Zašto je najbolje živjeti u ova dva švicarska grada

S više gradova koji su uvršteni u top 10 na ovogodišnjem Globalnom indeksu pogodnosti za život (Global Liveability Index) i Indeksu pametnih gradova (Smart City Index), Švicarska pokazuje da njezine politike imaju učinak na nacionalnoj razini. Zürich i Ženeva nalaze se u prvih 10 najboljih gradova za život, sa savršenim rezultatima u zdravstvu i obrazovanju. Uz to, Zürich je proglašen najboljim pametnim gradom zahvaljujući svojoj infrastrukturi i tehnologiji. Ženeva je iza njega na četvrtom mjestu, a slijedi je Lausanne na sedmom.

Kao manja zemlja s kojom graniči pet drugih država, Švicarska je tijekom svog postojanja bila pod utjecajem različitih kultura i jezika, što je dovelo do pozitivnih stilova upravljanja, smatraju njeni stanovnici. “Jedan veliki kulturni utjecaj je naša povijest ‘nacije po volji’, s mnogo manjina (kulturnih, etničkih, jezičnih itd.), što rezultira visokom osjetljivošću i prihvaćanjem kompromisa”, kaže Res Marty, osnivač web stranice Switzerland Beyond Chocolate. Naime, Švicarska je poznata po prakticiranju izravne demokracije u kojoj svaki građanin ima pravo glasovati o zakonima i referendumima, što pomaže stanovnicima da se osjećaju kao da imaju stvaran glas kada je riječ o tome kako žive i kako se troši njihov porezni novac.

“U našem su selu željeli proširiti školu pa je održan referendum o povećanju poreza na pet godina kako bi se to platilo”, rekla je Rosamund Tagel, osnivačica Glow Conciergea, koja živi i radi u Zürichu. “Referendum je prošao s velikom većinom glasova jer ljudi shvaćaju važnost obrazovanja.”

BBC je razgovarao s građanima Švicarske o tome kako sve te politike oblikuju zemlju kao jedno od najpoželjnijih mjesta za život te kako doprinose ukupnoj višoj kvaliteti i uživanju u životu.

Na ljestvici Indeksa pogodnosti za život, i Ženeva i Zürich dobili su savršenih 100 bodova za obrazovanje – nešto na što su građani posebno ponosni. “Javne škole u Švicarskoj su odlične. Da još uvijek živim u Ujedinjenom Kraljevstvu, 100% bih svoju djecu poslala u privatnu školu. Ali u Švicarskoj to jednostavno nije potrebno”, rekla je Tagel. “Naša je lokalna škola toliko internacionalna da moja djeca govore četiri jezika i to je tipično. Svaki njihov prijatelj govori barem dva jezika, a većina tri ili četiri, što je velika prednost.”

Nastava ovdje nije fokusirana samo na akademska postignuća; uče se i ocjenjuju vještine za život i rad. “Kurikulum uključuje društvene kompetencije, neovisnost, samoorganizaciju i lijepo ponašanje”, kaže Barbara Rose Collins, podrijetlom iz Sydneyja, koja živi u Küsnachtu, malom gradu na obali jezera na rubu Züricha. “Sve se to zasebno ocjenjuje u školskim izvješćima i ima jednaku težinu za akademske rezultate tijekom donošenja odluka o napredovanju.”

Snažan osjećaj sigurnosti diljem Švicarske znači da djeca idu pješice u školu i iz škole već u dobi od četiri godine, jer su švicarski gradovi visoko rangirani u dijelovima indeksa koji se odnose na stabilnost, kulturu i okoliš. Tagel napominje da joj se sviđa činjenica da njezina djeca mogu otrčati na igru sa svojim prijateljima, znajući da će se  sigurno vratiti kući i “magično se pojaviti” do zalaska sunca. “Naravno da ima kriminala kao i u svakoj zemlji, ali statistika u Švicarskoj jedna je od najnižih u svijetu”, rekla je. “Ljudi izvan gradova još uvijek ostavljaju otključana vrata kada izlaze.”

A izlaze često. Ovdje je prioritet društveni i obiteljski život, što dovodi do usporenijeg životnog tempa. “Kad uđete u Švicarsku, vratite sat oko 60 godina unatrag i pritisnete gumb za usporeno snimanje”, kaže Collins. “Ovdje nitko ne žuri – žurbom se smatra nešto što rade neorganizirani ljudi. Svi idu u svakodnevne šetnje, fiksno radno vrijeme je praktički religija, nema dugih putovanja na posao, malo je prometnih gužvi, a ljudi uzimaju vremena da sjednu i uživaju u hrani i piću.”

