Prvi dan jeseni na sjevernoj hemisferi u pravilu pada 22. ili 23. rujna, kasnije u mjesecu od početaka ostalih godišnjih doba. Proljeće najčešće počinje 20. ožujka, ljeto 20. ili 21. lipnja, a zima 21. ili 22. prosinca. U 2026. ta je razlika još uočljivija: nakon proljeća koje je počelo 20. ožujka te ljeta i zime čiji počeci padaju 21. dana u mjesecu, u jesen ćemo kalendarski zakoračiti 23. rujna.
Astronomska jesen u Hrvatskoj počet će u srijedu, 23. rujna, u 2 sata i 5 minuta. Taj trenutak označava jesenski ekvinocij na sjevernoj hemisferi i početak proljeća na južnoj. Prema podacima NASA-e i Američkog mornaričkog opservatorija, ekvinocij nastupa 23. rujna u 00:05 prema koordiniranom svjetskom vremenu. Budući da se u Hrvatskoj tada još primjenjuje ljetno računanje vremena, kod nas će biti 2:05.
Zašto prvi dan jeseni dolazi 22. ili 23. rujna?
Pogledamo li kalendar astronomskih godišnjih doba, lako je uočiti malu “nepravilnost”. Proljeće najčešće počinje 20. ožujka, ljeto 20. ili 21. lipnja, a zima 21. ili 22. prosinca. Prvi dan jeseni, međutim, obično pada 22. ili 23. rujna. Razlog nije u tome što je jeseni u kalendaru unaprijed dodijeljen kasniji datum, nego jer astronomska godišnja doba počinju u točno određenim trenucima koji ovise o položaju Zemlje u odnosu na Sunce.
Proljeće i jesen započinju ekvinocijima, a ljeto i zima solsticijima. Za obilazak Sunca Zemlji treba približno 365 dana, 5 sati i 49 minuta, odnosno nešto više od 365 dana koliko traje uobičajena kalendarska godina. Zbog toga se ekvinociji i solsticiji svake godine pomiču za nekoliko sati. Prijestupna godina, u kojoj veljača ima dodatni dan, povremeno korigira tu razliku. Iz Kraljevskog opservatorija u Greenwichu objašnjavaju da ekvinociji i solsticiji najčešće svake godine nastupaju približno šest sati kasnije, nakon čega prijestupna godina njihov termin vraća otprilike jedan dan. Zato prvi dan jeseni nema potpuno fiksan datum, kao što ga nemaju ni počeci ostalih astronomskih godišnjih doba.
Godišnja doba ne traju jednako
Drugi dio odgovora krije se u obliku Zemljine putanje. Zemlja se oko Sunca ne kreće po pravilnoj kružnici, već po blago eliptičnoj orbiti, a njezina brzina nije jednaka tijekom cijele godine. Najbliže Suncu nalazi se početkom siječnja, u točki koju nazivamo perihel, kada se kreće nešto brže. Najudaljenija je početkom srpnja, u afelu, kada se kreće sporije. U 2026. perihel je zabilježen 3. siječnja, a afel nastupa 6. srpnja, pokazuju izračuni Američkog mornaričkog opservatorija.
Zemlji zato treba više vremena da prijeđe dio putanje koji na sjevernoj hemisferi obuhvaća proljeće i ljeto. Prema američkom Nacionalnom centru za informacije o okolišu, astronomska godišnja doba zbog eliptične Zemljine orbite traju između 89 i 93 dana.
U 2026. astronomsko proljeće trajalo je približno 92 dana i 18 sati, a ljeto oko 93 dana i 16 sati. Ljeto je stoga najdulje astronomsko godišnje doba na sjevernoj hemisferi. Taj se dodatni vremenski razmak odražava i u kalendaru pa prvi dan jeseni stiže 23. rujna, nekoliko dana kasnije u mjesecu od početaka ostalih godišnjih doba. Astronomska jesen bit će kraća pa će od ekvinocija 23. rujna do zimskog solsticija 21. prosinca proći će približno 89 dana i 21 sat.
Što se događa tijekom jesenskog ekvinocija?
Ekvinocij je trenutak u kojem središte Sunca prelazi nebeski ekvator. Sunčeve zrake tada najizravnije padaju na područje Zemljina ekvatora, a nijedna hemisfera nije nagnuta prema Suncu više od druge. Naziv dolazi od latinskih riječi “aequus”, što znači jednak, i “nox”, odnosno noć. Zbog toga se često govori da na prvi dan jeseni dan i noć traju jednako, po približno 12 sati.
Ipak, to nije potpuno precizno. Sunce promatramo kao disk, a izlazak računamo čim se njegov gornji rub pojavi iznad horizonta. Atmosfera pritom lomi Sunčevu svjetlost pa Sunce možemo vidjeti kratko prije stvarnog izlaska i nakon što zađe. Dan zato na sam ekvinocij traje nekoliko minuta dulje od noći. Britanski Met Office navodi da se dan kada svijetli i tamni dio dana zaista traju približno jednako naziva “equilux”. U jesen nastupa nekoliko dana nakon ekvinocija, a njegov točan datum ovisi o geografskoj širini.
Meteorološka jesen već je počela
Dok se astronomski prvi dan jeseni određuje prema položaju Zemlje i Sunca, meteorolozi primjenjuju jednostavniju podjelu. Za njih je jesen na sjevernoj hemisferi počela 1. rujna i trajat će do 30. studenoga. Naime, meteorološka godišnja doba podijeljena su u četiri skupine od po tri puna mjeseca. Proljeće obuhvaća ožujak, travanj i svibanj, ljeto lipanj, srpanj i kolovoz, jesen rujan, listopad i studeni, a zima prosinac, siječanj i veljaču.
Takva podjela prati godišnji temperaturni ciklus i olakšava uspoređivanje sezonskih podataka. Budući da astronomska godišnja doba nemaju uvijek isti datum početka ni jednako trajanje, statistike o temperaturama, oborinama i drugim vremenskim pojavama bilo bi teže uspoređivati iz godine u godinu. I AccuWeather te The Weather Channel ističu da meteorološka jesen svake godine traje 91 dan, od početka rujna do kraja studenoga.
Na pitanje kada je prvi dan jeseni zato postoje dva odgovora. Prema meteorološkom kalendaru, prvi dan jeseni pada na 1. rujna, dok prvi dan astronomske jeseni određuje položaj Zemlje u odnosu na Sunce. U 2026. godini taj trenutak u Hrvatskoj nastupa 23. rujna u 2:05.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
