Na KIOSK Branding Conference stigla sam s visokim očekivanjima. Cijela priča, od prve najave do izbora sudionika i atmosfere koja se gradila još prije samog događaja, djelovala je privlačno. Taj se početni interes pokazao opravdanim jer sam KIOSK doživjela kao izvrstan uvod u novu konferencijsku sezonu. Podjednako sam je znatiželjno iščekivala zbog međunarodnih imena, kao i zbog domaćih kreativaca, a taj je spoj jedan od faktora koji su pridonijeli dinamičnosti KIOSK konferencije.

Prvo izdanje KIOSK Branding Conference

Lauba se 6. veljače pretvorila u kreativni prostor u kojem su se susreli različiti profesionalni svjetovi, od C-level menadžera i brend lidera do dizajnera, stratega i slobodnih umjetnika. Upravo su takvi susreti često preduvjet za najbolje ideje jer nastaju u trenutku kada se iskustvo i strategija spoje s kreativnom slobodom. Taj se kvalitetni “miks” osjećao posvuda: na pozornici, u publici, ali i u razgovorima koji su se događali između predavanja i panela. KIOSK je održan pred rasprodanom publikom, a događanje je, na jedan dan, Zagreb pretvorilo u regionalno središte razgovora o suvremenom brendingu, dizajnu, kulturi i komunikacijama.

Uz cjelodnevni konferencijski program i večernji KIOSK After Dark party u Petom kupeu, događaj je okupio vodeća domaća i međunarodna imena kreativne industrije, čime je dodatno potvrdio Zagreb kao relevantnu točku na europskoj kreativnoj mapi.

Prije nego se okrenem predavanjima i panelima, kratko ću se osvrnuti na brending. Iako sam već unaprijed pretpostavila da će biti na visokoj razini, s obzirom na temu i imena koja stoje iza konferencije, ono što sam zatekla u Laubi nadmašilo je početna očekivanja. Naime, brending je bio osmišljen kao cjelovito iskustvo koje se dosljedno provlačilo kroz svaki segment konferencije. Brzo sam dobila osjećaj da se ne nalazimo samo na “još jednom poslovnom događaju”, nego unutar pažljivo izgrađenog narativa. Legendarni Kiosk 67, postavljen gotovo kao središnji artefakt cijelog događaja, uspješno je povezao dizajnersku baštinu i suvremeni kontekst.

Kiosk 67 kao inspiracija

Cijeli je koncept KIOSK konferencije bio inspiriran upravo dizajnerskim klasikom arhitekta Saše Mächtiga. Taj je objekt nastao iz potrebe za nečim jednostavnim, modularnim i prilagodljivim, ali je s vremenom prerastao u simbol urbane fleksibilnosti. Desetljećima je funkcionirao kao postaja za novine, policijski punkt ili info-štand, a danas se pojavljuje u potpuno novim kontekstima, od galerijskih prostora do DJ boothova, pritom zadržavajući istu filozofiju: mjesto je kratkog zadržavanja, razmjene i susreta.

KIOSK konferenciju doživjela sam kao mjesto na kojem se inspirira, mjesto gdje se prikupljaju ideje i perspektive koje kasnije svatko može ugraditi u vlastiti rad.

Tijekom cjelodnevnog programa u Laubi, kroz predavanja i panele domaćih i međunarodnih stručnjaka, agencija i brendova, razgovor se stalno vraćao na isto pitanje: kako danas graditi brendove koji nisu samo prepoznatljivi, nego i relevantni, kulturno ukorijenjeni i dugoročno održivi.

Što danas znači graditi brend

Već na samom početku otvorena je rasprava o kreativnosti kao dividendi budućnosti, uz jasno postavljeno pitanje zašto joj uopće trebamo vjerovati, što je poslužilo kao dobar okvir za sve što je uslijedilo. U kontekstu brendinga koji se ne svodi na estetiku, nego na značenje, Marko Hrastovec podsjetio je da font nije dekoracija brenda, već nositelj njegove priče, dok je Emil Kozole istaknuo kako ljudi proizvode ne biraju zbog samog brendinga, nego zato što se u njemu prepoznaju. To je ujedno i razlog zašto površna rješenja danas mogu ostati bez publike.

