puta, aktivnosti na otvorenom su se proširile pa prijedlozi za nekoliko dana u prirodi uključuju i vožnju bicikla, gorskog tricikla te rafting. No, idemo redom: naš vodič za odmor u planinama donosi prijedloge za tri lokacije i niz aktivnosti među kojima svatko može pronaći nešto za sebe. Bilo da ste sportski entuzijast koji traži novi izazov ili tek početnik u ovakvoj vrsti adrenalina, koji želi uživati u čistom, svježem zraku i napraviti korak prema aktivnijem odmoru, slovenske planine nude savršen omjer mira, uživanja i akcije.

Rogla – Pohorje

Na ovom gorskom platou smjestio se istoimeni hotel Rogla. Poznat je kao popularno odredište tijekom zime, no jednako je privlačan i tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci, posebno za one koji traže kombinaciju mira, svježeg zraka i aktivnosti na otvorenom. Hotel ima direktan pristup skijalištima, uređenim pješačkim stazama i biciklističkim rutama pa je idealna baza za sportske entuzijaste i one u potrazi za aktivnim odmorom – i zimi i ljeti. Unutar hotela dostupni su unutarnji bazen, wellness centar sa saunom i masažnom ponudom, kao i fitness zona, teniski i squash tereni te igraonice za djecu.

Adresa: Zreče 1

Google Maps: https://maps.app.goo.gl/2pPQte9ZrrpMurfR6

Priroda na Rogli u ovom je dijelu godine nestvarna: temperatura je ugodna, zrak svjež. Ako ste posljednjih tjedana naišli na viralna TikTok videa s opisima poput “this and no emails” ili “this and no Microsoft Teams”, onda znate na što ciljam: onaj trenutak kada se poželite potpuno isključiti. I baš takvu vrstu digitalnog odmaka moguće je pronaći na Rogli.

Prva ideja za outdoor aktivnosti – vožnja na električnom biciklu. Moguće ga je unajmiti preko hotela, a iskustvo vožnje kroz zelenilo koje u ovo doba godine doslovno buja teško je i opisati. Čak i ako ste prvi put na ovom prijevoznom sredstvu, brzo ćete “poloviti” što i kako. Tereni su interesantni, taman dovoljno da ne obeshrabre početnike, a opet ne toliko “divlji”. Vožnja kroz planinske predjele možda nije najlakša i potrebno je uložiti određeni napor, no svakako je čisto uživanje. Velika je vjerojatnost da na pašnjacima susretnete i krave koje slobodno pasu, što dodatno doprinosi autentičnom planinskom ozračju. Upravo ta jednostavnost i taj mir čine Roglu idealnim izborom za one koji žele napraviti odmor od svakodnevnog tempa, a istovremeno biti aktivni.

Posebno interesantno iskustvo je vožnja gorskog tricikla – riječ je o prijevoznom sredstvu s tri kotača i niskim težištem koje omogućava stabilnost pri spuštanju. Dizajniran je za makadamske i planinske terene, a s njime se upravlja jednostavno (nakon malo prakse, naravno), kočnicama koje se nalaze na upravljaču te skretanjem volana lijevo-desno. Zahvaljujući tom jednostavnom sustavu upravljanja, vožnja je pristupačna i onima koji nemaju iskustva s adrenalinskim aktivnostima. Doživljaj spusta dodatno obogaćuju vizure borove šume, a povratak na vrh planine gondolom prilika je za predah, ali i uživanje u panoramskom pogledu na zeleni krajolik.

Za one koji traže potpuni mir, moja preporuka je hiking do Lovrenških jezera. Radi se o skupini malih, mirnih jezera smještenih unutar rezervata. Do jezera vodi uređena planinarska staza, djelomično obložena drvenim podnicama, a ako se odlučite za ovakav tip aktivnosti, cijelim će vas putem okruživati šuma, pašnjaci i potpuna tišina prirode. U jednom smjeru put od hotela Rogla traje između sat i pol do dva, ovisno o tempu, no put je vrlo ugodan. Lovrenška jezera nalaze se na oko 1500 metara nadmorske visine, a cijeli je doživljaj gotovo meditativan: priroda djeluje netaknuto i autentično.

