“Ovo je prvi put u povijesti da nitko zapravo nema jasnu ideju kako će svijet izgledati za deset godina – kako će izgledati tržište rada, kakvi će biti društveni odnosi i što će sve oblikovati našu svakodnevicu. Zato je pametno igrati na više karata. Nemojte se fokusirati samo na usko područje poput programiranja. Jednaku važnost treba dati glavi (intelektualnim vještinama), srcu (društvenim vještinama) i rukama (praktičnim, motoričkim vještinama). Upravo u kombinaciji te tri stvari ljudi i dalje imaju veliku prednost u odnosu na umjetnu inteligenciju.”
Na ovaj citat naišla sam prije nekoliko dana na Instagramu i moram priznati da sam na njemu zastala nekoliko minuta. Rijetko koja rečenica tako jasno sažme osjećaj vremena u kojem živimo: osjećaj da se nalazimo usred tehnološke promjene čije posljedice još uvijek ne možemo u potpunosti razumjeti. Nakon tog Storyja otkrila sam da se radi o Opinion tekstu The New York Timesa, inače rubrici u kojoj stručnjaci često iznose svoja mišljenja o suvremenom dobu, bilo da se radi o politici, kulturi, modi ili – u ovom slučaju – umjetnoj inteligenciji. “Where Is A.I. Taking Us?” stajalo je u naslovu teksta u kojem su pitali nekoliko vodećih stručnjaka kako zamišljaju naš život s umjetnom inteligencijom u bliskoj budućnosti. Toliko mi je ta tema bila zanimljiva da smo odlučili prenijeti njihova razmišljanja.
Gdje nas vodi umjetna inteligencija?
Ako postoji jedno pitanje koje danas zaokuplja tehnološki, poslovni i kulturni svijet, onda je to upravo ovo: gdje nas zapravo vodi umjetna inteligencija? Iako se o umjetnoj inteligenciji govori već desetljećima, tek su posljednjih nekoliko godina – ponajviše zahvaljujući naglom razvoju generativnih alata – tehnologije umjetne inteligencije postale dio svakodnevnih razgovora. Ono što je nekad bilo rezervirano za laboratorije i tehnološke konferencije danas se nalazi u našim preglednicima, telefonima i radnim alatima.
U tom novom kontekstu mnoge se industrije već pokušavaju prilagoditi. Tvrtke eksperimentiraju s prebacivanjem određenih zadataka na AI sustave, sve više ljudi koristi chatbotove za savjete, učenje ili čak emocionalnu podršku, dok obrazovni sustav pokušava pronaći način kako se nositi s činjenicom da studenti imaju pristup alatima koji mogu generirati eseje, analize i programski kod u nekoliko sekundi. Istovremeno, znanstvenici i tehnološke kompanije vjeruju da bi umjetna inteligencija mogla ubrzati istraživanja u područjima poput medicine, energije ili novih materijala.
Koliko brzo se umjetna inteligencija zapravo razvija?
Povjesničar i filozof Yuval Noah Harari smatra da bi u sljedećih nekoliko godina umjetna inteligencija mogla postati nešto što do sada uopće nije postojalo u ljudskoj povijesti: tehnološki sustav koji djeluje kao svojevrsni autonomni agent. On čak nagađa da bi u nekim državama AI sustavi mogli dobiti određeni oblik pravnog statusa, što bi otvorilo potpuno nova pitanja o odgovornosti, kontroli i odnosu između ljudi i strojeva.
Drugi stručnjaci ipak upozoravaju da se oko umjetne inteligencije često stvara aura gotovo mitske moći. Informatičarka Melanie Mitchell, profesorica na Santa Fe Instituteu, naglašava da današnji sustavi — unatoč impresivnim sposobnostima u generiranju teksta ili analizi podataka — i dalje imaju vrlo jasna ograničenja. Prema njezinom mišljenju, sposobnost tečnog razgovora ne bi se trebala automatski smatrati dokazom inteligencije, jer AI modeli i dalje imaju poteškoća s razumijevanjem konteksta, postavljanjem pravih pitanja i planiranjem kompleksnih istraživanja.
Sličan stav dijeli i kognitivni znanstvenik Gary Marcus, koji upozorava da javnost često pogrešno interpretira mogućnosti velikih jezičnih modela. Iako mogu uvjerljivo imitirati ljudski jezik, to ne znači da posjeduju fleksibilno razmišljanje kakvo karakterizira ljudsku inteligenciju. Drugim riječima, riječ je o sustavima koji iznimno dobro prepoznaju obrasce, ali se i dalje muče kada se susretnu s potpuno novim problemima.
