U samom srcu Zagreba, na jednom od njegovih najprepoznatljivijih i najraskošnijih prostora – Trgu kralja Tomislava – i ovog ljeta vas očekuje Zagreb Classic, manifestacija koja već tradicionalno spaja glazbu, umjetnost i čaroliju otvorenog neba u nezaboravnom doživljaju za sve generacije. Kada se održava Zagreb Classic 2025. i što nam donosi?
Zagreb Classic 2025.: Vrhunski glazbenici na jedinstvenoj pozornici
Od 19. lipnja do 2. srpnja 2025., zagrebačka ljetna pozornica Zagreb Classic 2025. ugostit će neke od najboljih svjetskih i hrvatskih glazbenika, uključujući renomirane orkestre, soliste i dirigentska imena. Manifestacija donosi impresivan repertoar – od remek-djela klasične glazbe, opernih arija i baletnih točaka, do suvremenih orkestralnih interpretacija koje oduševljavaju i glazbene znalce i one koji tek otkrivaju ljepotu ozbiljne glazbe.
Zahvaljujući ovoj iznimnoj kombinaciji kvalitete i pristupačnosti, Zagreb Classic svake godine privlači ne samo Zagrepčane i posjetitelje iz cijele Hrvatske, već i turiste iz svih dijelova svijeta.
Kroz ukupno osam besplatnih koncerata publika će imati priliku uživati u vrhunskoj klasičnoj glazbi na otvorenom koju će uz izvođače iz Hrvatske, izvoditi i glazbenici iz Italije, Litve i SAD-a.
Zagreb Classic 2025.: Umjetnost dostupna svima
Ulaz na sve programe je besplatan, a atmosfera opuštena i pristupačna – savršena za obitelji, romantične večeri, kulturne znatiželjnike i zaljubljenike u glazbu svih uzrasta. Na travnjaku ispred Umjetničkog paviljona pod vedrim nebom, uz ambijentalnu rasvjetu i šum grada u pozadini, Zagreb Classic stvara posebno iskustvo koje nadilazi koncertnu dvoranu.
Zagreb Classic open air održava se od 2016. godine, a među umjetnicima i ljubiteljima glazbe uživa kultni status kojeg potvrđuje i ovogodišnjim izdanjem. Za par dana ćemo doznati detalje programa, a iz grada pozivaju posjetitelje da na mjesto održavanja festivala ponesu svoju bocu vode koja se može puniti. Stanice za punjenje vode, poznate kao Zagrebački Franceki, nalaze se na Strossmayerovom trgu i Trgu kralja Tomislava.
Zagreb Classic 2025. program
Zagrebačka filharmonija; Francesco Meli, tenor; Serena Gamberoni, sopran; Floriana Cicio, mezzosopran; Nicola Zambon, bariton; Carlo Bernini, dirigent
Prvi koncert ovogodišnjeg izdanja festivala predstavlja izbor poznatih skladbi iz opernog repertoara i tradicionalnih pjesama. Program uključuje neke od najpoznatijih talijanskih arija Donizettija, Puccinija i Leoncavalla uz popularne pjesme iz Italije, Meksika i Istočne Europe, s posebnim naglaskom na djela s jakim melodijskim i lirskim karakterom. Drugi dio programa nastavlja se jednim od najljepših djela koje je skladao Nino Rota za Fellinijev Amarcord, apsolutno remek-djelo talijanske kinematografije. Koncert završava poznatom napitnicom iz Verdijeve Traviate, kao prigodno i svečano finale. Koncert ima za cilj ponuditi presjek poznate i reprezentativne klasične literature i narodne tradicije, u izvedbi pjevača i glazbenika.
Georges Bizet: Carmen (Covent Garden, 2024.)
Kada je početkom 1873. Georges Bizet dobio od Camilla du Loclea, ravnatelja pariške kuće Opéra Comique, narudžbu da napiše operu Carmen, istoimena novela Prosper Mériméea, prema kojemu su Henri Meilhac i Ludovic Halévy napisali libreto, već je gotovo tri desetljeća uzburkavala francusko, a posebno pariško društvo. Pretpostavlja se da je novela nastala prema istinitoj priči koju je Mériméeu tijekom studijskog putovanja u Španjolsku povjerila grofica María Manuela Kirkpatrick de Montijo. Najuzbudljivije događaje iz života ciganke Carmen Mérimée je sažeo u koherentnu pripovijest s tragičnim krajem (anti)junakinje koja je morala umrijeti zbog osvetničke ljubomore odbijenog ljubavnika (Don José). Kao zanimljivost koja potvrđuje autentičnost radnje opere vrijedi spomenuti i sačuvani putopis Mériméea u kojem pisac spominje svoj slučajni susret s Carmen, a kasnije i s Joséom, koji je u međuvremenu već bio na izdržavanju zatvorske kazne, čekajući smrtnu kaznu. Joséovo svjedočanstvo o njegovom sudbonosnom susretu s Carmen sačuvano je u Mériméeovoj noveli, koja je prvi put u cijelosti objavljena 1846. godine.