Prije samih jezera, dolazi se do drvenog vidikovca s kojeg se pruža pogled na cijeli krajolik. No, da biste došli do samih jezera, potrebno je nastaviti još nekoliko minuta dalje uskim drvenim puteljkom – neka vas ne “obeshrabri” što se jezera ne vide s vidikovca, u tome se i nalazi dio njihovih čari. Posebna su po tome što se radi o rijetkom obliku visokogorskih močvarnih jezera, nastalih u tresetištima, ekosustavima koji se razvijaju vrlo sporo i iznimno su osjetljivi. Nemaju prirodne dotoke poput potoka ili rijeka, nego se pune isključivo kišnicom i otapanjem snijega, što ih čini još posebnijima. Njihova je površina prekrivena lopočima, a u ponekom se mogu vidjeti i patke.

Google Maps: https://g.co/kgs/e1ird8X

Na povratku s jezera, pogled su mi stalno “krali” travnati obronci i šumski proplanci. U jednom sam trenu pomislila: “Pa ovako je morao izgledati i Heidin proplanak”. Trava koja se njiše na vjetru, planinski zrak i potpuna tišina – sve djeluje kao prizor iz nekog romana. Iako staza nije tehnički prezahtjevna, ipak traži malo kondicije i svakako dobru obuću. Početkom lipnja temperature su se kretale između 18 i 20 stupnjeva, a na otvorenim dijelovima znao je zapuhati i svjež planinski vjetar. Ljeti je toplije, ali sunce na ovoj nadmorskoj visini može biti jako varljivo pa je i naš vodič više puta naglasio koliko je važno razmišljati o zaštiti od sunca, čak i kada nije pretjerano vruće – ipak smo na planinama!

Kranjska Gora

Plan za dan u Kranjskoj Gori bio je jednostavan, no nimalo monoton – obilazak prirode na električnom biciklu. Rezultat na kraju dana pokazivao je više od 55 prijeđenih kilometara, što na prvu zvuči kao ogroman izazov. No, u stvarnosti je sve prošlo lakše od očekivanog. Kada dio posla preuzme električni bicikl, a ruta se rastegne na cijeli dan, s pauzama za muzej, slap, jezero i kavu, biciklistička aktivnost ne predstavlja napor, nego postaje užitak. Staze su pažljivo osmišljene i infrastrukturno podržane tako da odgovaraju svima – od rekreativaca do ozbiljnih sportaša. Ono što dodatno podiže razinu iskustva jest cjelokupna podrška: od organiziranog najma opreme, označenih ruta do informativnih punktova, čime je Kranjska Gora postala jedna od ključnih točaka outdoor turizma u regiji

Ruta koju preporučujem kreće od samog centra Kranjske Gore, gdje smo i unajmili električni bicikl, do slapa Peričnik – oko 14 kilometara u jednom smjeru. Svidjelo mi se što je cijela staza namijenjena biciklistima, uz ponekog hodača, što znači opuštenu vožnju među drvećem, uz rijeku, pored pašnjaka… Slap Peričnik ostavlja bez daha. Moguće je popeti se do njegovog gornjeg dijela, što je posebno iskustvo. Hladna vodena maglica u kombinaciji sa šumom vode i pogledom na okolnu šumu stvara prizor koji se ne zaboravlja.

Google Maps: https://g.co/kgs/7Lwxyag

Na povratku je idealno napraviti pauzu u Slovenskom planinskom muzeju, smještenom tik uz stazu. Posjet muzeju dođe kao savršen predah, ali i prilika za doznači više o alpinizmu, planinarstvu i svim ljudima koji su Sloveniju stavili na mapu zemalja gdje je planinarenje ozbiljno zastupljeno. Planinski muzej donosi uvid u priče o prvim usponima, staroj opremi, lavinama, ekspedicijama… Nudi i interaktivne sadržaje, poput posebno zanimljivog simulatora lavine.

