Jedan sam dan shvatila da Instagram otvaram bez ikakvog razloga – svaki put kad uzmem mobitel u ruke, gotovo automatski, kao da to uopće nije svjesna odluka nego navika koju više ni ne primjećujem. Taj mali, svakodnevni moment bio je dovoljan da odlučim napraviti pauzu od društvenih mreža. Tek kasnije sam shvatila da je moj digitalni detoks nešto što ima i vrlo konkretno uporište u znanosti – niz istraživanja pokazuje da i kratki odmak od društvenih mreža može utjecati na pažnju, raspoloženje i način na koji provodimo dan. Zato ova priča nije samo o moja tri tjedna bez Instagrama, nego o jednoj jednostavnoj promjeni koja ima puno veći učinak nego što bismo očekivali.
Naime, jedno od najvećih istraživanja na ovu temu, objavljeno u znanstvenom časopisu PNAS Nexus, pokazalo je da već dva tjedna odmaka od društvenih mreža mogu značajno poboljšati pažnju, mentalno zdravlje i opći osjećaj dobrobiti, do razine koja se, barem kada je riječ o koncentraciji, može usporediti s efektom “vraćanja” dijela kognitivnog pada koji povezujemo s godinama. Drugim riječima, nešto što traje svega četrnaest dana može imati učinak koji bismo inače pripisali puno dugoročnijim procesima.
Koliko zapravo vremena provodimo na mobitelu?
Kad je riječ o vremenu koje provodimo na pametnim telefonima, brojke su već odavno prestale biti iznenađujuće, ali su zato postale pomalo uznemirujuće. Prosječan korisnik dnevno provede nekoliko sati na mobitelu, a čak i ako mislimo da smo “umjereni”, to se na godišnjoj razini pretvara u tjedne i mjesece provedene u skrolanju sadržaja koji, u većini slučajeva, ne ostavlja nikakav trajniji trag.
Upravo je to bio jedan od ključnih razloga zbog kojih je psiholog Kostadin Kushlev sa Sveučilišta Georgetown, zajedno sa svojim timom, odlučio istražiti što se događa kada taj kontinuirani tok informacija jednostavno — prekinemo. U eksperimentu koji je uključivao više od 400 sudionika, korištena je aplikacija koja je tijekom dva tjedna blokirala pristup internetu na mobitelu, a dostupne su bile samo osnovne funkcije poput poziva i poruka.
“Pametni telefon tako je, barem privremeno, postao ono što je nekada bio: alat, a ne stalni izvor distrakcije.“
Rezultati su bili iznenađujući čak i za same istraživače: vrijeme provedeno na mobitelu gotovo se prepolovilo, no ono što je bilo važnije dogodilo se na razini svakodnevnog funkcioniranja — sudionici su izvještavali o boljoj koncentraciji, manjoj razini stresa i općenito stabilnijem raspoloženju.
Zašto je mobitel drugačiji od svih drugih ekrana?
Jedna od zanimljivijih stvari koje ovo i slična istraživanja naglašavaju jest činjenica da problem nije u ekranima kao takvima, nego u načinu na koji ih koristimo — odnosno, preciznije, u ulozi koju mobitel ima u našem svakodnevnom životu.
Za razliku od računala, koje najčešće koristimo s određenom namjerom, mobitel je uređaj koji uzimamo u ruke gotovo automatski, bez jasnog razloga i često bez svijesti o toj radnji. Ta razina automatizma čini ga posebno problematičnim: ne koristimo ga samo kad nam nešto treba, nego ga unosimo u gotovo svaki trenutak dana (dok jedemo, hodamo, čekamo, razgovaramo ili se pokušavamo odmoriti).
Posljedica toga nije samo gubitak vremena, nego i kontinuirano smanjenje kvalitete iskustava. Razgovori postaju plići jer pažnja nikada nije potpuno usmjerena, odmor gubi svoju regenerativnu funkciju jer ga prekidaju notifikacije, a čak i trenuci koji bi trebali biti ugodni ostaju nekako nedovršeni, kao da im stalno nešto nedostaje.
