Matea Petrović je kreativka koja radi u native odjelu jednog domaćeg medija, gdje osmišljava i producira plaćene kampanje za brendove. Već tri godine živi u Italiji, zemlji u kojoj je kava mnogo više od napitka. Iako joj je posao vrlo dinamičan, jutra su joj mirna, a ispijanje prve jutarnje kave dio veće rutine: kava dolazi nakon dobrog doručka, najčešće kao macchiato, ponekad cappuccino, a sve češće u manjim, intenzivnijim oblicima.
Od Talijana je naučila da se cappuccino pije za doručak i da kava nije izgovor za višesatno sjedenje, nego dio šire slike, odnosno talijanskog identiteta. Kod kuće joj je najdraža kava iz Kamire, aparata sa Sicilije, koju priprema njezin partner – gusta, kremasta i puna arome, dok u kafiću zna da će, gdje god da uđe, dobiti standardno dobru kavu. Matea je nova gošća naše teme “Prva jutarnja kava”, a što nam je još ispričala, čitajte u nastavku.
Matea Petrović
Draga Matea, dobrodošla u Prvu jutarnju kavu na After5! Za one koji te tek trebaju upoznati, otkrij nam pobliže čime se baviš – i s kakvom jutarnjom kavom počinje tvoj dan?
Dragi After 5, kako kažu gosti po raznim ekranima – thanks for having me!
Trenutačno, i uskoro će biti tri godine, radim unutar native odjela na Indexu. Smišljam plaćene kreativne kampanje koje se produciraju u suradnji s brendovima, a moj je posao da ih napravim zanimljiivima čitateljima.
Bavim se, kako bi svaki prosječni kreativac odgovorio, svime i svačime. Raspon posla je širok: od copyja, članaka do pitch prezentacija i interaktivnih mikrostranica. Smišljam, pišem, dizajniram, uređujem, raspravljam, brišem, popravljam, poboljšavam. Kako rekoh, tipičan dan prosječnog kreativca. Eto, tako mi uglavnom protječe i dan. Loveći ideje u pokušaju da to sve postane u kratkim rokovima realnost. Znate onaj meme kad se koža naježi, na uhu netko šapće, a ispod je neki fora natpis. Tako je i moj highlight dana kad dobijem mail: “Klijentu je ovo super”.
Ponekad razmišljam o tome koliko imam mentalno dinamičan posao, a koliko mirna jutra. Manje su filmska nego što bih to htjela prezentirati, stoga je i moja jutarnja kava dio šire priče.
Nakon doručka brzinski popijem macchiato, ali nađe se tu i nekad cappuccino, odnosno, kako mi kažemo – kava s mlijekom. Neću lagati, skoro pa ga jednako brzo popijem jer se teško suzdržavam kad mi je nešto ukusno. Definitivno nisam dobra osoba s kojom ćete piti kave, jer dok ju naručimo, ja svoju ispijam unutar pet minuta.
A to koja će taj dan “pasti” na mom stolu, uvelike ovisi i o doručku. Prije je kraljica mog radnog stola bila uvijek kava s mlijekom, no sad biram češće manje oblike.
Poznato je da kavoljupci imaju svoje coffee rituale oko kojih se ne rade kompromisi. Kako izgleda taj beskompromisno tvoj jutarnji ritual pripremanja kave i uživanja u njoj? Zaustavljaš li vrijeme na trenutak zbog prve jutarnje šalice kave?
Smatram se kavoljupcem, ali priznajem da mi je kava dio ipak veće rutine. Nije ona tu samo priča za sebe, već se veže na ono što dolazi i prije nje. A kod mene je to dobar san i doručak. A popodne, pogađaj, dobar ručak.
Prije nisam na to pazila, a sad mi je doista bitno – kava ide isključivo nakon jela, i najčešće dva puta dnevno. Nakon doručka i nakon ručka. Imala sam poprilično hektičan dnevni ritam kroz život, i nisam bila s tim presretna, a te stvari se na kraju zrcale i na zdravlje. Danas postoji velika šansa da kad sam u Zagrebu, da ću pivotirati poziv na kavu na nešto “drugo”, ili jednostavno u kafiću popiti nešto što nije kava.
Ipak, najdraža kava mi je ona koju pijem doma – pogotovo ona koju radi moj partner. Kad ga čujem kako na hrvatskom pita “Hoćeš kavu?”, pa ju potom i servira na stolu, znam da će ostatak dana biti odličan.
Dobra kava je pravilo broj jedan, aparat koji koristimo broj dva. I onda tu dođe malo šećera, malo mlijeka – ponekad toplo, ponekad hladno. No, nije ništa pravilo. Popijem ponekad i espresso.
