Hrvatice koje imaju misiju opismeniti i osnažiti žene po pitanju financijske i blockchain tehnologije

Prije nego smo krenuli u razgovor s Magdom Milas, predsjednicom i suosnivačicom ‘Alice in Blockchains’, zamolili smo je da laičkim rječnikom pojasni o čemu je riječ i kaže nam nešto više o fintech svijetu.

– Laičkim rječnikom… Uf, dosta zahtjevno, no pokušat ću. Rekla bih da je fintech svaki spoj financija i tehnologije, tako da pričamo o početku razvoja pedesetih godina u SAD-u kada je nastala prva kreditna kartica, zatim sedamdesetih kada je nastao prvi bankomat, potom kraj devedesetih kada je nastao PayPal… Posljednjih pet do deset godina bilježimo ubrzan razvoj fintecha – kroz neobanke, digitalne banke, mobilne novčanike (wallete), investicijske aplikacije, nove digitalne i beskontaktne metode plaćanja, procjene kreditne sposobnosti kroz različite algoritme u stvarnom vremenu, kao i nastanak blockchaina i kriptovaluta (2008.) – započinje priču naša sugovornica iz ‘Alice in Blockchains’.

Kriptovalute su, nastavlja, digitalni/virtualni novac koji počiva na blockchain tehnologiji. Ona omogućava decentralizaciju, transparentnost, sigurnost i globalnost:

– Blockchain možemo zamisliti kao knjigu s različitim zapisima i podacima, a kojoj apsolutno svi mogu pristupiti i vidjeti što unutra piše te biti sigurni da je sve točno i ispravno napisano, kao i nepromjenjivo. Naša udruga bavi se uključivanjem više žena u ove svjetove, dajući im znanje, omogućavajući networking te stvaranje novih prilika. Cilj nam je uključiti više žena, te od njih raditi stručnjakinje u ovim područjima.

U periodu kraćem od godinu dana od osnivanja, u udrugu ‘Alice in Blockchains’ uspjele su privući gotovo 200 članica, što govori koliko je takva inicijativa bila potrebna. S druge strane, kaže Magda, privukle su žene koje nekako prirodno zanimaju spomenuta područja, a rade u financijama i bankarstvu, pravu i odvjetništvu, IT-ju, inženjerstvu, web3 kompanijama te marketingu i PR-u.

– Organskim putem privukle smo pretežito visokoobrazovane žene, koje znatiželja i/ili priroda posla kojom se bave motiviraju da saznaju više o ovom svijetu, prilikama koje pruža pa i da se povežu s ostalima. Ako pričamo o broju žena koje rade u fintech i web3 industriji, radi se o manje od 25%, a ako bih rekla kakvo je znanje – rekla bih da većina ljudi i dalje ne zna o čemu je riječ, iako se posljednje dvije do tri godine počelo intenzivno pričati. Svakako, naša udruga je otvorena svima, bez obzira na predznanje – kaže Magda.

Govoreći općenito o interesu za kripto i blockchain u Hrvatskoj, naša sugovornica ističe da, s obzirom na to da smo mala zemlja s manje od četiri milijuna stanovnika, imamo zavidan broj konferencija i evenata koji pokrivaju ovu temu, kroz predavanja, panele i slično.

Magda naglašava kako je u posljednje vrijeme čitala dosta različitih istraživanja prema kojima se u Hrvatskoj radi o okvirno 50 tisuća stanovnika koji posjeduju digitalni novčanik. Ta je informacija, kaže, diskutabilna jer se kripto novčanici dijele na osobne, koji su privatni i anonimni, te na burzovne koji su vezani za burzu. Za njih je potrebna identifikacija, što bi značilo da je gotovo nemoguće doći do točnog broja, eventualno kada bi uključili IP adrese. U svakom slučaju, ako će se zaključivati iz podataka koje trenutno imaju raspoložive, mogu zaključiti da se radi o manje od 2% stanovnika koji pokazuju interes za ovim područjem.

