Način na koji svakodnevno pristupamo informacijama promijenio se brže nego što smo primijetili. Još donedavno smo pretraživali stranice s linkovima, učili na tečajevima i gradili digitalnu pismenost, vjerujući da razumijemo tehnologiju koja nas okružuje. Danas ista tehnologija više nije samo alat, nego aktivni sugovornik, osobni asistent, kako god to želite nazvati. Čak i oni koji nisu u IT svijetu, rutinski se obraćaju ChatGPT-u, Geminiju ili Perplexityju za savjet, pomoć pri radu ili objašnjenje nepoznate teme.
I mi se aktivno koristimo ovim alatima, no pitanje koje nas već neko vrijeme kopka kada je u pitanju umjetna inteligencija je znamo li je uopće razumijeti? Sve više primjećujemo AI pojmove koji postaju sve zastupljeniji u medijima i na društvenim mrežama, iako smo uvjereni da mnogi ni ne znaju što oni točno znače. Nakon što smo vam donijeli priču kako pojedine hrvatske tvrtke uključuju umjetnu inteligenciju u svoju poslovnu svakodnevicu, ovog puta temi AI-ja pristupamo sa željom za demistificiranjem glavnih pojmova koje je potrebno znati ako želite vladati ovim područjem.
AI rječnik
Lorena Barić, izvršna direktorica udruge CroAI i naša današnja sugovornica, smatra da umjetna inteligencija nije apstraktni entitet koji prijeti radnim mjestima, niti futuristički mehanizam iz popularne kulture:
“Kad danas ljudi pričaju o umjetnoj inteligenciji, najčešće misle na alate kao što su ChatGPT, Gemini ili Perplexity jer je to ono što većina svakodnevno i koristi. Što se definicije tiče, možda je najjednostavnije gledati na AI kao na tehnologiju koja računalima i strojevima omogućuje da rade neke stvari koje inače povezujemo s ljudskom inteligencijom, kao što su učenje, prepoznavanje uzoraka, razumijevanje jezika, rješavanje problema ili donošenje odluka.”
AI literacy / AI pismenost
AI se u tom kontekstu više ne može gledati kao specijalizirano područje rezervirano za stručnjake. Barić objašnjava da se s njim susrećemo gotovo cijeli dan, i kad smo toga svjesni i kad nismo. Upravo uz to se veže pojam AI literacy koji sve češće viđamo, na hrvatskom protumačen kao AI pismenost.
“AI pismenost nije samo tehničko znanje, nego konkretna društvena vještina, odnosno sposobnost da svatko, a ne samo stručnjaci, razumije umjetnu inteligenciju dovoljno dobro da je može koristiti odgovorno i s dozom kritičkog razmišljanja, bilo u svakodnevnom životu ili na poslu.“
Tehnologija prepoznaje govor u automobilu, predviđa gužvu na cesti, filtrira vijesti koje čitamo i odgovara umjesto korisničke službe. Alati poput generativnih modela pišu mailove, daju savjete, generiraju slike, zvuk i video.
Pitanje više nije koliko su ti sustavi napredni, nego koliko su ljudi spremni koristiti ih svjesno.
Želite li bolje razumijeti umjetnu inteligenciju?
Hrvatski Telekom pokrenuo je „AI ti to možeš“ nacionalni program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku, kako bi svatko u Hrvatskoj imao priliku razumjeti i koristiti AI. Ovaj program je prvi takve vrste na hrvatskom jeziku i, ovisno o razini znanja, donosi odgovarajuće edukacije koje nudi besplatno svim građanima Hrvatske.
Chatbot kao prvi kontakt s AI-jem
Za mnoge je chatbot bio prva točka dodira s umjetnom inteligencijom. Barić smatra da je to logično:
“Da, mislim da su chatboti za većinu ljudi stvarno ‘prva razina’ umjetne inteligencije s kojom se susreću svaki dan, čini mi se najčešće kroz korisničku podršku.”
A odmah uz chatbotove se vežu i popularni promptovi. Iako se slažemo s Lorenom da je pojam postao uvriježen skoro kao i guglanje, ipak vrijedi istaknuti: Prompt je jednostavno jasna uputa koju dajemo AI alatu, a na temelju koje model generira odgovor, odnosno rezultat koji tražimo.
“Što je prompt bolji i konkretniji, to će i rezultat biti precizniji. Za ilustraciju, ako AI-ju napišemo nešto preširoko poput ‘napravi mi nešto lijepo’, dobit ćemo otprilike isti efekt kao kad frendu kažemo ‘kupi mi nešto slatko u dućanu’ pa frend može donijeti čokoladu, ali isto tako može doći s jabukama; a vi ste htjeli sladoled, nikad ne znaš. Zato što jasnije formuliramo što želimo, to će AI lakše pogoditi.”
Iza jednostavne poruke chatbota koja glasi “Kako vam mogu pomoći?” nalazi se računalni program koji procesira jezik, razumije upit i konstruira odgovor koji zvuči prirodno. Danas takvi sustavi funkcioniraju na velikim jezičnim modelima, strukturi koja mijenja način na koji dolazimo do informacija. No, pitate se, što je točno veliki jezični model? Objasnit ćemo u nastavku.
