Izvrstan opis mikromenadžmenta donosi Vedran Sorić u kolumni za Poduzetnik pod naslovom ‘Mikromenadžment je mrtav’. Piše da se, kada zaposlenici ne mogu vjerovati svojim nadređenima, stvara osjećaj nesigurnosti, a više energije troši se na zadržavanje posla, nego na obavljanje istog. Rezultat? Stres, nelagoda i potreba stalnog gledanja iza sebe gleda li netko što i kako radiš. Autor ističe i kako je korporativni (ali i poduzetnički) svijet prepun mikromenadžera bez kojih čovjek ne može ‘mrdnuti’:

Nažalost, mnoge organizacije preferiraju upravo takve menadžere, jer im se čini da nadziru sve, odnosno drže sve pod kontrolom. Kratkoročno donose rezultate, ali dugoročno na svom putu ostavljaju trag uništenja, razdora i velike fluktuacije zaposlenika.

Izdvojili su i citat Stevea Jobsa koji sjajno sumira mnogo toga vezanog za mikromenadžment:

Konzultant Patrick Mutabazi u LinkedIn članku ‘Kako mikromenadžment negativno utječe na produktivnost zaposlenika’ piše da pretjerana opsesija najmanjim pojedinostima često uzrokuje izravni neuspjeh u sposobnosti usmjeravanja ka važnijim stvarima i problemima koji postoje u korporaciji. Iako je poznato da je mikromenadžment neučinkovit za postizanje poslovnih ciljeva, mnogi zaposlenici i dalje se susreću s mikromenadžiranjem. I dok se nadređeni osjećaju da imaju bolju kontrolu konstantnim preispitivanjem i najmanje sitnice, mikromenadžment radi više štete nego koristi.

Mikromenadžment, zapravo, ne donosi ništa dobro. Upravo suprotno, njime se sugerira da nadređeni ne vjeruje svojem timu, iako je svaki pojedinac zaposlen zbog svoje stručnosti. Stvara se neučinkovito i neugodno okruženje koje može loše utjecati na moral zaposlenika, ali i na cjelokupnu organizaciju ili tvrtku. Mutabazi je objasnio:

Mikromenadžment ima negativnu konotaciju. Nadređeni neprimjereno utječu na druge kroz konstantnu kritiku i kontrolu, pretjeranu pažnju i kritiziranje najsitnijih detalja. Zaposlenik stalno radi na dokazivanju svoje vrijednosti, dok mikromenadžer misli kako zna sve. A nitko ne može znati sve.

SMANJENA PRODUKTIVNOST

Zaposlenici moraju usporiti s radom kako bi primijenili sve inpute nadređenih. To može dovesti do sumnje u sposobnosti samostalnog obavljanja zadataka, a osim toga postaju ovisni o uputama nadređenih za izvršavanje zadataka. Mikromenadžeri zadržavaju ovlasti potrebne zaposlenicima kako bi preuzeli odgovornost za obavljanje posla. Također, riskiraju gubitak vještina i talenata svojih zaposlenika jer im je uvjetovano da rade samo ono što im je rečeno i kad im je rečeno. Mikromenadžeri takvim ponašanjem propuštaju priliku za vlastitu produktivnost i obavljanje posla koji bi koristio tvrtki. Više vremena provode baveći se nižim razinama poslovanja, umjesto važnijim zadacima za koje su odgovorni i koji su im dani.

POGOĐEN JE MORAL ZAPOSLENIKA

Kada se primjenjuje mikromenadžment, zaposlenici osjećaju kao da gube autonomiju i samopouzdanje oko onoga u čemu su dobri, što je razlog zašto su prvotno i dobili posao. Polako gube želju za dodatnim trudom i smanjuju svoj doprinos pa razina angažiranosti drastično pada. Mikromenadžeri namjerno ili nenamjerno obeshrabruju druge u donošenju odluka tako što guraju na stranu njihovo iskustvo, stručnost i znanje te preuzimaju kontrolu nad njihovim radom. Nizak moral zaposlenika znači nezadovoljstvo koje dovodi do smanjene produktivnosti, veće fluktuacije i loše suradnje u timu.

GUBITAK POVJERENJA

Mikroupravljanjem se uništava povjerenje. Zaposlenici bi trebali imati osjećaj da ih poslodavac cijeni i vjeruje im, posebno kada je u pitanju aspekt posla u kojem su stručni. Kada se nadređeni ogluše na njihove odluke, dobivaju dojam nepovjerenja u vlastite sposobnosti. Mikromenadžeri mogu učiniti da se zaposlenici osjećaju bespomoćno i nesposobno koristiti vlastite resurse, znanje i inicijativu za rješavanje problema. Tijekom vremena, postaju nezadovoljni te ili mijenjaju posao ili rade tako da isključivo čekaju upute nadređenog.

NEDOSTATAK SAMOPOUZDANJA

Teško je imati samopouzdanje kada šef iznova i iznova pokazuje da ne vjeruje zaposleniku. Niska razina samopouzdanja na radnom mjestu može negativno utjecati na kulturu, moral i, naposljetku, na povrat ulaganja (ROI).

POVEĆANA FLUKTUACIJA ZAPOSLENIKA

Kronični mikromenadžment često dovodi do odlaska ljudi iz tvrtke. Uništava se odnos menadžera i zaposlenika jer konstantno praćenje svega što zaposlenik radi iscrpljuje i one najupornije i najtalentiranije te ih potiče da pronađu drugi posao. Kvaliteta odjela se smanjuje zbog konstantnog podučavanja novih zaposlenika. Vrijeme, trud i resursi potrebni za zapošljavanje i obuku zamjenskog osoblja negativno utječu na financijske rezultate tvrtke. Mutabazi ističe kako smo svi čuli izreku ‘Ljudi napuštaju šefove, ne poslove’. Ispada kako bi to moglo biti istinitije nego što smo spremni prihvatiti. Među najčešćim pritužbama nezadovoljnih zaposlenika upravo je mikroupravljanje.

