Podcast industrija posljednjih je godina doživjela snažan rast, a niski ulazni troškovi i relativno jednostavna produkcija omogućili su tisućama autora da pokrenu vlastite emisije. Međutim, isti uvjeti koji su podcast učinili jednim od najdemokratičnijih medijskih formata danas ga čine posebno privlačnim za masovnu proizvodnju sadržaja uz pomoć umjetne inteligencije, zbog čega nam se čini da ćemo favorite u formatu prema kojem smo ionako kritični, jer mu poklanjamo svoje vrijeme, biti još teže pronaći.
AI podcasti
Prema podacima Podcast Indexa koje prenosi Bloomberg, čak 39 posto novih podcast feedova nastalih tijekom devet dana u travnju 2026. pokazuje znakove da su generirani pomoću umjetne inteligencije. Od ukupno 10.871 novog podcasta, njih 4.243 nosi obilježja AI produkcije, što znači da se industrija ubrzano približava trenutku u kojem će gotovo svaki drugi novi podcast biti rezultat automatiziranog procesa. “To je apsurdno”, komentirao je Dave Jones, osnivač Podcast Indexa, govoreći o podacima koje je prenio Bloomberg.
Razlog ovakvom rastu nije teško pronaći. Današnji AI alati mogu u svega nekoliko minuta generirati scenarije duge nekoliko tisuća riječi, sintetizirati glasove koji zvuče uvjerljivo ljudski te proizvesti sate audio sadržaja bez sudjelovanja voditelja, urednika ili produkcijskog tima. Kada se tome pridoda činjenica da podcast publika sadržaj često sluša usput, tijekom vožnje, kućanskih poslova ili vježbanja, postaje jasno zašto umjetno generirani podcasti prolaze ispod radara velikog dijela publike.
Bloomberg navodi primjer tvrtke Inception Point, koja je još prošle godine tvrdila da proizvodi oko 3.000 epizoda tjedno, raspoređenih na više tisuća različitih emisija. Trošak proizvodnje, prema njihovim procjenama, iznosi približno jedan dolar po epizodi. Suosnivačica Jeanine Wright za Bloomberg je izjavila kako tvrtka danas upravlja s više od 10.000 aktivnih podcasta, dok je više od 2.500 njih pokrenuto tijekom samo nekoliko posljednjih tjedana.
Kvaliteta takvog sadržaja pritom ostaje otvoreno pitanje. Novinari koji su analizirali neke od AI emisija opisivali su ih kao niz generičkih informacija, klišejiziranih formulacija i površnih zaključaka, dok su se među epizodama pojavljivali i sadržaji u kojima umjetna inteligencija izmišlja likove, gubi nit vlastite priče ili izgovara rečenice koje nemaju nikakvo značenje. Takvi su primjeri doveli do popularizacije termina “AI slop”, kojim se označava masovno proizveden sadržaj niske kvalitete.
Unatoč tome, broj AI podcasta nastavlja rasti. Tijekom posljednjih mjeseci i velike tehnološke kompanije počele su eksperimentirati s audio formatima generiranima umjetnom inteligencijom. Bloomberg podsjeća da je Amazon nedavno predstavio opciju koja korisnicima proizvode objašnjava kroz simulirani podcast razgovor između virtualnih voditelja, dok sve veći broj startupova razvija poslovne modele temeljene upravo na automatiziranoj audio produkciji.
Među njima se ističe poduzetnik Adam Levy, koji je privukao pažnju podcastom generiranim uz pomoć umjetne inteligencije na temu Epsteinovih dokumenata. Njegov je plan proizvoditi čak 120 epizoda mjesečno, uz svakodnevni pisani sadržaj koji prati objavljene audio formate. Levy tvrdi kako mu umjetna inteligencija omogućuje obradu velikih količina dokumenata i informacija u znatno kraćem vremenu nego što bi to bilo moguće tradicionalnim novinarskim metodama.
Istodobno se otvara pitanje odgovornosti platformi na kojima se takvi sadržaji objavljuju. Apple Podcasts od autora zahtijeva da naznače koristi li emisija umjetnu inteligenciju za značajan dio produkcije, dok Spotify zasad nema posebna pravila posvećena AI podcastima, već se oslanja na postojeće smjernice vezane uz obmanjujući i štetan sadržaj.
Posebno osjetljivo područje postaje monetizacija. Velik broj AI podcasta objavljuje se putem besplatnih hosting servisa koji autorima omogućuju pristup oglašivačkim mrežama bez značajnijih uvjeta ulaska. U takvom modelu svaki klik, slušanje ili preuzimanje epizode generira prihod, bez obzira na stvarnu vrijednost sadržaja ili njegovu dugoročnu relevantnost za publiku.
Bloomberg navodi kako je RSS.com među platformama koje pokušavaju postaviti jasnije kriterije. Podcasti ondje moraju imati pretplatu na uslugu i određeni broj slušatelja prije nego što dobiju pristup oglašavanju, a sadržaj koji se procijeni kao automatizirani “slop” može ostati bez mogućnosti zarade ili biti uklonjen s platforme. Suosnivač RSS.com-a Alberto Betella za Bloomberg je izjavio kako takav sadržaj dugoročno šteti cijelom podcast ekosustavu i narušava povjerenje publike.
Dok industrija pokušava definirati granicu između legitimne upotrebe umjetne inteligencije i masovne proizvodnje sadržaja bez stvarne uredničke vrijednosti, broj novih AI podcasta nastavlja rasti iz dana u dan, a ono što je sigurno jest to da će slušatelji sve češće morati razlikovati autentičan autorski rad od sadržaja koji je nastao pritiskom na gumb.
FOTOGRAFIJE: Dupe, OpenAI, Unsplash
