Leon Edler, ilustrator, crtač stripova i pisac, sjedi u svom studiju u Brightonu i u razgovoru s novinarom Tomom Mayom prisjeća se sedam godina grešaka koje je napravio s brendom RoomFifty, čiji je suosnivač. Riječ je o greškama koje koštaju novca, mentalnog zdravlja pa gotovo i posla. Kada su Leon i njegov poslovni partner Chris Clarke (kreativni direktor u The Guardianu) pokrenuli RoomFifty, online trgovinu s limitiranim edicijama printova popularnih ilustratora, zaradili su 25 tisuća funti u prva tri tjedna. Posao je kroz godine bio popularan i hvaljen.
No iza kulisa, osnivači su se borili s gotovo potpunom nesposobnošću upravljanja komercijalnom stranom poslovanja. Ovo, kažu, nije priča o iskupljenju niti motivaciji upakiranoj u Instagram citate. Riječ je o preciznoj analizi toga kako su dva talentirana kreativca stvorila brend koji je publika obožavala, a potom ga, korak po korak, srušila – zbog naivnosti, mentalnih borbi i iluzije da je biti kreativan isto što i znati voditi posao.
Što je pošlo po krivu s brendom RoomFifty?
Listopad je 2017. i šest tjedana dijeli ih do lansiranja brenda RoomFifty. U trgovini s printovima okupili su radove 50 najboljih svjetskih ilustratora i dizajnera, a odaziv je bio trenutačan pa su osnivači Leon Edler i Chris Clarke bili potpuno zatečeni: u prva tri tjedna zaradili su 25 tisuća funti, donosi njihovu priču Tom May za Creative Boom.
No, Leon kaže kako je shvatio da ne želi voditi trgovinu na svoje puno radno vrijeme, već je želio crtati i pisati. Zaposlili su voditelja dućana, a zatim još jednog te se povukli iz svakodnevnog vođenja posla koji je očito trebao njihovu prisutnost. RoomFifty bio je popularan i cijenjen, o njemu su pisali The Observer i The Times, surađivali su i s londonskim Design Museumom. No, kada bi kreativan, zabavan dio završio, Chris i Leon izgubili bi interes. Tablice, računovodstvo, logistika… Sve ono što je ključno za posao, ovaj je kreativni dvojac izbjegavao. Oduševile bi ih velike ideje, no potpuno bi ignorirali operativu.
Ipak, industrija nas je poštovala. Art direktori su nas koristili kao neformalnu agenciju za pronalazak najboljih umjetnika. Ljudi su htjeli raditi s nama zbog ideja, ne zbog sustava.
No, osim činjenice da su imali odlične umjetnike, RoomFifty ni po čemu nije bio poseban, kaže Leon, a u međuvremenu su se pojavile i slične platforme, organiziranije i održivije od njih.
2020. godine imali su dovoljno novca, ali umjesto da učvrste poslovanje, krenuli su u novi projekt. Riječ je o platformi MakeRoom, gdje umjetnici mogu prodavati vlastite printove, a RoomFifty bi za njih odradio proizvodnju i slanje. Pandemijsko je razdoblje djelovalo idealno jer su mnogi umjetnici bili bez prihoda. Leon i Chris ulagali su novac mjesecima, sve je išlo za razvoj platforme i razvijen je potpuno novi tech proizvod, no bez tehničkog kadra.
Dijagnoza i pad prihoda
U srpnju 2020. Leonu dijagnosticiraju rak testisa i u istom ga tjednu operiraju. Kemoterapija nije bila potrebna, ali izolacija i neizvjesnost stvaraju mu jaku anksioznost. S poslovne strane, tu su dva biznisa koja treba voditi, dvojica osnivača s paralelnim karijerama i voditelj bez tehničkog znanja – kada bi sustav pao, nitko ga nije znao popraviti, a najgore je kad se iznevjeri kupca, prisjeća se Leon.
2022. odlazi voditeljica poslovanja jer želi stabilnost, plaću i radno vrijeme. Leon preuzima sve, a prihodi počinju padati. Čak i u periodima kada je bilo novca, sebe nisu isplaćivali. Bez plaće dolazi do ogorčenosti, a ona ubija svaku volju. Prodaja i dalje pada te kreativni dvojac traži partnera i pronalazi ga u londonskoj firmi. No, suradnja ipak ne funkcionira te se na koncu i raspada. Na privatnom polju, Chris dobiva drugo dijete, a Leon prolazi kroz razvod.
Dvije godine kasnije, u 2024., odlučuju zatvoriti RoomFifty. Leon se prisjetio da je olakšanje bilo jedino što je osjetio. No, u isto je vrijeme počeo dobivati niz poruka od umjetnika i kupaca koji žale zbog njihove odluke. Empatija je, govori, bila ogromna jer su ljudi voljeli projekt, bez obzira na njegove nesavršenosti. U toj situaciji Leon vidi priliku za ponovni početak i vjeruje da RoomFifty može biti jedinstven, ako se gradi na dobrim temeljima te uz više osobnosti i sadržaja. Ponovno skuplja umjetnike, pronalazi nove i sve djeluje sjajno. Međutim, ponovno dolazi do kolapsa.
Slom u centru grada. Plakanje bez kontrole. Nemogućnost disanja. Suicidalne misli. Preseljenje roditeljima. Antidepresivi. Uputnica za ADHD procjenu. Razvod, djeca, freelance, pisanje, propali biznis, preseljenje – Leonu se sve dogodilo u kratkom razdoblju, a ADHD dijagnoza sve je promijenila. Shvatio je u čemu je problem: bio je genijalac za sadržaj, ali ne i za strukturu te je trebao partnera koji će popuniti njegove “praznine”.
Partnera je odlučio tražiti na drugačiji način, tako što je složio realnu prezentaciju: naveo je što zna raditi, a što ne, te što bi želio izgraditi. Odaziv je bio odličan i partnera je našao u istoj zgradi: Chris Cox iz tvrtke Made By Bridge. Ovog su se puta u biznisu našle tri osobe s različitim vještinama i međusobnim poštovanjem, a poslovanje je prvi put bilo – održivo. RoomFifty se vratio sredinom studenog, ali ne samo kao shop, nego i kao servis.
“Ponekad se trebaš potpuno raspasti da naučiš kako se ponovno ispravno sastaviti.“
Kreativni dvojac podijelio je i što je naučio u cijelom procesu:
- platite sebe od početka, inače motivacija istrune
- ne gradite ono što ne možete održavati
- tražite ljude koji popunjavaju praznine, a ne da su preslika vas
- upoznajte vlastiti mozak prije nego što pokušate razumjeti posao
- pomoć se traži prije nego što puknete, a ne poslije.
FOTOGRAFIJE: RoomFifty, Instagram @roomfifty