Simfonijski orkestar i Zbor Hrvatske radiotelevizije; Sara Domjanić, violina; Tomislav Jukić, tenor; Benjamin Šuran, bas-bariton; Gergely Duboczky, dirigent
Mediteranskim suncem okupane melodije, vatreni ritmovi, morsko plavetnilo, neodoljivi šarm i temperament koji izbijaju iz svakoga takta okosnica su koncerta Simfonijskog orkestra i Zbora HRT-a pod vodstvom jednoga od najistaknutijih dirigenata mlađe generacije na europskoj sceni, Gergelyja Dubóczkog. Školovan na Akademiji Franz Liszt u Budimpešti, istaknut kao kreator niza suvremenih i multižanrovskih produkcija, sada se udružuje s ansamblima HRT-a i vrsnim hrvatskim solistima koji grade sjajne međunarodne karijere. Violinistica Sara Domjanić stiže iz Njemačke gdje djeluje kao druga koncertna majstorica Düsseldorfskih simfoničara, splitski tenor Tomislav Jukić među posljednjim uspjesima bilježi angažman uz Ceciliu Bartoli na glavnoj pozornici Opere u Zürichu, a bas-bariton Benjamin Šuran nedavno je nastupio u produkciji opere Madama Butterfly na Festivalu Baden-Baden uz Berlinsku filharmoniju i Kirilla Petrenka.
Program nas vodi od Španjolske i Italije do Dalmacije, počevši od Andaluzijom nadahnute rapsodije España Emmanuela Chabriera, preko orkestralnih remek-djela poput virtuozne Introdukcije i Ronda capricciosa Camillea Saint-Saënsa i zanosne Idile Blagoja Berse do strastvene suite Španjolski capriccio Nikolaja Rimski-Korsakova. Neke od najljepših melodija za ljudski glas pripadaju dakako talijanskom repertoaru, pa nas očekuju arije, dueti i zborovi iz opera Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija, Ljubavni napitak Gaetana Donizettija i I Pagliacci Ruggera Leoncavalla, ali i iz operete Spli’ski akvarel našega Ive Tijardovića. Uz omiljene napuljske kancone – Non t’amo più i Funiculì, funiculà – donose nam toplo, osunčano okrilje juga Italije. Katarzična završnica opere Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, podsjeća nas na to remek-djelo našega i slavenskog opernog repertoara od čije se praizvedbe ove godine navršava 90 godina.
Jazz orkestar Hrvatske radiotelevizije; Lucy Woodward, vokal; Miron Hauser, dirigent
Jazz orkestar HRT-a na čelu sa svojim umjetničkim voditeljem Mironom Hauserom udružuje se s umjetnicom očaravajuće karizme i izričaja koji ne poznaje žanrovske granice – Lucy Woodward. Englesko-američka kantautorica rođena u Londonu u obitelji klasičnih glazbenika, odrasla je između New Yorka i Nizozemske upijajući mnoge glazbene utjecaje, od klasike i tradicijske glazbe Bliskoga istoka do jazza i R&B-a. Sve to oblikovalo je njezin jedinstveni zvuk u kojemu do izražaja dolazi njezina sirova emocionalna dubina i tehnička preciznost. Svojim moćnim vokalom besprijekorne kontrole s lakoćom se kreće od kaskadnih pasaža do mekog šapta, kroz nebrojene dinamičke i emotivne nijanse, stvarajući autentičnu izvedbu. Brojne umjetničke suradnje dovele su je do nastupa s nizom europskih big bandova, među kojima su Big band Frankfurtskog radija, WDR Big band, Big band Danskog radija, Jazz orkestar Odense, Orchestra Jazz Siciliana i Orchestre de la Suisse Romande, a sada im pridružuje i Jazz orkestar HRT-a. Neće nedostajati ni instrumentalnih dragulja iz repertoara našega orkestra, među kojima su klasici jednog od naših najvažnijih jazz glazbenika, Miljenka Prohaske, čiji je utjecaj kao dugogodišnjeg vođe Jazz orkestra HRT-a vidljiv i danas, i čiju stotu obljetnicu rođenja obilježavamo ove godine.