Nenad Vukušić iz Copyraonice naglasio je važnost povjerenja i tona komunikacije, uz jednostavnu, ali često zaboravljenu tezu da se brendovi trebaju ponašati “ljudski”. Razgovor Clémence Blum i Lavinije Acheampong, predstavnicama Universal Music Groupa i TMG-a, otvorio je pitanje kako se u vremenu u kojem je “going local” postao novi globalni mainstream, brendovi mogu povezati s publikom na način koji je u isto vrijeme i strateški promišljen i autentično vođen fanovima. Leslie David iz istoimenog francuskog studija u svojem je predavanju sažela da u brendingu, kao i u datingu, cilj nije impresionirati, nego se povezati.

Jednostavnu, a snažnu poruku poslao je Paul Arregui iz Cupre, podsjetivši da iza svake strategije treba stajati stvarna i dosljedna briga o ljudima. I ostali su govornici, među kojima su Freddie Öst iz Snaska, Studio HERRSTRÖM, Joel Marlinarson te Rosie Lee Group, kroz konkretne primjere i strateške uvide govorili o stvaranju brendova koji su i vizualno prepoznatljivi, ali i kulturno snažni, relevantni te dugoročno održivi.

Među domaćim i regionalnim govornicima bili su Domagoj Davidović, koji je moderirao panel Why One Size Never Fits All, na kojem su sudjelovali Petra Franić, Nadine Kramarić i Juraj Zigman. Gala Marija Vrbanić govorila je o odnosu virtualnog proizvoda i stvarnog utjecaja, dok je Milan Đačić u razgovoru s Danielom Bilićem otvorio temu pozicioniranja Voguea u regionalnom kontekstu. Program je nastavljen panelom Digital Never Sleeps, Neither Should Your Brand, uz moderiranje Dunje Ivane Ballon i sudjelovanje Helene Kuhar, Lucije Potočnik, Luke Mavretića i Tomislava Kučine.

Ono što je povezivalo različite međunarodne i regionalne perspektive bio je jasan fokus na kombinaciju brendinga, kulture i konteksta, uz naglasak na autentičnost, lokalnu ukorijenjenost i globalnu relevantnost. Program je obuhvatio širok raspon tema, od spajanja lokalne kulture i brendiranja te izgradnje challenger brendova u izrazito kompetitivnim industrijama, preko razmišljanja o trendovima koji nas čekaju u 2026. godini, do pitanja važnosti brendiranja u digitalnom okruženju. Iako tematski raznolik, program mi nije djelovao “raspršeno” jer je sve bilo povezano idejom o tome što danas znači graditi brend.

“Htjeli smo ponuditi nešto novo te staviti Zagreb na mapu marketinške i kreativne industrije. U sporom dobu godine, kada se malo toga događa, okupili smo vrhunske predavače, kako međunarodne, tako i lokalne, na događaju koji za cilj ima biti cjelokupno iskustvo”, izjavila je Ela Barić, glavna organizatorica KIOSK konferencije.

KIOSK AFTER DARK

Po završetku službenog programa, konferencijski se dan preselio u večernji KIOSK AFTER DARK party u Petom kupeu, gdje su se u opuštenijem okruženju nastavili razgovori, ovaj put uz glazbu i neformalni networking u suradnji s Gammad FM. AFTER DARK je funkcionirao kao produžetak KIOSK filozofije: kao prostor susreta ljudi, ideja i kulture, oslonjen na simboliku urbanog kioska kao mjesta spontanosti i razmjene. Večernji lineup pratio je razinu dnevnog programa pa je publika imala priliku uživo slušati Madam X, Detroit in Effect, Sun People i SZCH.