LLM, large language model ili veliki jezični model
Large language model (LLM) je vrsta AI modela koja je trenirana na velikoj količini tekstova kako bi “uhvatila” obrasce jezika, tj. kako se riječi, fraze i rečenice obično povezuju. Lorena apstraktno pretvara u konkretno:
“Kad postavimo prompt, LLM jednostavno predviđa koje riječi najlogičnije dolaze sljedeće i tako složi odgovor koji zvuči prirodno i koherentno.“
Ono što je stvarno promijenilo način na koji dolazimo do informacija je to što umjesto da provedemo puno više vremena guglajući i pretražujući listu linkova, sada isto ide puno brže. U par sekundi dobijemo objašnjenje neke komplicirane teme, ideju za projekt ili malu asistenciju oko pisanja, kodiranja ili prevođenja.
Lorena nastavlja: “Naravno, sve je to super moćno, ali znači i da moramo biti malo odgovorniji. LLM-ovi znaju pogriješiti i halucinirati i to ponekad dosta uvjerljivo i samouvjereno, kao da apsolutno znaju što govore… A ponekad ne znaju. Tako da, uvijek treba provjeriti činjenice.”
I upravo tu dolazimo do idućeg pojma koji stalno susrećemo u svjetskim medijima, a smatramo da je jako bitno za njega znati koristite li se umjetnom inteligencijom. To su gore spomenute halucinacije.
AI hallucination / AI halucinacija
Nijedan AI sustav ne može biti potpuno nepogrešiv. Barić naglašava:
“Pojam ‘halucinacija’ jedan je od ključnih pojmova koje trebamo razumjeti kao dio osnovne AI pismenosti. Halucinacija se dogodi kada AI model izgenerira nešto što zvuči vrlo uvjerljivo, ali zapravo nije točno. To ne znači da model ‘laže’, nego da popunjava praznine na temelju uzoraka i predikcija naučenih iz podataka na kojima je treniran.”
Do toga najčešće dolazi kad model nema dovoljno informacija, kad je “prompt” nejasan ili kada jednostavno “pogađa” odgovor koji mu statistički djeluje najvjerojatniji. Upravo zato je važno da mi kao korisnici ostanemo kritični, da provjeravamo činjenice i da razumijemo kako AI funkcionira jer je to temelj sigurne i odgovorne upotrebe ovih alata.
Za one koji žele znati više o umjetnoj inteligenciji
Program „AI ti to možeš“ se sastoji od 12 kratkih informativno-edukativnih videa u kojima Toni Milun na jednostavan način daje nize praktičnih primjera korištenja alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Za one koji žele saznati više, osim videa dostupni su i interaktivni webinari nastali u suradnji s HalPetom, a snimka prvog u nizu održanog webinara, za sve koji ga nisu uspjeli odslušati na vrijeme, dostupna je ovdje.
AI etika: Tko je odgovoran za odluke umjetne inteligencije
AI ethics, još je jedan temeljni pojam koji trebamo razumjeti kako bismo umjetnu inteligenciju koristili odgovorno.
“Kada govorimo o etici umjetne inteligencije, zapravo govorimo o vrlo praktičnim pitanjima: kako osigurati da AI sustavi budu sigurni, pravedni, transparentni, da ne zloupotrebljavaju naše podatke i da služe ljudima, a ne obrnuto.“
Etika AI-a uključuje teme poput zaštite privatnosti, sprječavanja diskriminacije, odgovornog korištenja podataka, razumijevanja ograničenja modela i jasnog definiranja tko preuzima odgovornost kada AI sustav donese pogrešnu preporuku ili odluku.
“AI slop” kao novi oblik digitalnog smeća
Ako se digitalna pismenost desetljećima svodila na razlikovanje vjerodostojnih i nevjerodostojnih izvora, danas je najveći izazov prepoznati sadržaj koji je generiran bez ikakve kontrole.
Lorena ističe: “‘AI slop’ se referira na sadržaj koji je AI napravio na brzinu i bez ikakvog ljudskog pregleda i provjere. To su oni generički tekstovi koji zvuče kao da ih je netko sastavio dok je mislio na tri druge stvari, slike koje imaju šest prstiju ili sadržaj koji jednostavno postoji, ali ne doprinosi ničemu.”
Je li Hrvatska spremna za umjetnu inteligenciju?
“Napravili smo vidljive iskorake prema većoj primjeni umjetne inteligencije, imamo sjajne stručnjake, odlične startupe i puno kvalitetnih projekata i inicijativa. Ali, kao i mnoge druge zemlje, još smo uvijek u fazi učenja, prilagodbe i izgradnje kapaciteta. Ako želimo ubrzati implementaciju AI-ja, ulaganje u AI pismenost je najvažniji korak”, ističe Lorena.
CroAI u ovom je kontekstu postao most između stručnjaka, obrazovnih institucija, poduzetništva, države i građana, a Lorena Barić za kraj ističe želju i nastojanje udruge da građani i organizacije ne budu samo korisnici tehnologije, već aktivni sudionici u njenom oblikovanju.
Sadržaj je nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom
Fotografije: Dupe Photos