Zagrebačka filharmonija; Audrey Saint-Gil, dirigentica; Filip Vidović, narator
Koncert Odrastanje uz glazbu predstavlja dva kontrastna, ali jednako očaravajuća djela iz orkestralnog repertoara. Petar i vuk Sergeja Prokofjeva univerzalno je priznato remek-djelo, osmišljeno posebno za mladu publiku. Kroz živopisno glazbeno pripovijedanje, svaki lik predstavljen je različitim instrumentom, nudeći zanimljiv način upoznavanja mladih s orkestrom i ekspresivnom moći glazbe. Drugi dio programa čini Simfonija Georgesa Bizeta u C-duru, izvanredno djelo koje je skladatelj skladao u dobi od samo 17 godina. Svijetla, elegantna i puna mladenačke energije, simfonija otkriva Bizetovo rano majstorstvo orkestralnog skladanja i sadrži nekoliko referenci i jasnih stilskih aluzija na Charlesa Gounoda, njegovog mentora. Vjerojatno je mladi skladatelj djelo zamislio kao hommage svom cijenjenom učitelju, kojemu će kasnije napisati: „Ti si bio početak mog umjetničkog života. Dolazim od tebe: ti si uzrok, ja sam posljedica.“
Johann Strauss ml.: Cervantes (Theater an der Wien, 2025.)
U povodu 200. obljetnice rođenja Johanna Straussa mlađeg njegova opereta Cervantes vratit će se na pozornice europskih i svjetskih kazališta. Sedma opereta kralja valcera iz 1880. odmah je postala njegov najveći uspjeh. Tome je doprinijela i činjenica da je opereta očito bila parodija buntovnog prijestolonasljednika Rudolfa, čije su liberalne ideje uzrokovale probleme Habsburškoj monarhiji. U Cervantesu se opisuje Portugal pod vlašću beskrupuloznog premijera koji želi prodati zemlju španjolskoj kruni. Budući da mladi kralj nije zainteresiran ni za politiku ni za svoju kraljicu, već se isključivo posvećuje slasticama od tartufa i izvanbračnim avanturama, Portugalu prijeti propast. Srećom, pjesnik Cervantes, bježeći od progonitelja, završava u Lisabonu, gdje se na humorističan način miješa u državne poslove, spašava zemlju i dobiva obilje inspiracije za svoj satirični roman Don Quijote. Djelo je iznenada nestalo s kazališnog repertoara nakon samoubojstva prijestolonasljednika Rudolfa u Mayerlingu 1889., međutim, Strauss je glavni glazbeni motiv operete iskoristio i u svom koncertnom valceru Ruže s juga, koji je i danas vrlo popularan. Opereta Cervantes obiluje prekrasnim zaraznim melodijama, a činjenica da je Strauss u njoj koristio ponajprije valcere, iako se radnja odvija u Portugalu, ne ostavlja sumnju o tome koja se monarhija ovdje ismijava…
Ansambl Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija; Tihana Strmečki, redateljica i koreografkinja
Broadway Dance Show nezaboravna je eksplozija pokreta inspirirana najslavnijim brodvejskim plesnim stilovima. U originalnom konceptu autorica i redateljica Tihana Strmečki u dramaturški razrađenoj strukturi izmjenjuje skladbe iz svjetski poznatih mjuzikala 20. i 21. stoljeća, koje kroz plesnu umjetnost interpretira vrhunski baletni ansambl kazališta Komedije uz potporu izvrsnih vanjskih suradnika posebno odabranih na velikoj audiciji. Od jazza u stilu Bob Fosseja, preko tipično raskošnog brodvejskog stila, ritmičnog step plesa, do modernijeg fusion izričaja, ansambl predstave donosi publici blistav sjaj scene, vrtoglave sekvence i svevremensku energiju mjuzikla.
Arhiva kazališta navodi: „U Komediji se oduvijek plesalo, od njezina početka 1950. godine, ponekad u obliku samostalnih cjelovečernjih baleta, češće u mjuziklima kao potpora glavnoj radnji.“ Broadway Dance Show postavlja plesnu umjetnost naprijed i centralno. Ansambl sastavljen od šesnaest virtuoznih plesača svojom tehničkom preciznosti, scenskom karizmom i izražajnosti podiže svaku koreografiju na visoki umjetnički nivo.
Predstava ne samo da slavi plesno naslijeđe Komedije i Broadwaya, već ga i osuvremenjuje, pružajući publici uzbudljivo i emotivno bogato scensko iskustvo.