Živiš u Italiji, zemlji u kojoj je espresso dio identiteta. Postoji li nešto što si tek u Italiji naučila o kavi (način pripreme, pravilo ili neka mala tajna), a što ti je promijenilo doživljaj prve jutarnje kave?
U Italiji je puno toga dio “identiteta”, a pogotovo kad govorimo o hrani i piću. Svaka regija, a usuđujem se reći, i svako mjesto od Sjevera do Sicilije, ima “svoj identitet” u nečemu što se jede ili pije. U svakom razgovoru čut ćete barem jednu temu o hrani, piću, ili će vas zainteresirano pitati što se, pak, u Hrvatskoj jede. To su vječne teme o kojima se uvijek komentira, a služe i kao dobar prostor za zbližavanje.
Sve one stvari o kojima smo čitali, istinite su! Cappuccino je dobrodošao za doručak, espresso, macchiato i ostale manje forme za doručak, iza ručka ili po potrebi. No, bez brige, neće se pojaviti kavanska ‘Polizia’ ako naručite cappuccino iza podneva, samo će biti jasno da ste turisti.
U prvim susretima s Italijom, to mi je bilo čudno, jer očito – u Hrvatskoj je kava trademark kako se socijaliziramo, tj. volimo reći – to je dio naše kulture. Kava tri do pet puta dnevno? Može. “Ajmo na kavu” je kod nas ustaljena fraza koja je na “brzom popisu” fraza za svaki dan. Uz kavu se družimo, dijelimo savjete, žalimo, upoznajemo…
Međutim, nakon tri godine u Italiji, i još dulje, životom s Talijanom, mogu potvrditi da mi je talijanski modus prirastao srcu. Da se razumijemo, imaju i Talijani “kavu” popodne tj. vrijeme kad se druže u kafiću, a to je aperitivo. Izvana zvuči banalno, ali kad vidiš i bolje se upoznaš s činjenicom koliko je velika i raznolika talijanska gastronomija, postaje i jasnije koliko je isprepletena s njihovim DNK-om, pa i sva ta mala društvena pravila. Tako je i kava tek dio šire slike, tj. talijanskog identiteta.
Omiljena oprema za pripremu kave kod kuće? Čiju kavu koristiš?
U kuhinji je u startnoj poziciji na štednjaku, uvijek spremna na “rad” – naša Kamira. Aparat je to sa Sicilije, a priča je takva da ju je izumio čovjek koji se pitao jednostavno pitanje – zašto ne mogu dobiti dobar espresso na svom štednjaku? Hvala mu na tome jer sad ga imamo i mi.
Kamira radi na principu zagrijavanja vode, na plin ili indukciju. Otkrio mi ju je moj partner prije otprilike šest godina, poklonio mi ju je za Božić. I tu je moj svijet poznavanja kave počeo rasti i mijenjati se.
“Prijatelji i rodbina koju su probali kavu iz Kamire rekli su da je fantastična, na njihovo iznenađenje. “Daj mi složi onu svoju kavu”, kažu kad dođu u posjet. A često traže još jednu vrlo brzo nakon prve. I to napravim s guštom jer je, rekla bih, bolja nego iz mnogih kafića. Kremasta je, gusta, mekana, puna je arome. “
Kamira je mala, ali moćna spravica, “sveti gral” s kojim kuhamo kavu svaki dan. Funkcionira na sličan princip kao puno kompleksniji i profesionalniji espresso aparati, a košta djelić te cijene.
Stoga, svim kavoljupcima toplo predlažem da je istraže. Nije previše poznata na hrvatskim prostorima, što je velika šteta. Usporedbe radi, moka-aparati ne mogu dobiti tu aromu i kremu kao Kamira, a to je bitna razlika. Ne bi bilo fer da kažem da Kamira nosi svu težinu ukusne kave. Bitna je i dobra kava. Trenutačno nam je u ormariću brend Pellini.
Recimo da kavu ne pripremaš kod kuće, nego ideš van. Gdje se pije najbolja kava u Italiji?
Nema ovdje jedinstvenog odgovora. U koji god bar da uletiš, dobit ćeš standardno dobru kavu.
Prije prve jutarnje kave sam… u iščekivanju dobrog doručka i onda još bolje kave s kojima započinjem dan.
Dnevno popijem… uglavnom dva macchiata, nakon doručka i nakon ručka.
Mlijeko u kavi da ili ne… Oboje, ali preferiram i dalje s malo mlijeka.
Sa ili bez šećera… Pola ili jedna vrećica šećera maksimalno.
Mala vs. Velika šalica… Mala prije velike.
Omiljena šalica iz koje trenutno pijem kavu… Basic greige šalica iz IKEA-e.
Kada bi me u kafiću pitali “kao i obično?”, naručila bih… un macchiato, per favore.
FOTOGRAFIJE: Matea Petrović (privatna arhiva)
