Američki poslovni tjednik Barron’s objavio je opsežnu analizu o budućnosti GLP-1 lijekova, skupine kojoj pripadaju Ozempic, Wegovy, Mounjaro i Zepbound. Oslanjajući se na rezultate kliničkih istraživanja, procjene investicijskih analitičara i razgovore sa stručnjacima, autori zaključuju da bi se ovi lijekovi u budućnosti mogli koristiti za mnogo više od liječenja pretilosti. Donosimo najvažnije zaključke njihove analize.
Dok se posljednjih godina gotovo sva pozornost usmjeravala na umjetnu inteligenciju, ovaj poslovni tjednik smatra da postoji još jedna industrija koja bi mogla obilježiti ovo desetljeće, a to su GLP-1 lijekovi. Kako znanstvenici sve bolje razumiju njihovo djelovanje, tako se otkrivaju i nove moguće primjene. Ono što se danas ponajprije smatra terapijom za pretilost, u budućnosti bi, piše Barron’s, moglo postati lijek sa znatno širom primjenom.
Više nisu zanimljivi samo zbog mršavljenja
Barron’s podsjeća da GLP-1 lijekovi djeluju tako što reguliraju apetit, zbog čega su se pokazali vrlo učinkovitima u liječenju pretilosti. Budući da je višak kilograma povezan s nizom drugih zdravstvenih problema, već su dokazali korist i kod nekih bolesti koje prate pretilost, poput opstruktivne apneje u snu, masne bolesti jetre i kardiovaskularnih bolesti.
No tu priča tek počinje. Pozivajući se na dostupna istraživanja i razgovor s Terenceom Flynnom, voditeljem istraživanja američke farmaceutske i biotehnološke industrije u Morgan Stanleyju, autori pišu da se potencijal ove skupine lijekova danas istražuje i kod bolesti bubrega, Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, ovisnosti o alkoholu i drogama, osteoartritisa koljena, psorijaze, astme, sindroma policističnih jajnika te smanjenja rizika od pojedinih vrsta raka. Istodobno naglašavaju da se za velik dio tih indikacija istraživanja još uvijek provode te da je prerano govoriti o njihovoj rutinskoj primjeni.
Flynn za američki poslovni tjednik ističe da je najveća prednost ove skupine lijekova to što djeluju na više različitih bioloških putova u organizmu, zbog čega bi mogli imati širok raspon pozitivnih učinaka na različite organske sustave.
Analiza se dobrim dijelom bavi i tržištem GLP-1 lijekova. Barron’s navodi da njime danas dominiraju dvije farmaceutske tvrtke – danski Novo Nordisk, poznat po lijekovima Ozempic i Wegovy, te američki Eli Lilly, čiji su najpoznatiji lijekovi Mounjaro i Zepbound. Pozivajući se na procjene Morgan Stanleyja, piše da bi tržište GLP-1 lijekova za liječenje dijabetesa i pretilosti do 2035. moglo dosegnuti vrijednost od oko 190 milijardi dolara. Analitičari pritom očekuju da će rast potaknuti sve šira primjena ovih lijekova, veća dostupnost kroz zdravstvena osiguranja i razvoj novih oblika terapije.
Sve dostupniji pacijentima
Američki poslovni tjednik kao jedan od ključnih razloga budućeg rasta navodi sve veću dostupnost GLP-1 lijekova. Podsjeća da američki Medicare više od dva desetljeća nije pokrivao lijekove namijenjene isključivo mršavljenju, no to se promijenilo 1. srpnja ove godine uvođenjem privremenog programa u kojem pacijenti za mjesečnu terapiju plaćaju participaciju od 50 dolara. Nakon 2027. godine taj bi program trebao postati trajan. Budući da je više od dvije trećine korisnika Medicarea pretilo ili ima prekomjernu tjelesnu težinu, zagovornici promjene smatraju da bi veća ulaganja u terapiju dugoročno mogla smanjiti troškove liječenja komplikacija povezanih s pretilošću.
Istodobno, piše Barron’s, raste i broj poslodavaca koji zaposlenicima kroz zdravstveno osiguranje pokrivaju terapiju za liječenje pretilosti. Dok je 2024. godine takvu pogodnost nudilo 44 posto poslodavaca, ove bi godine taj udio, prema procjenama, mogao porasti na 60 posto, a sljedeće na 65 posto. Zbog veće pokrivenosti osiguranjem smanjuje se i iznos koji pacijenti plaćaju iz vlastitog džepa. Jedno istraživanje koje navodi Barron’s pokazalo je da je prosječni mjesečni trošak pao sa 196 dolara u 2024. na 172 dolara prošle godine te na 119 dolara ove godine.
Nakon injekcija stižu i tablete
Još jedan važan razlog zbog kojeg analitičari očekuju nastavak rasta jest razvoj oralnih terapija. GLP-1 lijekovi dosad su uglavnom bili dostupni u obliku injekcija, no početkom godine Novo Nordisk lansirao je u SAD-u tabletu Wegovy, a nekoliko mjeseci poslije, u travnju, Eli Lilly svoj oralni lijek Foundayo. Očekuje se da će tablete terapiju približiti ljudima koji izbjegavaju injekcije, ali i otvoriti nova tržišta na kojima je distribucija lijekova koji zahtijevaju hlađenje logistički zahtjevnija.