Broadway Dance Show slavlje je umjetnosti pokreta, čista adrenalinska injekcija ritma, snage i glamura – spektakl čija se premijerna izvedba na Tomislavcu ne propušta!
Walt Disney: Fantazija
Zakoračite u svijet u kojem se sjedinjuju glazba i magija! Fantazija Walta Disneya (1940.) kinematografsko je remek-djelo koje oduzima dah i spaja bezvremensku klasičnu glazbu s fascinantnom animacijom. Od zadivljujućih ludorija Mickeyja Mousea u Čarobnjakovom učeniku do očaravajuće slike Bachove Toccate i Fuge u d-molu, svaki segment je živopisno putovanje mašte. Pod ravnanjem Leopolda Stokowskog i uz pratnju Philadelphijskog orkestra, Fantazija je uvela stereofonski zvuk i redefinirala animaciju kao visoku umjetnost. Savršen za sve uzraste, ovaj kultni film očaravajući je vatromet kreativnosti koja nastavlja nadahnjivati. Doživite čaroliju Fantazije na Tomislavcu!
Napomena:
U slučaju nepovoljnih vremenskih prilika prethodnoga dana, umjesto videoprojekcije Fantazije Walta Disneya održat će se Broadway Dance Show Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, s početkom u 21 sat.
Zagrebačka filharmonija; Julian Rachlin, dirigent i violina
Koncert za violinu u e-molu Felixa Mendelssohna remek-djelo je lirizma i virtuoznosti koje pokazuje ekspresivnu dubinu solista, a istovremeno održava profinjeni dijalog s orkestrom. Program se nastavlja s dva kultna djela Petra Iljiča Čajkovskog. Uvertira Romeo i Julija spaja očaravajuće romantične melodije s dramatičnim orkestralnim teksturama, oslikavajući strast i sudbinu zaljubljenih, dok elegantni Valcer cvijeća iz Orašara donosi blistavu gracioznost i raskoš boja. Uvertira opere Ruslan i Ljudmila Mihaila Glinke – briljantan prikaz energije i orkestralnog sjaja jednog od očeva ruske klasične glazbe završit će ovaj spektakularan koncert.
Orkestar i Zbor Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu; Jonathan Griffith Singers (USA); Matej Meštrović, libreto i glazba; Dražen Klarić, autor monologa; Dragan Despot, narator; Jonathan Griffith, dirigent; Matej Meštrović, glasovir; Tena Lebarić, prilagodba teksta za zborske dionice
Tko je Tomislav?
Prvi hrvatski kralj. Ovjenčan pobjedama nad moćnim Bugarima i Mađarima, Papin saveznik i zaštitnik Crkve. Vladar vremena mača i vjere, epskih bitaka i velikih carstava. Na raskrižju Istoka i Zapada, između Bizanta i Rima, u vrletima i neosvojivim planinskim utvrdama, rađa se legenda o moćnom hrvatskom vladaru. Povijesna figura koja je mudro iskoristila slabosti dvaju imperija, franačkog i bizantskog i utemeljila kraljevinu. Ispod svih titula i legendi, stoljećima zaogrnut plaštem tišine, ostaje lik oko kojeg su se ispreplele priče, mitovi i narodna predaja.
Jedna od njih pretočena je u glazbeni hommage – oratorij “Anno Domini 925. Kralj Tomislav” za veliki zbor i orkestar, autora Mateja Meštrovića. Pisan na hrvatskom i latinskom jeziku, oratorij je stvoren povodom 1100. obljetnice krunidbe Kralja Tomislava i predstavlja spoj povijesne vizije i duhovnog nadahnuća.
Meštrović potpisuje glazbu i libreto, autorski tekst u kojem se svjetovni i sakralni aspekti vladareva života prepliću s liturgijskim latinskim tekstovima poput Pater Noster, Dies Irae, Te Deum i Gloria, ali i izvornim autorskim djelovima na hrvatskom jeziku.
Dražen Klarić, autor monologa – narativnih dijelova oratorija, istovremenonas vodi stručnim i poetskim tekstovima koji se na svaki način prepliću s Meštrovićevim libretom, kao dijalog i odjek, gdje se Klarićeve riječi često pretaču u početke zborskih odlomaka – kao da Naratorov glas (Dragan Despot) otvara vrata glazbenom odgovoru.
Od zamišljenog Tomislavovog hodočašća u Rim, preko pobjeda na bojnom polju i Splitskih crkvenih sabora, pa sve do veličanstvene krunidbe, ovaj oratorij nastoji oživjeti ne samo povijest, nego i dušu prvog hrvatskog kralja.
FOTOGRAFIJE: PR
