Već sam na nekoliko mjesta naišla na tumačenje kako nova godina nije idealna za nove odluke i promjene, već bi s njima trebalo čekati do proljeća. Tome u prilog išao je i članak koji me posebno zaintrigirao, a pronašla sam ga na Creative Bloomu. Naslovljen s “Zašto je siječanj loš mjesec za donošenje karijernih odluka”, autor tvrdi da nam mozak u siječnju ne radi punim kapacitetom, bankovni račun nam je prazan, a priroda nas moli da hiberniramo te postavlja pitanje – zašto je onda ne slušamo?
Je li siječanj dobro vrijeme za donošenje odluka?
Autor se prisjeća jedne godine kada je u siječnju napravio nešto, kako sam kaže, prilično glupo. Trećeg siječnja, još napuhan od božićnih slatkiša i s grižnjom savjesti zbog zapuštenog maila, odlučio je pokrenuti potpuno novu kreativnu djelatnost sa strane. Novi logo, nova web stranica, novo pozicioniranje, sve od nule. Tri tjedna je proveo mučeći se s paletama boja, umotan u pokrivač i pijuckajući jeftinu instant kavu jer mu je dobra nestala, a do plaće je još bilo dva tjedna.
Do ožujka je odustao od cijele priče.
Evo što sam naučio: siječanj je vjerojatno najgori mjesec u godini za donošenje bilo kakve značajne kreativne odluke. A ipak smo praktički uvjetovani da to činimo. “Nova godina, novi ti!” vrište Instagram objave. “Vrijeme je za promjenu!” inzistira LinkedIn. “Izmislite se iznova!” viče svaki guru produktivnosti s tečajem za prodaju. No ja kažem da je sve to glupost.
Autor članka kreće s očitim i kaže kako u siječnju naš mozak ne radi punim kapacitetom. Upravo smo izašli iz prosinca, što je za većinu nas značilo niz društvenih obveza, prekomjerno konzumiranje hrane i kognitivno opterećenje kupovanja poklona za ljude s kojima nismo u redovitom kontaktu.
Za potrebe teksta, prisjetio se situacije iz jednog siječnja kada je sjedio u svom kućnom uredu jednog sivog popodneva, pokušavajući napisati prijedlog za klijenta iz snova. Nakon dva sata zurenja u ekran, uspio je napisati tri rečenice, od kojih su dvije bile potpuna besmislica. Pritom nije bio sam: njegova prijateljica, grafička dizajnerica, priznala mu je da je cijeli tjedan u siječnju radila na logu koji je opisala riječima “izgleda kao dječji crtež živčanog sloma”. Danas se tome smiju, ali u tom trenutku je stvarno mislila da je trajno izgubila kreativne sposobnosti.
Pogrešna sezona za velike planove
Međutim, problem nije bio u gubitku kreativnosti, nego je njezin mozak jednostavno bio iscrpljen. Kombinacija post-prazničnog pada energije, nedostatka vitamina D i suočavanja s praznim kalendarom može učiniti da se čak i najsposobniji kreativci osjećaju mentalno usporeno. To, ukratko, nije idealno stanje za donošenje odluka o poslovnom partnerstvu, promjeni cijele prakse ili obvezivanju na jednogodišnje projekte.
Autor kaže da obično nije sklon ezoteriji poput “usklađivanja s ritmovima prirode” i sličnim konceptima, ali ističe važnost prepoznavanja činjenice da je siječanj ipak sredina zime. Sve u prirodi tada miruje: stabla ne proizvode lišće, medvjedi ne planiraju strategije, a životinje ne pokreću nove projekte. Unatoč tome, kreativci često sjede u svojim hladnim studijima i uredima pokušavajući generirati velike ideje i donijeti važne odluke dok je vani mrak već u pola pet popodne.
