Otkad je umjetna inteligencija “ušla” u našu svakodnevicu, kako poslovnu, tako privatnu, mnogi postavljaju pitanje hoće li im automatizacija AI-jem oduzeti posao. Teorije su razne, a Fast Company piše kako umjetna inteligencija pomalo preuzima razne poslove kroz tiho, postepeno uvođenje: softverski agenti koji zakazuju sastanke, pišu izvještaje, šalju personalizirane e-mailove, čak i donose odluke… Moguće je izraditi i AI deepfake verziju pojedinca kao profesionalca koji potom može sudjelovati na video sastanku. Dakle, više nije pitanje hoće li AI automatizirati dijelove našeg posla, nego imamo li inicijativu i kreativnost za nadmašiti automatizaciju.

Automatizacija AI-jem
Fast Company navodi jedan paradoks kojeg bi, kažu, bilo dobro osvijestiti: što više koristimo AI kako bismo postali hiperproduktivni, to više otvaramo prostor mogućnosti da nas ta tehnologija zamijeni. To, pišu, nije ništa novo jer se isto dogodilo s našom prostornom orijentacijom i pamćenjem kada smo počeli ovisiti o Google Mapsu, Wazeu i pametnim telefonima. U dobu u kojem umjetna inteligencija može obavljati dio kognitivnog rada umjesto nas, riskiramo nešto što se zove intelektualna atrofija.
Scott Galloway AI je nazvao “korporativnim Ozempicom”: alatom koji potiskuje potrebu za razmišljanjem, iako istovremeno može poboljšati krajnji rezultat. Naši preci, piše Fast Company, nisu trebali teretanu ni pilates kako bi ostali u formi jer je sama svakodnevica bila dovoljno fizički zahtjeva. Mi ćemo možda uskoro trebati mentalni ekvivalent toga – strukturirane, čak i umjetne oblike mentalnog napora, samo kako bismo spriječili da nam mozak postane intelektualno “pretio”.
Znači li sve navedeno da bismo trebali prestati koristiti AI? Naravno da ne, nego da trebamo pametno “reinvestirati” vrijeme koje smo oslobodili korištenjem umjetne inteligencije. Većina organizacija još uvijek ne zna što učiniti s ogromnom uštedom vremena koje AI donosi – Fast Company kaže kako je to dijelom i jer menadžerima, zaokupljenima kvartalnim rezultatima, nedostaje mašte za redizajn poslova. Deloitteovo istraživanje pokazalo je da, iako 94% rukovoditelja vjeruje da će umjetna inteligencija drastično promijeniti modele rada, samo 17% njih ima jasan plan kako će ta promjena zapravo izgledati.
Fast Company donosi 10 strategija kako ostati relevantan u doba AI-ja
Pametno iskoristite ušteđeno vrijeme. Automatizirajte dosadne zadatke, ali uložite oslobođeno vrijeme u odnose s klijentima, mentorstvo kolega i rješavanje problema koji zahtijevaju empatiju i prosudbu.
Postanite poveznica među timovima. Budite “most” između tehničkih i netehničkih timova – AI se i dalje muči s nijansama, humorom i emocionalnim kontekstom pa to vrijedi “iskoristiti”.
Kombinirajte ono što znate na jedinstven način. Ne morate biti stručnjak za jednu stvar – puno više vrijedi kad znate više različitih stvari i znate ih spojiti tako da vas je teško zamijeniti. Takav spoj znanja i iskustva stvara vaš osobni, prepoznatljiv “potpis” na poslu.
Budite nepredvidivi. Uvedite promjene u način na koji radite – isprobavajte nove stvari, ponekad izađite iz svoje uobičajene uloge i povežite se s drugim područjima. Što ste raznovrsniji, to vas je teže “isprogramirati”.
Razvijajte emocionalnu inteligenciju. Empatija, prilagodljivost, rješavanje konflikata – to su još uvijek osobine koje “pripadaju” ljudima.

Razvijajte specifična stručna znanja. Usmjerite se na područja gdje su bitni kontekst, iskustvo i osjećaj za nijanse – to su stvari koje umjetna inteligencija još uvijek ne razumije najbolje. Što je zaposlenik dublje u nekoj specifičnoj temi, to je vredniji i teže zamjenjiv.
Gradite osobni brend. Pišite, govorite, dijelite svoja razmišljanja. Prepoznatljivost pruža mogućnosti koje “predložak” nema.
Ovladajte AI alatima u svom području. Ne natječite se s umjetnom inteligencijom, iskoristite je i budite osoba kojoj se drugi obraćaju za pomoć.
Budite osoba koja provjerava što je AI napravio. I dalje je važan netko tko će pogledati, ispraviti i potvrditi je li sve točno. Takva uloga – da čovjek ima zadnju riječ – postaje sve važnija kako AI preuzima više posla.
Ostanite znatiželjni i prilagodljivi. Ne gledajte na ovo razdoblje kao na tehnološku promjenu, već kao kognitivnu revoluciju. Sposobnost da nešto zaboravimo i ponovno naučimo bit će važnija od svake postojeće vještine.

Pasivnost i čekanje razvoja situacije više nisu održive strategije. Povijest je pokazala da pristupi temeljeni na nadi da će prijetnje jednostavno zaobići, rijetko završe dobro. S obzirom na tempo promjena koje donosi umjetna inteligencija, sve jasnije postaje da radna okruženja zahtijevaju prilagodbu bržu od samih sustava u kojima se djeluje. U tom kontekstu, AI se promatra kao koristan alat, ali istovremeno postaje nužno njegovati i razvijati sve ono što tehnologija još uvijek ne može zamijeniti – kreativnost, originalnost, empatiju. Pitanje opstanka sve se manje veže uz tehničke vještine, a sve više uz sposobnost prilagodbe i osobnog razvoja. Negdje između nezamjenjivog i zastarjelog nalazi se prostor koji određuje upravo ono što će svatko od nas sljedeće učiniti.
FOTOGRAFIJE: Pexels