U vremenu beskonačnog skrolanja: Možemo li stati na kraj “brain rotu”?

Brain rot, riječ 2024. godine koja je otvorila važnu temu

Brain rot ponekad prepoznajem i kod sebe, u situacijama kada mi je jednostavnije pogledati nekoliko kratkih videa, nego pročitati kakvu long-read formu ili kada jednu te istu stranicu knjige čitam po četvrti put jer mi je koncentracija na niskoj razini. Znam da nisam jedina pa s prijateljima i kolegama nerijetko komentiram kako nam je pažnja kraća, fokus slabiji, a mentalni umor često prisutan. Paralelno, sve češće nailazim i na članke, newslettere, podcaste i rasprave koji postavljaju isto pitanje: kako “unrotati” mozak? Kako ga razbuditi, izoštriti i vratiti mu dubinu? Ako bismo išli prevoditi pitanje, možda bi najbliže bilo – kako ga resetirati i ponovno ga “istrenirati”?

U istraživanju ovih tema vezanih za brain rot naišla sam na jedan Substack tekst u kojem autorica piše da je nekad “gutala” knjige kao bombone: čitala ih je u PDF-u jer nije mogla čekati da ih dobije, zapisivala neobične činjenice i citate koje nije do kraja razumjela, ali ju je fasciniralo što postoje. Identificirala se s likovima poput Hermione ili Annabeth Chase, “pametnim curama”, jer joj je inteligencija bila dio identiteta. Voljela je biti ona koja čita, koja ima dobre ideje, koja zna odgovore. No sve se promijenilo kad je diplomirala – nije više bilo obvezne literature, rasprava, eseja zbog kojih je morala razmišljati…

Umjesto toga, nastupilo je “skrolanje”, prelijetanje tekstova, članci koje bi pročitala samo do pola, manjak koncentracije, zaboravljanje riječi… Piše kako je svjesna da joj je nakon godina pritiska vjerojatno trebao odmor. Međutim, u jednom je trenu shvatila da se odmor pretvorio u mentalnu tromost pa je odlučila pokušati zaustaviti brain rot, i to tako da svoj mozak ponovno počne trenirati, kao mišić.

Brain rot: Kako mu stati na kraj?

U svom članku navodi nekoliko stvari koje su joj pomogle da “rehabilitira” mozak i zaustavi brain rot.

Prvo, kaže da je morala zastati i sjetiti se tko je bila prije nego što je tupost nastupila, verzije sebe koja je čitala iz čiste znatiželje, podcrtavala cijele stranice i razmišljala jer ju je to veselilo. Taj povratak identitetu bio je polazište.

Zatim priznaje ono što svi znamo, ali rijetko izgovorimo: stvarno je problem u telefonu. Nije radikalno obrisala sve aplikacije niti se okrenula digitalnom asketizmu, ali je napravila pauzu. Doslovno si je zadala nekoliko dana bez beskonačnog “skrolanja”, bez stalnog provjeravanja, bez traženja brzih odgovora… Željela je dopustiti mozgu da se ponovno sjeti kako razmišljati, bez da mu se sve servira.

Treća stvar bila je – dosada. Svjesno si je dopustila trenutke bez stimulacije. Bez glazbe, bez podcasta, bez paralelnog “skrolanja”. Samo desetak ili petnaest minuta dnevno sjedila bi u tišini, gledala kroz prozor, ležala bez distrakcije; sve kako bi dopustila mozgu da se “kalibrira”.

Zatim je počela pisati, i to bez plana i bez ambicije da tekst bude dobar. Željela je samo pustiti mislima da izađu van. Kaže da piše kako bi čula vlastiti tok razmišljanja, kako bi pratila kuda joj misao ide bez vanjskog inputa, pa joj je pisanje postao način da uspostavi kontakt sa sobom. Jedan od ključnih koraka bio je i ponovno učenje: odabrala bi temu koja je fascinira i zaronila u nju kao nekad. Gledala je predavanja, radila bilješke, pisala “mini radove” koje nitko nikada neće čitati i time vratila učenje u zonu znatiželje, a ne obveze.

Ponovno je počela i čitati, ali s elementom igre: zadala bi si izazov, kombinirala fikciju i ne-fikciju, čitala fizičke knjige, napravila od toga ritual, a ne zadatak. I na kraju, pronašla je hobi koji traži fokus, nešto opipljivo. Na svom Substacku predlaže učenje jezika, sviranje instrumenta, pletenje, vrtlarenje… Aktivnosti u kojima mozak mora raditi, ali bez algoritma, bez lajkova i bez publike, samo kako bi se koncentrirao.

Što o digitalnoj prezasićenosti kaže psiholog?