U razgovoru se nismo mogli ne dotaknuti mitova s kojima se susreću u udruzi ‘Alice in Blockchains’, poput onih da je riječ o brzoj i lakoj zaradi:

– Radi se o tehnologiji koja je stara desetak godina, o kojoj se sve više počelo pričati, ali i o tehnologiji koja je mnogima osigurala ‘brzu zaradu’ pa je najviše pažnje privukla upravo tom činjenicom. Omogućavaju li kriptovalute brzu zaradu – apsolutno ne. Postoje li pojedinci, vizionari i tehnološki visoko pismene osobe koje su u ranim fazama prepoznale potencijal i uložile novce u određene projekte – apsolutno da. Udruga ‘Alice in Blockchains’ ne bavi se investicijskom stranom, nego potencijalom koji blockchain omogućuje. Treba biti jako oprezan čije savjete slušate, najčešće sve što je too good to be true spada u kategoriju scama/prevare. Dodatno, nitko ne može znati koliko će vrijednost određene kriptovalute biti u budućnosti. Apsolutno nitko. Ne postoje ‘dojave’, ‘najave’ niti osobe koje imaju ‘informacije iz prve ruke’ o dostizanju vrijednosti određenog projekta. Mediji jako ‘napuhuju’ priče: kada kriptovalute padaju, najčešće čitamo o ‘propasti i krahu’, a kada rastu, bombardiraju nas s naslovima ‘bitcoin ide preko sto tisuća dolara’ i slično. 

Pitali smo Magdu kakvo je stanje u Hrvatskoj po pitanju novih tehnologija i financija. Pojašnjava nam kako je nedovoljno domaćih projekata, a s jedne strane je još uvijek dosta rano, osobito ako pričamo o razvoju potencijala digitalnih plaćanja.

Kao što sam spomenula u uvodu, Magda s kolegicama iz udruge ‘Alice in Blockchains’ za lipanj priprema Web3 Tales Conference. Prije nego se ‘bacimo’ na detalje same konferencije, zamolili smo je za još jedno laičko objašnjenje – kako bi sažela što je web 3.0?

– Web3 nova je generacija decentraliziranog interneta. Što to zapravo znači? Prva generacija Interneta u ovom kontekstu odnosi se na početak devedesetih godina kada je nastao world wide web (www), a koji nam je omogućio da na Internetu čitamo određeni sadržaj plasiran na html stranicama. Druga generacija, u kojoj smo trenutno, započela je s pojavom društvenih mreža okvirno 2005. godine (My Space, Facebook, Linkedin, Instagram…) te time kao korisnici nismo više samo konzumirali određeni sadržaj nego sudjelujemo i u kreiranju istoga. Dodatno, pojavila se i monetizacija naših podataka te bih rekla da je tu najveći problem jer svakodnevno dajemo privole nekolicini globalnih kompanija da koriste i obrađuju naše privatne podatke te nas time targetiraju različitim oglasima, kampanjama, doslovno zarađuju na nama. Privatnost je jako dovedena u pitanje. Treća generacija interneta je u nastajanju, počiva na blockchainu, koji je decentraliziran, te je upravo to i ideja: ne samo da konzumiramo i kreiramo sadržaj, nego da samostalno upravljamo svojim podacima i tako posjedujemo digitalnu imovinu koju dobivamo kao naknadu za dijeljenje podataka čiji smo mi vlasnici – objašnjava Magda.

Web3 Tales konferencija, koja se 1. i 2. lipnja održava u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, urbanom prostoru koji potiče dobru energiju i stvaralaštvo, okuplja najveće svjetske stručnjake iz spomenutih područja, obrađuje i donosi stvarne poslovne primjere kroz koje se nagovještavaju promjene koje nam kao društvu dolaze. Namijenjena je korporacijama i pojedincima koji se žele više uključiti u ovo područje. Specifičnost konferencije krije se u tome što ima 70% predavačica, kao i u činjenici da je organizira 100% ženski volonterski tim. Otvorena je, dakako, za sve, no žele potaknuti više žena da pričaju o svojoj ekspertizi u web3 industriji.

– Očekujemo tristotinjak ljudi. Bit će kasno proljeće, duži dani, imamo expo dio na otvorenom dijelu, vjerujem da će networking u pauzama biti fantastičan. Čekaju nas zanimljivi primjeri iz svijeta decentraliziranih financija, metaversa, gaminga, NFT-a, privatnosti i sigurnosti, decentraliziranih autonomnih organizacija, dolaze nam stručnjaci iz stranih kompanija poput MakerDAO, Fireblocks, DiscoXYZ, Unchain, Parity (Polkadot), Chainsafe, Lighthouse, MoonPay, RZLT, Blockchain Alliance Europe, Qlindo, Near Balkans te domaćih poput Base58, Laqo, Neuralab, Blank, Electrocoin te brojni drugi. Kao popratni event uz konferenciju, održat će se i prva NFT izložba u MSU, koju će izlagati deset svjetskih umjetnica i non-binarnih osoba, tema je ‘Techno Healing – Finding Resilience and Wellbeing in the Digital World’, a bit će izložena na posebnim ekranima pod pokroviteljstvom Go2Digitala – najavila je Magda Milas iz udruge ‘Alice in Blockchains’.

FOTOGRAFIJE: Alice in Blockchains