Nakon što je prošle godine pokrenuta Themis galerija, na prvi je pogled bilo jasno da na zagrebačku i regionalnu scenu ulazi nešto što odudara od ustaljenih galerijskih formi. Themis Gallery je zamišljen kao projekt koji umjetnost približava publici kroz suvremene, digitalno usmjerene formate – i to vrlo dosljedno. Galerija se tako pozicionirala kao digital-first galerija koja pažljivo bira autore i radove, ali jednako tako pažljivo bira i načine na koje će ih predstaviti – uz 3D vizualizacija, digitalne postave i interaktivne prikaze, pa sve do znatno personaliziranijeg pristupa kolekcionarima.
Osnivač, Dino Aleš Sudac, odrastao je u okruženju u kojem je umjetnost bila stalno prisutna, no vlastiti profesionalni put izgradio je izvan tradicionalne povijesti umjetnosti. Tijekom dodatnog školovanja iz web razvoja, digitalnog marketinga i alata za online prezentaciju, razvio je pristup koji spaja tehnološko razumijevanje s pažljivim, gotovo arhivskim odnosom prema umjetnosti 20. stoljeća. „Fokus mi je jasan: umjetnost 20. stoljeća do razdoblja 1989. godine“, započinje Aleš svoju priču. „To je područje izuzetno bogato i sve vidljivije na međunarodnoj sceni, a istovremeno dovoljno koherentno da mogu biti dosljedan u izboru.“
Boris Bućan, 1983.
Themis galerija i umjetnost regije u širem kontekstu
Središnji interes Themis galerije usmjeren je na srednju i istočnu Europu. Aleš naglašava da mu je važno stvarati kontekst, a ne samo izlagati djela: „Želim da se umjetnici iz srednje i istočne Europe vide u kontekstu i da se njihov rad bolje razumije.“ Njegov je fokus na autorima koji su obilježili scenu regije, a cilj je pokazati kako se njihova djela povezuju s vremenom u kojem su nastala i kako ih današnja publika može čitati na smislen način. „Važno mi je da se ne gledaju izdvojeno, nego kao dio šire priče“, naglašava mladi galerist.
U praksi to znači da Themis pažljivo bira radove čiji su autori obilježili regionalnu umjetničku scenu: Ivo Gattin, Edo Murtić, Boris Bućan, članovi Exata 51 poput Aleksandra Srneca, kao i umjetnici vezani uz Gorgonu – Julije Knifer, Josip Vaništa i Đuro Seder. No s obzirom na to da se radi o povijesnim autorima, pojam “zastupanja” ne funkcionira kao u suvremenoj umjetnosti. Themis ne gradi karijere umjetnika, nego selektira djela koja najjasnije govore o njihovom opusu.
„Ne radim podjelu na najcjenjenija djela. To uvijek ovisi o kolekcionaru – o tome što traži, na koji način razvija svoju kolekciju i koji su mu autori bitni. Ono što mogu napraviti je ponuditi radove koji su reprezentativni i dobro pozicionirani u autorskom kontekstu.“
Na pitanje o tome planira li galerija suradnje i s mlađim, suvremenim umjetnicima, Aleš odgovara: „Zagrebačka galerijska scena je u dobroj fazi i stalno se širi, pa tko god želi otkriti rad mladih umjetnika danas može vrlo lako pronaći galeriju koja se time bavi i koja odgovara njegovom interesu i ukusu.” Fokus njegove galerije ima jasan program i to mu pomaže da ostane dosljedan, dok klijenti znaju što mogu očekivati kad mu se obrate. Osim estetske i kulturne vrijednosti, kvalitetna umjetnost iz 20. stoljeća sve se češće promatra i kao dugoročna investicija: promjene na tržištu pokazuju da dobro odabrana djela iz ovog razdoblja povećavaju svoju vrijednost s vremenom.
Povezivanje tradicije i suvremenog tržišta
Themis galerija funkcionira kao most između bogate umjetnosti 20. stoljeća i današnjih kolekcionara, čije se navike ubrzano mijenjaju. Dok jedni traže djelo koje će se uklopiti u njihov životni prostor, drugi grade dugoročne kolekcije s jasnim tematskim ili autorskim fokusom.
“Najčešće mi se javljaju preko Instagrama, jer ondje najbrže dođu do informacija. Klijenti me mogu kontaktirati i putem web stranice ili e-maila, ovisno o tome što im je praktičnije. Cilj mi je da pristup bude jasan i jednostavan i da dobiju informaciju koju žele.““
„Mnogo toga proizlazi iz razgovora s klijentima. Kad razumijem njihove interese, lakše biram radove koji imaju smisla – i za njih i za razdoblje kojim se bavim“, objašnjava. Upravo zato dio prakse galerije Themis je da postaje gotovo savjetodavan: od objašnjavanja konteksta do usporedbe različitih faza jednog autora, pa sve do personaliziranih prijedloga koji se uklapaju u određeni prostor, ukus ili budžet. Uz to, prilikom odabira radova uzimam u obzir i njihov status na tržištu kao potencijalnu investiciju – osobito za kolekcionare koji razmišljaju o dugoročnom rastu vrijednosti svoje zbirke.