Umjetna inteligencija i medicina
Jedno područje u kojem stručnjaci ipak očekuju vidljiv napredak jest medicina. Umjetna inteligencija već pokazuje potencijal u analizi velikih količina medicinskih podataka, prepoznavanju obrazaca u dijagnostici i organizaciji zdravstvene dokumentacije. Prema Nicku Frosstu, suosnivaču AI start-upa Cohere, tehnologija bi mogla značajno smanjiti administrativni teret liječnika, omogućujući im da se više posvete samim pacijentima.
Ipak, većina stručnjaka smatra da umjetna inteligencija još dugo neće samostalno razvijati nove lijekove ili revolucionarne terapije. Iako je iznimno učinkovita u analizi postojećih podataka, mnogo je slabija u generiranju potpuno novih ideja — procesu koji u znanosti često ovisi o intuiciji, kreativnosti i razumijevanju šireg konteksta.
Kako će se promijeniti tržište rada?
Kada je riječ o tržištu rada, rasprave su možda i najintenzivnije. Programiranje se često spominje kao zanimanje koje će umjetna inteligencija snažno transformirati, upravo zato što se velik dio tog posla svodi na manipulaciju informacijama. Yuval Noah Harari napominje da je to gotovo idealno okruženje za AI sustave, dok ekonomist Carl Benedikt Frey podsjeća da su programeri koji koriste alate poput GitHub Copilota već danas u stanju završiti zadatke znatno brže nego prije.
No povijest tehnologije pokazuje da najveće promjene rijetko dolaze samo iz automatizacije postojećih poslova. Prema Freyu, stvarni gospodarski pomaci nastaju kada se pojave potpuno nove industrije — baš kao što su industrijska revolucija ili internet otvorili zanimanja koja prije toga uopće nisu postojala.
Umjetna inteligencija u obrazovanju i kreativnim industrijama
Umjetna inteligencija mogla bi snažno utjecati i na obrazovanje. S jedne strane, personalizirani AI tutori već sada mogu studentima pomoći u učenju, objašnjavanju gradiva ili ponavljanju kompleksnih koncepata. S druge strane, mnogi profesori upozoravaju da isti alati mogu potaknuti površno učenje i oslanjanje na prečace.
Zbog toga sve više stručnjaka zagovara model obrazovanja koji se snažnije oslanja na rasprave, seminare i rad uživo – situacije u kojima studenti moraju braniti vlastite ideje, postavljati pitanja i razvijati kritičko razmišljanje.
Posebno zanimljiva rasprava vodi se i o utjecaju umjetne inteligencije na kreativne industrije. Dok neki vjeruju da će AI otvoriti vrata novim oblicima umjetnosti i kreativnosti, drugi upozoravaju da bi jeftina i masovna produkcija sadržaja mogla preplaviti tržište. Melanie Mitchell smatra da umjetna inteligencija neće nužno biti kreativnija od ljudi, ali će njezina produkcija biti toliko jeftina da će to snažno utjecati na način na koji se umjetnost proizvodi i distribuira.
Budućnost koja je još uvijek otvorena
U svemu tome možda je najzanimljivije to što se čak ni vodeći stručnjaci ne slažu oko temeljnih pitanja. Hoće li umjetna inteligencija stvoriti nova radna mjesta ili povećati nezaposlenost? Hoće li ubrzati znanstvena otkrića ili samo poboljšati postojeće procese? Hoće li postati svakodnevni alat poput interneta ili nešto mnogo radikalnije? Odgovori na ta pitanja zasad ostaju otvoreni.
No ako postoji jedna misao koja se provlači kroz gotovo sva razmišljanja stručnjaka, onda je to ideja da umjetna inteligencija vjerojatno neće zamijeniti ljude u potpunosti — ali će duboko promijeniti način na koji radimo, učimo i stvaramo. Upravo zato savjet koji je na početku teksta dao Harari možda zvuči jednostavno, ali u sebi nosi važnu poruku za budućnost: onda kad tehnologija sve brže napreduje, najveća prednost ljudi i dalje će biti kombinacija znanja, empatije i praktičnih vještina.
FOTOGRAFIJE: Unsplash