Adresa: Triglavska cesta 49, Mojstrana

Google Maps: https://g.co/kgs/qbGW4GU

Povratak u Kranjsku Goru znači samo jedno – vrijeme je za ručak. Naš izbor pao je na Kosobrin, smješten u mirnijem dijelu Kranjske Gore. Kako kažu vlasnici, restoran nije nastao iz velikih planova i poslovnih kalkulacija. Sve je krenulo prilično spontano, gotovo amaterski: iz jedne drvene kućice i nekoliko stolova u vrtu. No, upravo je ta iskrena energija ostala prisutna i danas, iako je restoran u međuvremenu postao jedno od najprepoznatljivijih mjesta za kvalitetan, bogat ručak. Jelovnik je prava domaća priča: ričet, grah, kobasice, rebarca i druge rustikalne delicije. Sve je pripremljeno jednostavno, ali s pažnjom, točno ono što je potrebno nakon dana na biciklu ili u planini.

Adresa: Borovška cesta 113

Google Maps: https://g.co/kgs/4uXqY7V

Ako ste nakon ručka i dalje raspoloženi za rekreaciju, dobar nastavak dana vodi do Nordijskog centra Planica, jedne od najimpresivnijih sportskih lokacija u regiji. Planica je sinonim za skijaške skokove i letaonice, ali cijeli kompleks nudi mnogo više od pogleda na impozantne skakaonice. U interaktivnom je muzeju moguće doznati više o bogatoj povijesti slovenskih uspjeha u skijaškom trčanju, skokovima i alpinizmu, a za one avanturističkog duha, tu je i zipline koji prati najvišu skakonicu. Opisuju ga kao “najstrmiji zipline na svijetu”, dug čak 566 metara, s brzinom do 85 km/h koja se postiže u svega nekoliko sekundi.

Adresa: Rateče 167

Google Maps: https://g.co/kgs/fjrjjb4

Aktivni dio dana najljepše je završiti na jezeru Jasna. Bez obzira na to jeste li došli na kavu, u šetnju ili samo upijati atmosferu, Jasna je place to be. To je jedno od onih mjesta gdje se čini da je svatko u svom filmu, svatko prati svoj tempo – netko uživa u opuštenom razgovoru na obali, drugi u piću i hrani s pogledom, neki trče ili šeću uz jezero, a najhrabiji se čak i okupaju u bistroj, hladnoj vodi. No, dovoljno je samo doći i chillati, bez ikakvog plana i bez žurbe.

Na Jasni točno dobijete osjećaj kako se baterije pune; ako ne one fizičke, onda svakako one mentalne jer cijeli krajolik odiše nekom posebnom lakoćom i opuštenošću koja vas gotovo automatski prebacuje u stanju mira. I to je ono što jezero Jasna čini toliko privlačnim i posebnim.

Google Maps: https://g.co/kgs/hq6MSth

Nakon rasporeda prepunog aktivnosti i uživanja u planinskom zraku, vrijeme je za nešto potpuno drugačije: degustaciju vina u vinoteci hotela Kranjska Gora, što je ujedno i moja preporuka za smještaj. Njihova je vinoteka prava mala riznica okusa – u ponudi je više od 130 etiketa vina od 22 renomirana slovenska vinara, a svaka boca krije svoju priču, terroir i tradiciju. Osim vina, vinoteka nudi i pažljivo odabrane lokalne delikatese, poput meda, rakija, salama i sireva domaćih proizvođača. Opuštanje uz čašu vina i fini zalogaj nakon zalaska sunca pravi je užitak jer ima nešto posebno u tom trenutku kad sjedite ispred hotela, gledate kako dan zalazi iza planinskih vrhova i jednostavno uživate u miru i veličanstvenoj prirodi koji vas okružuje.

