Najnovije izvješće o mentalnom zdravlju freelancera i samozaposlenih za 2025. godinu dolazi iz Leapersa, međunarodne platforme koja se već godinama bavi zagovaranjem boljih radnih uvjeta za nezavisne profesionalce, istraživanjem freelancing tržišta i utjecajem rada izvan klasičnog zaposlenja na kvalitetu života. Njihovo godišnje istraživanje danas se smatra jednim od relevantnijih izvora podataka o tome kako izgleda stvarnost freelance rada. Izvješće za 2025. godinu temelji se na odgovorima više od tisuću freelancera iz različitih zemalja i industrija, a fokus mu je, kao i prethodnih godina, mentalno zdravlje, financijska sigurnost, osjećaj podrške i održivost ovakvog načina rada.
Cijelo izvješće dostupno je na: Mental heath in freelancing during 2025.
Na prvu, rezultati djeluju gotovo stagnirajuće. Opće stanje mentalnog zdravlja freelancera u 2025. godini nije se značajno promijenilo u odnosu na godinu ranije. No, čim se zagrebe ispod površine, slika postaje znatno složenija. Čak 40 posto ispitanika navodi da im se mentalna dobrobit tijekom godine pogoršala, dok njih 24 posto kaže da se poboljšala. Ostatak se nalazi negdje između, u stanju koje Leapers opisuje kao “funkcioniranje bez osjećaja napretka”. Drugim riječima, velik dio ljudi nastavlja raditi, isporučivati projekte i održavati karijeru, ali bez osjećaja stabilnosti ili sigurnosti.
Jedan od ključnih problema koji se ponovno pojavljuje u izvješću jest činjenica da za značajan broj ljudi freelancing nije bio svjestan izbor. Oko 30 posto novopridošlih freelancera navodi da im je samozapošljavanje bilo jedina ili gotovo jedina opcija u trenutku kada su u njega ušli, najčešće nakon otkaza, restrukturiranja ili nemogućnosti pronalaska stalnog zaposlenja. Upravo ta skupina bilježi najlošije rezultate kada je riječ o mentalnom zdravlju, s višim razinama anksioznosti, nesigurnosti i osjećaja gubitka kontrole nad vlastitom karijerom. Leapers ovdje jasno povlači razliku između freelancinga kao izbora i freelancinga kao nužde, naglašavajući da isti model rada ne donosi iste psihološke posljedice za sve.
Financijska neizvjesnost i dalje ostaje jedan od najsnažnijih izvora stresa. Gotovo 45 posto ispitanika izjavilo je da su im prihodi u 2025. godini pali u odnosu na prethodnu godinu, a više od polovice freelancera imalo je barem jedno razdoblje bez ikakvog prihoda. Takvi “prazni mjeseci” pokazali su se kao jedan od najjačih prediktora lošijeg mentalnog zdravlja, osobito kod onih koji nemaju financijsku rezervu ili dodatne izvore prihoda. Izvješće pritom naglašava da problem nije samo u nižim prihodima, već u njihovoj nepredvidivosti, jer konstantna neizvjesnost dugoročno troši psihološke resurse.
Osjećaj izolacije još je jedno područje u kojem freelanceri značajno odskaču od opće populacije. Prema podacima iz izvješća, oko 19 posto freelancera redovito se osjeća usamljeno, u usporedbi s približno 7 do 8 posto u općoj populaciji. Iako fleksibilnost rada od kuće mnogima odgovara, dugoročno odsustvo svakodnevnih socijalnih kontakata, timske dinamike i neformalnih razgovora pokazuje se kao ozbiljan izazov. Zanimljivo je da oni freelanceri koji su uključeni u coworking zajednice, profesionalne mreže ili neformalne kolektive prijavljuju znatno bolje rezultate kada je riječ o mentalnom zdravlju.
Kada je riječ o sustavnoj podršci, brojke su posebno poražavajuće. Samo oko 21 posto ispitanika smatra da ima adekvatnu podršku za mentalno zdravlje u kontekstu svog rada, bilo kroz pristup savjetovanju, fleksibilne modele rada ili razumijevanje klijenata. Istovremeno, čak 94 posto freelancera ne osjeća nikakvu podršku od strane države ili javnih institucija. Leapers u izvješću otvoreno proziva zakonodavne okvire koji freelancere i dalje tretiraju kao iznimku, a ne kao rastući i stabilan dio radne snage.
Poseban dio izvješća posvećen je odmoru, odnosno njegovom izostanku. Čak 76 posto freelancera uzima manje dana odmora nego što bi im pripadalo da su zaposleni prema standardnim radnim zakonima. Mnogi priznaju da rade i tijekom bolesti, privatnih kriza ili razdoblja iscrpljenosti, jer jednostavno nemaju mehanizam koji bi im omogućio pauzu bez financijskih posljedica. Oni koji uopće ne uzimaju odmor ujedno su i skupina s najlošijim pokazateljima mentalnog zdravlja, što dodatno potvrđuje koliko je održivost rada važna tema, a ne luksuz.
Problemi s klijentima također su visoko na listi izvora stresa. Ghosting, kašnjenje s plaćanjem, nepoštivanje ugovora i stalna potreba za pregovaranjem oko osnovnih uvjeta rada česta su iskustva velikog broja ispitanika. Leapers ističe da emocionalni teret ovakvih situacija često ostaje nevidljiv, iako ima izravan utjecaj na osjećaj vrijednosti, sigurnosti i profesionalnog identiteta freelancera.
Unatoč svemu, izvješće ne završava pesimistično. Više od polovice ispitanika, točnije oko 54 posto, navodi da im je freelancing dugoročno ipak poboljšao mentalno zdravlje, prvenstveno zahvaljujući većoj autonomiji, fleksibilnosti i osjećaju smisla u radu. Oko 39 posto freelancera opisuje 2025. godinu kao pozitivnu za svoju karijeru, čak i ako je bila izazovna. Ta ambivalentnost možda je i najtočniji opis suvremenog freelancinga: riječ je o modelu rada koji istovremeno nudi slobodu i proizvodi pritisak, osnažuje pojedinca, ali ga često ostavlja bez zaštitne mreže.
Leapersovo izvješće za 2025. godinu jasno pokazuje da se razgovor o freelancingu mora pomaknuti dalje od romantizirane slike rada s laptopom na plaži. Iza fleksibilnosti i slobode krije se kompleksna realnost u kojoj mentalno zdravlje postaje jednako važno pitanje kao i prihod, a održivost karijere nešto je što se ne može prepustiti individualnoj snalažljivosti. Ako freelancing nastavi rasti, a sve upućuje na to da hoće, pitanje nije hoće li se sustavi morati prilagoditi, nego koliko dugo će se još moći ignorirati ono što podaci već jasno pokazuju.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