Daljnje istraživanje teme odvelo me i do stručnih perspektiva, konkretno do psiholoških savjeta o tome kako se nositi s onim što zovemo brain rot. O toj je pojavi pisao i Forbes, u članku u kojem psiholog Mark Travers donosi četiri konkretna načina borbe protiv digitalne mentalne otupjelosti. Brain rot, piše Travers, nije tek kritika tehnologije, nego prije svega poziv na svjesniji život. Digitalni sadržaj sam po sebi nije problem; problem nastaje kada njegova konzumacija postane nekontrolirana i automatska, dovodeći nas u pasivno i reaktivno stanje uma. Kako raste naša uključenost u digitalne medije, tako rastu i posljedice na mentalno i emocionalno zdravlje.

Te posljedice, upozorava, daleko nadilaze običnu distrakciju. One zahvaćaju pažnju, kritičko mišljenje, razinu stresa i osjećaj povezanosti s drugima.

Smanjena pažnja. Pretjerana izloženost digitalnim medijima narušava fokus. Kratki formati treniraju mozak na traženje trenutačnog zadovoljstva, otežavajući koncentraciju na zadatke koji zahtijevaju dugotrajnu pažnju, poput čitanja ili rješavanja složenih problema.

Oslabljeno kritičko mišljenje. Beskonačno skrolanje površnog sadržaja erodira dubinsko razmišljanje i analitičke vještine. Studija iz 2023. u časopisu BMC Psychiatry pokazala je da su korisnici društvenih mreža koji osjećaju “strah od propuštanja” (FOMO) skloniji distrakcijama, osobito pri pretjeranom korištenju platformi.

Povećana anksioznost i stres. Studija iz 2022. otkrila je snažnu povezanost problematične konzumacije vijesti s lošijim mentalnim i fizičkim zdravljem, čak i kada se uzmu u obzir osobine ličnosti i navike. Brzi tempo digitalnog života preopterećuje živčani sustav, dok stalni ciklusi vijesti i kultura uspoređivanja pojačavaju stres.

Emocionalni umor. Istraživanje iz 2023. pokazalo je da preopterećenost informacijama, brige oko privatnosti i cyberbullyinga dovode do emocionalne iscrpljenosti. To može rezultirati emocionalnom otupjelošću i distanciranošću.

Socijalna izolacija. Studija iz 2018. sugerira da pasivna konzumacija sadržaja ili negativna online iskustva doprinose osjećaju usamljenosti. Unatoč hiper-povezanosti, pretjerano korištenje interneta može nas učiniti usamljenima, jer plitke online interakcije često nemaju dubinu stvarnih odnosa.

Strategije za povrat fokusa i mentalne jasnoće

Prepoznavanje posljedica koje stvara brain rot ključno je za povrat mentalne jasnoće i emocionalne ravnoteže u digitalnom svijetu. Psiholog Mark Travers za Forbes donosi četiri učinkovite strategije kako vratiti fokus i ravnotežu u okruženju osmišljenom da nam neprestano zaokuplja pažnju:

Kreirajte “mentalnu prehranu”

Kao što tijelu treba uravnotežena prehrana, umu treba kvalitetan sadržaj:

• Preispitajte svoj feed. Zapitajte se puni li vas energijom ili vas iscrpljuje.

• Stvorite piramidu sadržaja. Temelj neka bude “hrana za mozak”, odnosno edukativni i poticajni sadržaj, a ne isključivo brain rot. Sredina može biti zabavna, ali kvalitetna. Na vrhu neka bude lagani sadržaj, poput memova, kao povremena poslastica.

• Primijenite pravilo 80/20. 80% vremena posvetite sadržaju koji vas obogaćuje, 20% lakšoj zabavi.

Prakticirajte digitalnu higijenu

Postavite granice kako tehnologija ne bi dominirala vašim životom:

• Postavite vremenska ograničenja. Ograničite vrijeme na društvenim mrežama.

• Uvedite sate bez tehnologije. Prvi sat ujutro i večer bez ekrana.

• Prakticirajte dubinski rad. Isključite notifikacije i radite u blokovima fokusiranog rada.

Vratite se analognim iskustvima

Obnovite hobije. Vrtlarenje, slikanje, sviranje – to su samo neke od aktivnosti koje traže prisutnost.

Njegujte odnose uživo. Razgovori licem u lice jačaju emocionalne veze.

Boravite u prirodi. Šetnja parkom ili šumom smanjuje stres i poboljšava kognitivne funkcije.

Uvedite male analogne rituale. Pisanje dnevnika, kava bez mobitela, čitanje fizičke knjige.

Trenirajte mozak kao mišić

Mozak treba raznolike izazove. Mark Travers predlaže sljedeće:

• Nakon laganog sadržaja, prebacite se na zahtjevniji tekst.
• Kombinirajte različite mentalne aktivnosti: čitanje analitičkih tekstova, slušanje podcasta, pisanje.
• Sažmite naučeno vlastitim riječima.
• Sljedeći put kad osjetite poriv za bezumnim skrolanjem, zastanite i zapitajte se: hrani li ovo moj rast ili doprinosi brain rotu?

FOTOGRAFIJE: Dupe Photos