Inače, hotel Kranjska Gora nudi sve što gost može poželjeti – od prostranih, udobnih soba uređenih u toplom planinarskom stilu do bogate infrastrukture: vrt, dječje igralište, knjižnice, mogućnosti najma bicikla… Osoblje je vrlo ljubazno, a cijeli prostor odiše kombinacijom opuštenosti i funkcionalnosti, što ga čini savršenom adresom za one koji traže bazu za istraživanje okolice, ali i mirnu večer uz čašu vina i pogled koji se pamti.

Adresa: Vršiška cesta 38

Google Maps: https://maps.app.goo.gl/PPgHV7nSjUg8W9EP7

Bovec & Kobarid

Dolaskom u Bovec, osjeti se onaj poseban sportski duh grada – mjesto baš odiše dobrom energijom i čini se kao da diše punim plućima. Svjež zrak, priroda i želja za aktivnim provođenjem vremena stvaraju dobar ugođaj koji se vidi na svakom koraku. U zraku se osjeti i uzbuđenje, s obzirom na to da je Bovec mnogima polazna točka za adrenalinske sportove: rafting, kajak, kanjoning… Svakome prema njegovom ukusu, a adresa na kojoj je moguće rezervirati svaku od navedenih aktivnosti je Terramystica. Osim što je mjesto za obilan i ukusan doručak, profesionalci iz Terramystice povest će vas u neke od najuzbudljivijih avantura na rijeci Soči.

Rafting sam isprobala prvi put i čim sam počela navlačiti neopren odijelo, znala sam da je na pomolu jedno cool, drugačije iskustvo. Na početku me pratila (velika) doza nervoze, no profesionalni vodič na raftu pokazao je da nemam razloga za brigu pa sam se prepustila uživanju i, naravno, adrenalinu. Rijeka ima taj neki ritam koji te odmah uvuče, a i dobra ekipa odradi svoje pa se rafting pokazao kao odličan provod. Nisam se planirala kupati, pogotovo kada sam čula da u Soča ne broji više od 10 stupnjeva. No, priliku za skok ipak nisam propustila, što je trenutak koji je zaokružio cijelu adrenalinsku priču.

Za one koji uz adrenalinske aktivnosti vole i dozu povijesti, prije odlaska iz Bovca nezaobilazan je posjet tvrđavi Kluže. Ova impresivna tvrđava smještena je na strateškoj uzvisini, pružajući pogled na okolicu i dominantan položaj koji je kroz stoljeća imao ključnu ulogu u obrani ovih krajeva. Sagrađena je još davne 1472. godine i služila je kao važna vojna utvrda za kontrolu pristupa kroz usku klisuru prema Italiji. Kroz stotine godina svjedočila je brojnim vojnim sukobima, a danas predstavlja povijesnu znamenitost koja posjetiteljima omogućuje da zakorače u prošlost i dožive duh nekog drugog vremena.

Adresa: Ravni Laz 16, Bovec

Google Maps: https://g.co/kgs/wahz2gq

Nakon Bovca, nemojte zaobići Kobarid, šarmantni gradić u blizini, gdje sjajan ručak možete pojesti u restoranu Topli Val, smještenom u okviru obiteljskog hotela Hvala. Već ga tri generacije vodi ista obitelj, a restoran je pionir u uvođenju ribljeg jelovnika u ovaj planinski kraj – nešto što je tada djelovalo neobično, kroz godine se pokazalo kao pun pogodak. Danas, s više od 45 godina iskustva, Topli Val njeguje spoj svježih morskih plodova i lokalnih sastojaka, stvarajući jela koja spajaju primorske okuse s duhom slovenskog gorja. Ugodan interijer, srdačna atmosfera i vrhunska kuhinja čine ga mjestom na koje ćete se poželjeti vratiti. Kobariški štruklji desert je zbog kojeg ćete se poželjeti vratiti i koji će savršeno zaokružiti ovo iskustvo.

Adresa: Trg Svobode 1, Kobarid

Google Maps: https://g.co/kgs/TqiaDE5

FOTOGRAFIJE: Privatno vlasništvo, hotel Rogla, hotel Kranjska Gora