Problem je, tvrdi autor, u tome što smo stvorili umjetnu “hitnost” oko siječnja. Primjerice, Babilonci su novu godinu proslavljali oko proljetnog ekvinocija sredinom ožujka, kada je priroda zaista počinjala oživljavati. Mi smo pak sebi nekako nametnuli uvjerenje da bi datum na kalendaru trebao nadjačati milijune godina evolucijskog programiranja koje nam govori da čuvamo energiju tijekom zime. Uz to, autor primjećuje da poruke “Nova godina, novi ti” nikada ne spominju činjenicu da je siječanj financijski najteži mjesec. Oni koji su dobili plaću ranije u prosincu suočavaju se sa šest tjedana do sljedeće, dok istovremeno stižu računi kreditnih kartica od božićne potrošnje. To nije optimalno stanje uma za donošenje većih kreativnih odluka.
Navodi i primjer prijatelja koji je jedne godine u siječnju odlučio napustiti posao u agenciji i krenuti kao freelancer. Sam koncept nije bio loš, ali problem je bio u tajmingu: upravo je potrošio ušteđevinu na poklone i kraći odmor. Rezultat? Šest mjeseci panike oko plaćanja najamnine. Da je pričekao do ožujka ili travnja, imao bi vremena uštedjeti i jasnije razmisliti. Financijski stres, zaključuje autor, čini nas očajnima, a u očaju donosimo loše kreativne odluke – prihvaćamo projekte koje bismo trebali odbiti i naplaćujemo premalo jer nam novac hitno treba. To je, priznaje, iskustvo koje je i sam više puta proživio, i to uvijek u siječnju.
Instagram iluzija savršenih početaka
U članku postavlja pitanje zašto uopće osjećamo pritisak da sve promijenimo baš u siječnju. Dio odgovora, tvrdi, leži u društvenim mrežama. U siječnju svi objavljuju svoje ciljeve, postignuća i nove pothvate: “Pokrećem podcast!”, “Pišem roman!”, “Gradim carstvo!”, dok drugi sjede u pidžami u dva poslije podne, pitajući se može li se gledanje dokumentarca računati kao profesionalni razvoj. Siječanj nam, ukratko, daje osjećaj da moramo opravdati svoje postojanje. Bili smo na odmoru, bili smo neproduktivni, i sada moramo dokazati da smo ozbiljni i predani, baš kao i svi kreativci koje pratimo online. Zato smišljamo grandiozne planove koji zvuče impresivno, ali zapravo nisu ono što nam treba.
Donošenje velikih odluka temeljenih na strahu od propuštanja (FOMO) dok istovremeno patimo od nedostatka vitamina D je, kaže autor, recept za katastrofu. Što bismo onda umjesto toga trebali učiniti, postavlja pitanje i odmah daje odgovor: potpunu suprotnost. Savjetuje da si dopustimo ne raditi ništa od velikog značaja u siječnju. Umjesto toga, mjesec bi trebao biti razdoblje za mirnu refleksiju, ne za odlučno djelovanje. Ideje možemo zapisivati u bilježnicu, ali ih tretirati kao sjeme koje će možda nicati u proljeće, a ne kao akcijske planove koji zahtijevaju trenutačnu provedbu.
Autor je za sebe uspostavio pravilo: nema velikih kreativnih odluka prije ožujka. Siječanj je rezerviran za pospremanje ureda, organiziranje datoteka i rješavanje odgođene administracije. Veljača je za postupno planiranje: analizu što je funkcioniralo prošle godine, što nije, i što bi moglo biti zanimljivo istražiti. Tek u ožujku počinje donositi stvarne odluke o budućim projektima.
Ako ipak osjećamo neodoljivu potrebu da nešto učinimo u siječnju, savjet je da to bude nešto malo i lako poništivo. Isprobavanje novih tehnika na osobnom projektu, eksperimentiranje sa sadržajem na društvenim mrežama, skiciranje ideja. Međutim, nipošto ne bismo trebali davati otkaz, radikalno mijenjati kreativnu praksu ili ulagati ušteđevinu u nove pothvate. Trebali bismo pričekati dok ne možemo jasno vidjeti svoje odluke, kada se “magla” raziđe i mozak ponovno pravilno funkcionira. Kada dođe proljeće i dani postanu duži, uz dovoljno vremena za jasno razmišljanje, bit ćemo u mnogo boljoj poziciji za donošenje odluka koje će nam dobro služiti ostatak godine, poručuje u članku na Creative Bloomu.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