S tim je povezano i poštovanje prema poljoprivredi i opskrbi hranom, pri čemu se promet često zaustavlja kako bi životinje hodale ulicom ili kako bi traktor mogao proći. Glavne ulice mogu biti zatvorene tijekom jutarnjeg putovanja na posao kako bi radnici mogli posaditi sezonsko cvijeće i kako bi uređivali krajolik uz cestu, a taj se posao smatra jednako važnim kao bilo čija uloga, pojašnjava Collins. 

Švicarska ima prirodno lijep krajolik koji je oslikan rijekama, jezerima i impozantnim Alpama, koje prekrivaju 60% površine cijele zemlje. S visokim rezultatima u kulturi i okolišu koje je dobila na Indeksu pogodnosti za život, blizina prirode uvelike pridonosi osjećaju sreće kod stanovnika, pogotovo zato što vladine i kulturne norme dopuštaju dovoljno vremena i prostora za uživanje. “Švicarska prepoznaje da je kontakt s prirodom bitan za dobrobit ljudi pa je ovaj koncept uključen u planiranje gradova i životnih prostora”, kaže Collins. “Šume sežu sve do grada i u grad, a rijeke i potoci teku kroz grad umjesto da budu preusmjereni tako da svatko uvijek može pristupiti prirodi.” Jedan od primjera je i činjenica da stanovnici Basela putuju na posao plutajući rijekom Rajnom, o čemu smo više pisali ovdje. 

I stanovnici drugih gradova također uživaju u dostupnosti prirode. “Često idem u šetnju uz Ženevsko jezero sa zaustavljanjem u vrtovima Olimpijskog muzeja, a zatim nastavljam do sela Pully, gdje se opuštam uz bar La Générale”, kaže Olivia Bosshart, menadžerica u Turističkoj zajednici grada Lausanne. “Uvijek nosim kupaći kostim sa sobom jer postoji nekoliko pristupnih točaka i plaža uz jezero, a da ne spominjem šarmantna sela uz jezero između St-Sulpicea i Lutryja.”

Melanie Trummer, stanovnica Grindelwalda u Bernskim Alpama, poznatog po impozantnoj planini Eiger, dodaje da se dobrobiti infrastrukture u zemlji protežu i izvan većih gradova. “Grindelwald nudi prednosti planinskog sela i mogućnosti grada”, rekla je. “Dobra turistička infrastruktura i razni pružatelji usluga poput žičara, javnog prijevoza, hotela, restorana i drugih biznisa osiguravaju da je selo Eiger, unatoč alpskom položaju, privlačno radno mjesto sa sigurnim radnim uvjetima.”

Za putnike, Švicarska nudi jednostavan pristup ostatku Europe, kao i međugradski javni prijevoz s pouzdanim željezničkim sustavom i tehnološkim uslugama koje život čine ugodnijim. “SwissPass kartica služi kao univerzalna karta za sav javni prijevoz i omogućuje pristup knjižnicama, muzejima i općinskim objektima”, rekla je Nausheen Farishta, osnivačica Globe Gazersa, koja svoje vrijeme provodi između Ženeve i sjeverne Italije. “Možete ga koristiti čak i kao digitalnu osobnu iskaznicu.”

Napominje i da gradovi diljem Švicarske testiraju samovozeće automobile, projekt koji se vodi u cijeloj zemlji putem Švicarske udruge za autonomnu mobilnost (Swiss Association for Autonomous Mobility). Platforma ima za cilj prednjačiti u pitanjima regulacije, društvenog prihvaćanja i tehnologije kako bi dodatno pomogla stanovnicima da imaju jednostavniji pristup javnom prijevozu. Trinaest testnih projekata i vozila već je dovršeno u gradovima kao što su Bern i Zürich, dok je još 11 trenutno u tijeku.

Građani smatraju relativno malu veličinu Švicarske kao zemlje njenom glavnom snagom, bez odredišta koje se nalazi predaleko. “Osobno mi se sviđa koliko je sve blizu. To čini planinske izlete ili aktivnosti u slobodno vrijeme diljem cijele zemlje vrlo jednostavnima”, rekao je Marty. “Na planinarskim stazama, u centru grada ili na jezeru možete biti za 30-ak minuta”, zaključio je.

FOTOGRAFIJE: Unsplash+