Vremena se mijenjaju i svi toga postajemo svjesni. Umjetna inteligencija danas je tema za koju komotno možemo reći da se na velika vrata uvukla u gotovo svaki segment naših života i u područja svakodnevnog života čije besprijekorno funkcioniranje često uzimamo zdravo za gotovo. Sve i da ste AI skeptik, velika je vjerojatnost da umjetna inteligencija već sudjeluje u vašoj svakodnevici, od prepoznavanja sumnjivih transakcija pri plaćanju karticom i preporuka sadržaja koje gledate na Netflixu ili slušate na Spotifyju, pa sve do navigacije koja vam pomaže izbjeći prometnu gužvu.
S obzirom na to u kojoj je mjeri AI danas oko nas (i s nama), doista postaje sve teže promatrati ga kao neki daleki futuristički koncept o kojem i dalje najviše govori tech ekipa iz Silicon Valleya. On je postao gotovo nevidljiva infrastruktura i alat koji radi u pozadini dok naručujemo hranu, prevodimo tekstove, pretražujemo internet ili uređujemo fotografije na mobitelu… Još donedavno smo raspravljali o tome hoće li umjetna inteligencija promijeniti način na koji radimo, a danas se to već na veliko događa. Za provjeriti u kojoj je fazi tehnologija, ponekad je dovoljno pričati sa studentima, zapravo tom novom generacijom koja će u kratkom vremenu ući na tržište rada i koja je među prvima prihvatila AI kao alat za svoju svakodnevicu.
Kako uz AI danas uopće izgleda učiti za ispite na fakultetu? S tim smo pitanjem ušli u pisanje ove teme, a dragocjenu pomoć, i odgovore na svoja pitanja, dobili smo od dvoje studenata koji su ovog proljeća na praksi u našoj redakciji. Iako nas dijeli maksimalno 10-ak godina razlike između jednih i drugih, često se nađemo sa zaključkom koliko su Gen Z i milenijalci dva fundamentalno suprotna svijeta, odrasla u drugačijim vremenima i okolnostima. Dok smo mi još poznavali svijet bez računala, mobitela i društvenih mreža, oni su odrasli uz internet koji je oduvijek bio dostupan, uz društvene mreže koje su oblikovale način na koji komuniciraju i uz tehnologiju koja se danas razvija brže nego što je stignemo pohvatati.
Upravo su nove generacije među prvima prihvatile AI alat, i to kao logičan nastavak tehnologije uz koju su odrasli i koju instinktivno usvajaju brže od prethodnih generacija. Prije nego što s vama podijelimo razmišljanja i poglede naših dvoje studenata, važno je naglasiti da su njihova iskustva dio široke promjene koja se već događa na globalnoj razini.
Govori o tome i velika međunarodna studija objavljena u znanstvenom časopisu PLOS ONE u 2025. godini, provedena na više od 23 tisuće studenata iz čak 109 zemalja, koja je analizirala načine na koje mladi danas koriste alate poput ChatGPT tijekom studiranja. Rezultati istraživanja pokazali su da studenti umjetnu inteligenciju najčešće ne koriste kako bi “prepustili” fakultetske obveze tehnologiji, nego kao pomoć pri učenju i snalaženju u ogromnoj količini informacija s kojom se svakodnevno susreću.
Najveći broj ispitanika naveo je kako AI koriste za brainstorming ideja, sažimanje dugih tekstova i skripti, objašnjavanje kompleksnog gradiva jednostavnijim jezikom te lakše razumijevanje tema koje im na predavanjima možda nisu bile dovoljno jasno objašnjene. Mnogi su istaknuli i da im AI pomaže kod organizacije učenja, pripreme za ispite ili kao svojevrsna druga perspektiva kada zapnu s nekim zadatkom. Zanimljivo, potpuno generiranje seminarskih radova ili zadataka ipak je bilo znatno rjeđe među odgovorima.
Istraživanje je otvorilo i jednu puno širu temu, onu o promjeni načina na koji nova generacija pristupa učenju. Studenti danas više ne uče isključivo linearno, iz jedne knjige ili skripte, nego kroz kombinaciju različitih digitalnih alata, videa, online izvora i AI platformi koje informacije mogu prilagoditi njihovom tempu i načinu razmišljanja. Zato mnogi umjetnu inteligenciju danas doživljavaju kao personaliziran alat koji im pomaže da brže dođu do razumijevanja gradiva.