Dva tjedna za digitalni detoks
Jedan od važnijih zaključaka istraživanja pokazuje da promjena dolazi i bez strogo postavljenih pravila i potpune discipline, što se vidjelo kod sudionika koji su tijekom eksperimenta povremeno koristili društvene mreže, ali su svejedno bilježili bolju koncentraciju, stabilnije raspoloženje i općenito bolji osjećaj u svakodnevici.
Takav rezultat daje jasniji okvir za razumijevanje digitalnog detoksa kao nečega što može biti jednostavno i izvedivo, bez potrebe za potpunim isključivanjem iz online svijeta, jer već i smanjenje vremena na mobitelu te svjesnije korištenje aplikacija donosi konkretne promjene u načinu na koji provodimo dan.
Razdoblje od dva tjedna pritom se pokazuje kao dovoljno dugo da se primijete prve razlike u pažnji i navikama, ali i dovoljno kratko da ga je lako uklopiti u svakodnevni ritam, a istraživanje potvrđuje da takav mali pomak može imati učinak koji traje i nakon povratka starim obrascima korištenja.
Moja tri tjedna bez aplikacija
Kod mene pak ova promjena nije krenula kao planirani eksperiment, nego kao trenutak u kojem sam primijetila vlastitu (lošu) naviku: svaki put kada uzmem mobitel u ruke automatski otvorim Instagram, bez konkretnog razloga i potrebe.
Takvo ponašanje dugo sam objašnjavala poslom, jer radim u medijima i važno mi je biti u toku, ali sam s vremenom počela primjećivati i nešto drugo — nakon skrolanja često bih se osjećala lošije nego prije, ponajviše zbog stalne izloženosti tuđim pažljivo odabranim trenucima koji stvaraju dojam da svi rade nešto zanimljivo, lijepo ili važno.
Odluka da izbrišem aplikaciju s mobitela bila je vrlo jednostavna, samo sam je maknula. Instagram je i dalje ostao dio mog dana, ali isključivo na laptopu i u svrsi posla, što je u praksi značilo da ga više ne otvaram automatski, nego samo kada mi stvarno treba.
Promjene sam počela primjećivati kroz svakodnevne situacije. Počela sam više čitati i zadržavati pažnju na tekstovima, rjeđe sam prekidala ono što radim kako bih provjerila mobitel, a u razgovorima i slobodnom vremenu bila sam prisutnija i fokusiranija (i, sretnija).
Nakon tri tjedna vratila sam aplikaciju na mobitel, uglavnom radi posla, očekujući da će se stare navike brzo vratiti, ali to se nije dogodilo. Instagram je ostao tu, ali sam ga počela koristiti drugačije — otvorim ga, pogledam što trebam i zatvorim, bez potrebe da ga stalno provjeravam.
“Najveća promjena nije bila u tome koliko vremena provodim online, nego u načinu na koji koristim aplikacije i u osjećaju da imam više kontrole nad tim navikama. “
Zašto bih svakome preporučila digitalni detoks i zašto ću ga i sama povremeno prakticirati
Istraživanja, ali i moje osobno iskustvo jasno pokazuju da tehnologija sama po sebi nije problem i da ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima, ali istovremeno vrlo konkretno ukazuju na to da i kratka pauza od društvenih mreža može napraviti vidljivu razliku u načinu na koji provodimo dan i kako se pritom osjećamo. Već nekoliko dana, a posebno razdoblje od dva ili u mom slučaju tri tjedna, dovoljno je da se prekinu automatske navike posezanja za mobitelom te da se pažnja počne vraćati na ono što radimo i na svakodnevne situacije.
Takva pauza pomaže i u tome da jasnije primijetimo vlastito stanje, odnosno kako se osjećamo kada smo zaista prisutni u razgovoru, u odmoru ili u nekoj aktivnosti, bez potrebe da paralelno provjeravamo sadržaj na mobitelu.
U konačnici, digitalni detoks ima smisla kao nešto čemu ću se definitivno povremeno vraćati, no bez strogih pravila i velikih očekivanja. I vrlo jednostavan početak, poput jedne večeri bez mobitela, danas mi pokazuje da može biti dovoljan da se primijeti razlika u pažnji, tempu dana i općem osjećaju kontrole nad vlastitim navikama.
FOTOGRAFIJE: Unsplash