Obje kompanije u tabletama koriste lijekove koji djeluju na jedan receptor, a u dosadašnjim ispitivanjima tableta Novo Nordiska pokazala je nešto veći učinak na gubitak tjelesne mase. S druge strane, Barron’s navodi da Lillyjev lijek ima praktične prednosti: može se uzimati u bilo koje doba dana, s hranom ili bez nje, dok se tableta Novo Nordiska mora uzeti odmah nakon buđenja, s malom količinom vode te uz čekanje od najmanje 30 minuta prije jela ili ispijanja kave.
Sljedeća generacija GLP-1 lijekova već je u razvoju
Iako današnji GLP-1 lijekovi bilježe rekordnu potražnju, farmaceutske kompanije već razvijaju novu generaciju terapija koje bi mogle biti još učinkovitije.
Posebno se ističe eksperimentalni lijek retatrutid tvrtke Eli Lilly, koji se u stručnim krugovima često naziva “3G” ili “triple-G”. Za razliku od postojećih terapija koje djeluju na jedan ili dva hormonska receptora, retatrutid djeluje na tri – GLP-1, GIP i glukagonski receptor. Upravo bi djelovanje na više bioloških putova, navodi Barron’s, moglo biti razlog zbog kojeg se od njega očekuju još bolji rezultati. Poslovni tjednik prenosi rezultate jednog ključnog kliničkog ispitivanja u kojem su ispitanici koji su primali najveću dozu retatrutida tijekom 80 tjedana izgubili prosječno 28 posto tjelesne mase, odnosno oko 32 kilograma. Autori navode da se takvi rezultati približavaju učincima koji se postižu barijatrijskim kirurškim zahvatima.
Prema analizi Barron’sa, istraživači vjeruju da retatrutid, uz smanjenje apetita i poticanje razgradnje masnog tkiva, povećava i potrošnju energije u mirovanju, odnosno omogućuje organizmu da sagorijeva više kalorija čak i kada osoba miruje. Istodobno prenose da bi lijek mogao biti učinkovit kod većeg broja pacijenata te da bi se, zahvaljujući svojoj snazi, kod osjetljivijih osoba mogao primjenjivati u nižim dozama, što bi moglo pridonijeti smanjenju nuspojava. Ako dobije odobrenje Američke agencije za hranu i lijekove (FDA), Barron’s navodi da bi se na američkom tržištu mogao pojaviti već krajem sljedeće godine.
Jedan od najvećih izazova je očuvanje mišićne mase
Barron’s podsjeća da GLP-1 lijekovi, unatoč impresivnim rezultatima, nisu bez nedostataka. Među najčešćim nuspojavama navode se mučnina i umor, a dio pacijenata tijekom mršavljenja, osobito ako unose premalo proteina i ne vježbaju, uz masno tkivo gubi i dio mišićne mase.
Zato farmaceutske kompanije razvijaju nove terapije koje bi trebale pomoći da se tijekom mršavljenja sačuva što više mišića. Barron’s kao primjer izdvaja eloralintid, eksperimentalni lijek koji razvija Eli Lilly, a koji djeluje kao agonist amilinskih receptora, odnosno drugačijim mehanizmom od postojećih GLP-1 terapija. Prema dosadašnjim rezultatima druge faze kliničkih ispitivanja, eloralintid je pokazao obećavajuće rezultate kada je riječ o gubitku tjelesne mase uz povoljniji omjer gubitka masnog i mišićnog tkiva. Lilly pritom istražuje i njegovu primjenu u kombinaciji s tirzepatidom kako bi se postigao snažniji učinak uz manje nuspojava.
Američki poslovni tjednik istodobno podsjeća da i Novo Nordisk razvija vlastitu terapiju nove generacije, CagriSemu, koja kombinira semaglutid i cagrilintid. Tvrtka je dovršila treću fazu kliničkih ispitivanja, a očekuje se kako bi lijek na tržište mogao stići među prvima iz nove generacije terapija za pretilost.
Autor teksta Jack Hough zaključuje da bi učinci GLP-1 lijekova uskoro mogli biti vidljivi i izvan zdravstvenog sustava. Poziva se na podatke prema kojima je stopa pretilosti u SAD-u, nakon desetljeća rasta, počela padati, a dio analitičara procjenjuje da bi šira primjena ovih lijekova mogla promijeniti prehrambene navike stanovništva, smanjiti potrebu za dijelom kirurških zahvata povezanih s pretilošću i dugoročno pridonijeti boljem metaboličkom zdravlju populacije. McKinsey Health Institute procjenjuje da bi takav razvoj događaja do 2050. globalnom gospodarstvu mogao donijeti više od pet milijardi dolara godišnje zahvaljujući većoj produktivnosti i manjem broju prijevremenih smrti. Za sada su mnoge od tih procjena još uvijek scenariji budućeg razvoja, no Barron’s zaključuje da je jedno sigurno – priča o GLP-1 lijekovima tek je počela.
FOTOGRAFIJE: Pexels