“Alate poput ChatGPT-a najčešće koristim tijekom učenja. Uglavnom ga koristim tako da u njega ubacim prezentacije s predavanja, nakon čega mi napravi skriptu. Također, ako imam pitanja koja nam je profesor dao, ChatGPT mi odmah pomogne s odgovorima. Na taj način značajno skraćujem vrijeme potrebno za izradu skripte, što bi inače trajalo cijeli dan. Isto vrijedi i za pronalazak odgovora na pitanja. Mislim da je to velika prednost ovog alata jer nam štedi vrijeme koje bismo inače ‘izgubili’ na pripremu materijala. Ako si kampanjac, jedan dan zaista puno znači”, priča nam Korina na naše pitanje kako najčešće koristi AI alate.
Andreas ima još nekoliko korisnih namjena koje spominje u svom odgovoru: “Najčešće koristim AI alate kada se suočim sa zadatkom u kojem nakon brainstorminga ne vidim jasan sljedeći korak, posebno kada je riječ o kompleksnijim zadatcima i seminarima. Također ukoliko sam izostao sa predavanja ili mi nešto nije jasno iz materijala, AI me brzo riješi nedoumice i bez ikakvih problema nastavim dalje s učenjem.”
Iskoristite priliku i uđite u svijet AI-ja!
Pogledajte besplatne edukacije i upišite webinare na hrvatskom jeziku. Otkrijte kako AI može raditi za vas – brže, pametnije, kreativnije. Bez kompliciranja, samo znanje koje odmah možete koristiti.
Besplatne edukacije uz profesora Dejana Nemčića
Naravno, uz sve prednosti koje studenti danas vide u AI alatima, paralelno se sve češće otvara i pitanje granice. Gdje završava korisna pomoć pri učenju, a gdje počinje pretjerano oslanjanje na tehnologiju? Što kada alat počne pisati cijele odlomke, seminare ili nuditi gotove odgovore koje student više ni ne propituje?
To su pitanja na koja danas ne pokušavaju odgovoriti samo profesori i fakulteti, nego i sami studenti koji AI koriste gotovo svakodnevno. Mnogi od njih svjesni su da granica mora postojati, a kod Andreasa je ona definirana:
“Jasna granica koju sam si postavio je da mi korištenje AI-ja ne smije zamijeniti kritičko razmišljanje, da ne smijem i ne mogu vjerovati svim odgovorima koje mi isporuči te da ga ne smijem koristiti kao liniju manjeg otpora prema svakodnevnim zadatcima koje sam sposoban odraditi samostalno. Varanje u pogledu akademskih zadataka mi se očituje kada vidim da je kolegama prvi instinkt na dodijeljen zadatak okrenuti se prema AI alatima, copy-pasteat upute bez vlastitog inputa te dobiveno rješenje prezentirati kao svoje, bez ikakve revizije zaprimljenog rješenja.”
Korinino razmišljanje je slično, ali i donekle drugačije: “Smatram da je korištenje AI-ja prihvatljivo dokle god s njime surađujemo. Primjerice, kada imamo zadatak, zalijepimo ga u ChatGPT te mu damo svoje mišljenje, viziju i način na koji bismo mi odgovorili, a on na temelju toga samo nadopuni, strukturira ili lektorira tekst – to smatram ispravnim korištenjem i tu je moja granica. Sve suprotno tome, primjerice kada netko samo zalijepi zadatak u ChatGPT i bez ikakvog truda kopira odgovor profesoru, a da pritom nije ni pročitao što je AI napisao ili barem prilagodio tekst sebi, po meni predstavlja liniju manjeg otpora. To znači da smo se u potpunosti prepustili tehnologiji i svjesno pristali ne koristiti vlastito razmišljanje, što dugoročno ne vidim kao nešto pozitivno.”
Iako studiraju na istome fakultetu, zbog odabira različitih kolegija, nemaju iste profesore, pa kada ih pitamo potiče li ih fakultet na korištenje AI alata ili je pristup profesora više oprezan, imaju zanimljive odgovore.
