Na Zagrebačkom Velesajmu na prvom danu konferencije Money Motion 2024 okupilo se 2000 posjetitelja iz više od 600 kompanija. Samo u prvih sat vremena registrirano je više od ukupnog broja ljudi prošle godine. Najposjećenija točka dana bio je okršaj između Andriusa Bičeike, člana uprave Revoluta, i Hrvoja Ćosića, osnivača i izvršnog direktora Aircasha. Posjetitelji su tijekom cjelodnevnog programa na dvije pozornice čuli gotovo 50 stručnjaka iz različitih sfera FinTech industrije, direktora vodećih financijskih i regulatornih institucija, investitora, manjih i većih poduzetnika, znanstvenika i konzultanata te se održalo i Startup Pitch natjecanje između 15 obećavajućih timova čije ćemo pobjednike saznati krajem drugog dana konferencije.
“Prije dvije godine imali smo ideju da svi bankari, kripto zaljubljenici i svi u financijskom ekosustavu dođu i zajedno se druže, razmjene ideje i pričaju o aktualnim temama iz industrije. Lani smo uspjeli i pokrenuli Money Motion, a ove godine je sve dvostruko veće nego lani. Hvala što vjerujete u nas”, poručili su Nikola Škorić i Luka Sučić, suosnivači konferencije, na službenom otvorenju.
Senzacija dana bilo je sučeljavanje Aircasha i Revoluta koje je dupkom napunilo veliku dvoranu, a u nekim trenucima je bilo izrazito napeto. Od toga što su se nazivali braćom po stasu do žestokih upadanja jedno drugom u riječ, zabavljalo je sve u publici. Iako se u mnogim trenucima činilo kao da će se pretvoriti u stvarni fight – Bičeika je na početku provocirao kako prije ove konferencije nije ni čuo za Aircash, dok je Ćosić dodao kako Revolutu zapravo nije stalo do svojih korisnika nego investitora; složili su se da, barem za sad, nisu stvarna konkurencija.
“Nama je Hrvatska apsolutni prioritet, ipak je ovo tržište s kojeg smo krenuli. Želimo služiti potrebama svakog našeg korisnika. Ako žele platiti parking, račune, cestarinu, putovanje, što god, mi smo tu da im to i ponudimo. Poslujemo danas u čak 27 zemalja i slušamo potrebe svojih korisnika na svakom od tih tržišta. Mi smo kompanija koja postoji za svoje korisnike, ne za tamo neku Kambodžu”, poručio je Ćosić.
Spominjanjem azijske zemlje, referirao se na Revolutovu ambiciju da postane globalno najrelevantniji uslužitelj, umjesto da se fokusira na korisnika i njegove potrebe, na što je Bičeika jednostavno poručio da jednom kad postignu globalni doseg kojemu teže i krenu s lokaliziranjem, da će naprosto kopirati sve korake koje je Aircash već poduzeo pa da će se onda natjecati za stvarno.
Iako su startali kao kompanije na vrlo sličnim premisama, Revolut je danas globalna kompanija i banka koju podupiru brojne kapitalne investicije, dok Aircash nema takve težnje i naprosto želi ostati svakodnevnom aplikacijom koja će taj dio izvršavati vrhunski i nastaviti taj princip širiti i na druga tržišta.
Važna je tema dana bilo pitanje budućnosti plaćanja u Europi. Marianne Bregenzer, direktorica Nexija za Švicarsku kaže da su kod njih prepoznali dva glavna smjera razvoja digitalnih plaćanja koja utječu na cijeli ekosustav. S jedne strane, to je mobilno plaćanje, gdje je Twint postao novi standard u tom području. Drugi trend je instant payment, jer cijeli proces plaćanja čini efikasnijim i nudi više mogućnosti korisnicima, kaže Bregenzer.
Damir Čaušević, suosnivač i direktor grupe Monri Payments naglašava da je već duže vrijeme jasno da je budućnost plaćanja digitalna te da o tome ni nije nužno dalje raspravljati. Ono što je ključno, kaže, je transformacija tržišta kojoj svjedočimo već zadnjih par godina, a ona se zasniva na tome da ono više nije tržište koje diktira ponuda, već potražnja samih korisnika i drugih sudionika tržišta.
Dejan Donev, voditelj digitala u Erste banci kaže da je razlog tome što je cijela industrija pokretana jednostavnošću korištenja usluge plaćanja.
“Keks Pay ima želju postati velik poput Twinta. Uvijek je situacija takva da korisnik bira kako će plaćati jednostavnije. Možete čak imati i niže cijene i bolji ekosustav, ali ako korisnik ne koristi vaše rješenje, ne možete uspjeti”, kaže Donev.
Cosmin Cosma, izvršni direktor Finqwarea i predsjednik Rumunjskog udruženja fintecha kaže da kod njih 80 posto tržišta već sada podržava instant plaćanje. U takvim uvjetima, nastavlja, postaju važni podaci. Ako ste nešto platili prije 10 sekundi želite odmah da sve strane imaju i podatke o tome. To je put prema otvorenom bankarstvu i u konačnici otvorenim financijama.
Aleksandra Babić, direktorica za B2B i produkt marketing za Europu u Mastercardu kaže da je ključ u praćenju potreba korisnika. Navodi da Mastercard zato nudi alternativu plastičnim karticama u kombinaciji s digitalnim kanalima, otvara proizvode koji su povezani s kriptom i NFT-evima. Prije tjedan dana pokrenuli smo, govori, s MetaMuskom blockchain kartice, a s League of Legends smo u Češkoj pokrenuli i gaming kartice. Navodi da krajem svibnja u Belgiji otvaraju novi centar za kibernetičku sigurnost, područje u koje su dosad uložili više od 7 milijardi dolara. Riječ je o centru na kojem rade u koordinaciji s mnogo partnera iz IT i financijske industrije.