MANJAK INOVATIVNIH IDEJA

Angažman zaposlenika potiče inovacije, a njihovo osnaživanje pomaže povećati stopu angažiranosti. Mikromenadžment lišava zaposlenike moći da postignu rezultate na način na koji im odgovara. Tako su manje odgovorni za svoje rezultate, a samim time i manje involvirani u posao. Mikromenadžeri nedovoljno koriste vještine, znanje i talente svojih zaposlenika kontroliranjem svakog koraka. Ne ostavljaju prostora za kritiku i poboljšanje vlastitih procesa, što vodi prema razvijanju stručnosti. Inovacije su ključne za uspjeh tvrtke, a kada se zaposlenici tretiraju kao izvršitelji naredbi, smanjuje se njihova kreativna sposobnost.

UNIŠTAVANJE TIMSKOG RADA

Radno okruženje u kojem je mikromenadžment prisutan obeshrabruje timski rad jer zaposlenici manje surađuju. Timski rad stvara sinergiju, osnažuje i potiče bolju komunikaciju za postizanje zajedničkih ciljeva, s boljim rezultatima. Mikromenadžeri podrivaju timski rad nesposobnošću delegiranja zadataka te sklonošću kritiziranju i zavirivanju u tuđi rad do najmanjih detalja. Takvi postupci suzbijaju kreativnost i omalovažavaju talente zaposlenika. Mikroupravljanjem organizacija propušta korist od visokoučinkovitog tima, njegove suradnje i kreativnog rješavanja problema.

POVEĆANI STRES

Zamislite osjećaj u kojem netko konstantno stoji iza vas i traži grešku u onome što radite – teško je obaviti posao, a još teže biti kreativan i inovativan. Mikromenadžment je siguran način za stvaranje stresa u timu, što utječe na njihovu produktivnost, a u konačnici, i na samu tvrtku. Mikromenadžeri se više brinu o vremenu dolaska na posao, nego o kvaliteti vremena provedenog u radu, a ne razmišljaju ni o prekovremenima koje je zaposlenik imao, najčešće neplaćenima. Stresiraju se zbog par minuta kašnjenja na posao, a neće ‘trepnuti’ zbog pet prekovremenih sati odrađenih bez plaće. Kako u takvim situacijama očekivati izvrsnost tvrtke i očekivati ono najbolje od zaposlenika?

MOGUĆI ZDRAVSTVENI PROBLEMI

Visoka razina stresa ostavlja posljedice na zdravlje. Na poslu provodimo mnogo vremena i stres s posla nosimo doma. Zaposlenik kojem je na poslu teško, taj osjećaj može prenijeti i izvan ureda – na prijatelje i na obitelj. Stres može potaknuti zaposlenike na loše navike, poput pušenja, konzumacije alkohola i prejedanja, što vodi do drugih zdravstvenih problema. Može doći do emocionalnog stresa i sniženog samopouzdanja, a u težim slučajevima i sklonosti depresiji. U ‘najboljem’ slučaju, mikromenadžment će rezultirati time da se zaposlenici neće truditi doprinijeti dobrobiti tvrtke.

🔸POSTAVITE CILJEVE, NE METODE. Dopustite zaposlenicima da sami dođu do cilja jer se tako potiče inovativnost, kreativnost, čak i sreća koja dovodi do većeg zadovoljstva poslom.

🔸DRŽITE ODREĐENU DISTANCU OD TIMA. Konstantna prisutnost može povećati tjeskobu, što može rezultirati smanjenom produktivnošću i većim brojem pogrešaka. Vjerujte timu i dajte zaposlenicima prostora.

🔸JASNO KOMUNICIRAJTE CILJEVE, NE ZADATKE. Umjesto da govorite kako raditi, recite im što očekujete. Ponekad je dobro delegirati zadatke, no bolje je komunicirati opća očekivanja i okvir za njihovo ispunjavanje. Dopustite im da pokažu svoju vrijednost i stručnost, zbog kojih su i zaposleni.

🔸RAZGOVARAJTE S TIMOM. Slušanje je ključno. Izdvojite vrijeme u kojem ćete poslušati zaposlenike i prepoznati njihove potrebe. Potaknite ih da daju feedback, a na implementirate li tako nešto, pobrinite se da zaista pročitate komentare i na svaki odgovorite.

🔸PRIHVATITE DA JE NEUSPJEH NEIZBJEŽAN. Nijedan uspjeh ne dolazi bez neuspjeha. No, to ne znači da uspjehu ne treba težiti. Naprotiv, važno je prihvatiti stav da se i iz neuspjeha može nešto naučiti. No, pritom je važno imati plan kako ga pretvoriti u priliku za učenje. Pobrinite se da ne ponavljate iste greške, no dopustite timu da napravi dobronamjerne pogreške. Ako se ona dogodi više od dva puta, istražite što je uzrokuje.

🔸NE NAREĐUJTE, OLAKŠAJTE. Pomozite timu da postigne ciljeve umjesto da preuzmete kontrolu i gurate ih naprijed. Dobar lider je netko tko ulijeva povjerenje timu bez gušenja. Pobrinite se da im date prostora za disanje, a pritom pružite potrebnu podršku i pomoć. Ne favorizirajte ljude u timu, bez obzira na to koliko se slagali s mišljenjima i postupcima pojedinaca.

FOTOGRAFIJE: Unsplash