Kada je AI tehnologija tek počela biti aktualna, dio profesora je pretežito bio protiv korištenja istih, dok je dio vidio potencijal u kojem se ta tehnologija može iskoristiti pametno. Danas je pristup drugačiji, otvoreni su oko toga, znaju da studenti koriste AI alate, ne brane korištenje, no uvijek im napominju da trebaju biti oprezni tijekom korištenja.
“Profesori su itekako svjesni da je AI neizostavan dio današnje stvarnosti. Zbog toga bi njegovo negiranje ili potpuno zabranjivanje vjerojatno imalo kontraefekt. Na našem fakultetu često razgovaramo o tome i profesori nam uglavnom ne brane korištenje takvih alata, ali ističu da i oni imaju svoje granice. Naravno, ako student samo ‘copy-pastea’ odgovor koji je generirao ChatGPT, time podcjenjuje i sebe i profesora. Cilj profesora je naučiti nas i usmjeravati kroz zadatke, a ne ispravljati odgovore koje je u potpunosti napisala umjetna inteligencija. Također, kod pisanja nekih seminara postoji rubrika u kojoj trebamo navesti jesmo li koristili AI, u kojem dijelu rada i koje smo promptove koristili”, ističe Korina.
Dok pričamo dalje s našim studentima na praksi, izvlačimo nekoliko zaključaka; da su ljudi i dalje vrlo optimistični oko
umjetne inteligencije, da je ona često dio njihovih razgovora s vršnjacima, no da ne idu preduboko u promišljanje o dugoročnom utjecaju koji bi AI mogao imati na budućnost. Ipak, ono što ih oboje smeta je razina oslanjanja pojedinih studenata na AI. Iako su sami sebi postavili granice, prevladavajuć je osjećaj da bi to voljeli dobiti i od profesora; možda malo veću strogoću koja bi u konačnici potaknula, ako ne i natjerala studente da razmišljaju kritično i da razvijaju inovativne ideje.
U svakom slučaju, zanimljiva je ovo tema koja će se nastaviti razvijati dalje kako će nove generacije prolaziti kroz kurikulum, a za kraj naše sugovornike pitamo vrlo transparentno, da nam izdvoje jednu konkretnu situaciju u kojoj im je AI pomogao tijekom školovanja.
“Vjerojatno najveći kliše, ali to su oni trenuci kada mi se dogodi da sam zaboravio na nekakav rok, odjednom je dva sata prije ponoći i trebam brzo rješenje kako bih uspješno predao nešto. Ipak, primjera radi, u trenutku pisanja prijave za završni rad sam imao osjećaj da bi rezultat korištenja AI-ja bio više negativan nego pozitivan. Mogao sam napisati brzinski prompt, dati jedan primjer i temu – prijava bi bila ispunjena vrlo brzo, i to savršeno. Međutim, osjetio sam u tom trenutku da zapravo to ne bi bio moj rad, i da ne bih znao argumentirati činjenice navedene u prijavi, stoga sam se odlučio za vrlo kontroliranu upotrebu, više da mi objasni nedoumice, a ne da obavi moj research i ispuni moju prijavu”, priča nam Andreas.
Korina zaključuje:
“Danas, kada se pokušam prisjetiti školovanja bez AI-a, iskreno se pitam kako sam sve to prije uspijevala. Trebam li neku brzu informaciju, sažetak teksta ili istražiti određenu referencu, AI mi u tome uvelike pomaže. Koristim ga i kada trebam sažeti vlastite misli, napraviti skriptu, pojasniti pojam koji ne razumijem tijekom učenja ili izraditi prezentaciju i seminar. Sve to danas mogu riješiti puno lakše i brže, što mi je posebno važno kada se istovremeno nakupi više projekata, ispita i zadataka.”
AI TI TO MOŽEŠ
„AI ti to možeš“ nacionalni je program besplatnih edukacija o umjetnoj inteligenciji na hrvatskom jeziku koji Hrvatski Telekom omogućuje svima. U sklopu programa dostupni su praktični video sadržaji, interaktivni kviz i webinari koji pomažu građanima da bolje razumiju i koriste AI alate u učenju, radu i svakodnevnom životu.
Sadržaj je nastao u suradnji After5 i Hrvatskog Telekoma
Fotografije: Dupe Photos, Pexels, Unsplash