Draženko Kopljar, član uprave i COO PBZ-a kaže da banke prate potrebe korisnika, a to rade i kroz primjenu umjetne inteligencije.
“ChatGPT je dobar, jer zbog njega tek sad pričamo o umjetnoj inteligenciji. Mi u PBZ-u je koristimo već 15 godina, još od projekta gdje smo je upotrijebili za optimizaciju cash managementa”, kaže Kopljar. Navodi da je AI pomogao i tako što sad za tehnologiju imaju veći budžet. Na generativnoj umjetnoj inteligenciji sada imamo niz primjena i interno i eksterno, ali joj ne bi dao da vodi transakcije, dodaje Kopljar.
Nenad Crnčec, osnivač Architecha kaže da nije siguran želi li da umjetna inteligencija izvršava njegove transakcije, ali da može pomoći u automatizaciji niza procesa. Ključan dio za korisničko iskustvo banaka bit će rad na hiper-personalizaciji.
“Tu trebamo odgovoriti na izazove kvalitete podataka i pristupa podacima. Mislim da je put u strateškom razgovoru o primjeni AI-ja u organizaciji kroz fokus na korisnika”, kaže Crnčec.
Darko Marjanović, suosnivač i generalni direktor Things Solvera, člana grupe ASEE, kaže da već sad postoje neki AI modeli koji se koriste u poslovanju, ali da je za očekivati da će neke industrije u njihovoj primjeni biti strožije regulirane. Mnogo toga zasad još nije potpuno jasno, pojašnjava, jer kako nam pokazuju sva istraživanja umjetna inteligencija je danas u fazi hajpa, ali će se to razbistriti u narednom razdoblju.
Nikola Škorić, izvršni direktor Electrocoina kaže da je uz umjetnu inteligenciju jedno od ključnih pitanja o kojima će se pričati u narednom razdoblju i odnos između privatnog i javnog novca kako idemo prema uvođenju digitalnog eura. To je posebno izraženo danas u primjeni i korištenju stablecoina, poput Tethera (USDT) i Circlea (USDC), koji su regulirani i koriste se vrlo intenzivno, komentira s Nadiem Sissounom iz Mento Labsa.
“Bitcoin je najpoznatija kriptovaluta, ali stablecoinima se radi tri puta više transakcija. Stablecoinima se koriste više od Bitcoina, a u Hrvatskoj njima možete plaćati sve od robe u Konzumu na dalje”, zaključuje Škorić.
Nastavno na raspravu koju su dan ranije započeli u Hrvatskoj narodnoj banci o ulozi centraliziranih digitalnih valuta, Linardo Martinčević, savjetnik i fintech koordinator pri HNB-u, zajedno s Geoffreyjem Goodellom, predavačem na University College London, Miki Kuusinen, savjetnikom centralne finske banke, Anikóm Szombati iz centralne mađarske banke te Petrom Križan, izvršnom direktoricom The Blockhouse Technology, složili su se da će daljnje korake diktirati potrebe i želje korisnika. Ljudi žele otići u krevet sigurni da će ih ujutro dočekati ista vrijednost novca, jedan je od zaključaka.
Po pitanju DORA regulative kao vodeće teme bankarskog svijeta, zaključak je jedinstven – tko tek sad kreće u pripremu, već je zakasnio, a stručnjaka za kibernetičku i IT sigurnost evidentno nedostaje. Jasna Fumagalli, članica uprave Nexija odgovorna za rizik, započela je diskusiju time što je pitala publiku je li itko pročitao DORA dokument i znaju li koliko stranica sadrži. Odgovori su varirali od 300 do 2 milijuna. Radi se o dokumentu koji ima više od 900 stranica i kao regulacija primijenit će se na svaku od 22 tisuće financijskih i povezanih institucija u Europi čim stupi na snagu početkom sljedeće godine, pojašnjava Slaven Smojver iz HNB-a.
Anamarija Stančić, članica uprave HANFA-e, smatra kako će upravo manjim kompanijama opseg posla koji DORA podrazumijeva za prilagodbu procesa biti najveći izazov te da je u svakom slučaju bolje krenuti s prilagodbom ključnih točaka poslovanja.
Ratko Drča, direktor u Deloitteu, pojašnjava kako se radi o prilici koju će kompanije dobiti jednom u životu da shvate važnost otpornosti i sigurnosti infrastrukture i da ona iz pitanja postane standard poslovanja.
U poslijepodnevnim satima 15 startupa natjecalo se u pitchevima pred žirijem od šest stručnjaka – Cosmin Ochisor iz GapMinder Venture Partners, Stanislav Sirakov iz LAUNCHub Ventures, Mike Sigal iz Sigal Ventures, Damir Čaušević iz Monrija, Cedric Maloux iz StartupYard akceleratora, i Alexandra Balkova iz Startup Wise Guysa. Pobjednike ćemo doznati pred samim zatvaranjem konferencije.
Od petka navečer u prodaju će službeno izaći i Super Blind Bird ulaznice za Money Motion 2025 po promotivnoj cijeni od 99 eura.
FOTOGRAFIJE: Samir Cerić Kovačević