Digital-first pristup koji mijenja ponašanje kupaca
Biti digital-first galerija u Hrvatskoj znači raditi malo drugačije od tradicionalnog modela, ali i imati puno veću slobodu u načinu prezentacije. Većina komunikacije i predstavljanja radova odvija se online, pa ih mogu pokazati široj publici bez obzira na to gdje se nalaze. Instagram je dakako glavni kanal, a 3D vizualizacije postaju standard u predstavljanju novih djela u kolekciji. „Kupcima je važno vidjeti kako rad funkcionira u prostoru. Trodimenzionalni prikazi interijera u koje ugrađujem konkretna djela pokazuju im upravo to.“
Ovaj model sve bolje funkcionira upravo zato što se promijenila i publika. Sve je više mlađih pojedinaca koji žele imati svoju prvu sliku ili čak kolekciju, koji prate što se događa na sceni i počinju istraživati autore iz Hrvatske i regije. To je novi val publike, koja sve više prepoznaje vrijednost umjetnosti i želi ući u taj svijet na informiran način, upravo onakav kakvu nudi Themis galerija.
Za one koji ipak žele fizički doživljaj, Themis surađuje s Interom, omiljenom zagrebačkom destinacijom za dizajnerski namještaj, gdje se djela mogu vidjeti u stvarnom životnom prostoru. „Neki radovi ožive tek kad se nađu u interijeru. Zato često klijentima predložim sastanak ondje – mnogim klijentima to odmah olakša odluku“, nadodaje Aleš.
Najvažniji dio njegova posla, govori Aleš, je razgovor s klijentima. Razlozi zbog kojih mu se javljaju nerijetko su potpuno različiti – „netko upravo uređuje stan i u potrazi je za djelom koji se estetski uklapa u određenu prostoriju, netko traži određenog autora, dok drugi klijenti već imaju kolekciju koju žele nadograditi na smislen način.”
U konačnici, cijeli proces je vrlo individualan i temelji se na razumijevanju konkretne situacije, a ne na unaprijed definiranim uslugama. Cilj Themis galerije je da osoba dobije jasnu i korisnu sliku o tome što bi joj moglo najbolje odgovarati u kontekstu prostora i načina kolekcionarstva.
Sajmovi, trendovi, planovi
Sudjelovanje na međunarodnim sajmovima umjetnosti jedan je od načina na koji Themis galerija širi mrežu kupaca i prati kako tržište reagira na umjetnike iz regije. Aleš ističe da je šira scena danas otvorenija nego ikad, osobito prema autorima čiji radovi ranije nisu bili dovoljno promovirani. „Posebno mi je zanimljivo pratiti kako se umjetnost iz šire regije sve češće pojavljuje na međunarodnim sajmovima i kako publika reagira na nju. Često se dogodi i da se otkrije umjetnik koji je kvalitativno odličan, ali se ranije nije dovoljno radilo na njegovoj promociji, pa tek sada počinje dobivati pažnju koju zaslužuje.”
Na pitanje o tome koje trendove u svijetu suvremene umjetnosti Themis galerija trenutačno prati i kako ih primjenjuje, Aleš odgovara da ljudi danas žele što brže i kvalitetnije vidjeti kako rad izgleda te kako bi funkcionirao u stvarnom okruženju. Uz to, „bitni su mi i trendovi vezani uz dostupnost informacija – da su radovi dosljedno opisani, da postoji osnovna dokumentacija i da se kolekcionar može brzo snaći bez nepotrebnog kompliciranja”, zaključuje.
Druga godina postojanja Themis galerije bliži se kraju. Ovaj nam mladi galerist govori kako mu je plan dodatno unaprijediti način prezentacije radova i sadržaje koji kupcima daju uvid u to kako bi djelo izgledalo u njihovom prostoru. Sudjelovat će, kaže, i na nekoliko međunarodnih sajmova umjetnosti, jer su oni još uvijek najbolji put za direktan kontakt s klijentima izvan Hrvatske i za praćenje interesa za autore iz regije. U konačnici, ideja je ostati dosljedan sebi, ali istovremeno pratiti potrebe publike. Ako nešto kupcima olakšava donošenje odluka i približava umjetnost, Dino Aleš Sudac to će svakako implementirati.
FOTOGRAFIJE: Instagram (@themis.gallery), Themis Gallery
