Pomicanje sata 2026. i ljetno računanje vremena i dalje su dio važećeg europskog sustava mjerenja vremena, unatoč višegodišnjim raspravama o njegovu ukidanju. Dok se na razini Europske unije čeka politički konsenzus, Hrvatska primjenjuje postojeću uredbu koja precizno određuje početak i završetak ljetnog režima. Sezonska promjena sata tako ostaje administrativna obveza, ali i tema koja svake godine otvara pitanja o tome je li riječ o zadnjem pomicanju sata, ali i kakav učinak ima na svakodnevicu, u prvim danima nakon promjene na ljetno računanje vremena.
Pomicanje sata 2026.: Kada se mijenja vrijeme?
U Narodnim novinama (NN 13/2022) objavljena je Uredba o ljetnom računanju vremena u 2022., 2023., 2024., 2025. i 2026. godini, donesena na temelju članka 30. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske te članka 2. stavka 2. Zakona o računanju vremena, kojom je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2000/84/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o ljetnom računanju vremena, a kojom je propisano sljedeće:
Ljetno računanje vremena u 2026. godini počinje 29. ožujka 2026. u 02 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unaprijed vrijeme u 02 h 00 min i 00 s računa kao 03 h 00 min i 00 s.
Ljetno računanje vremena u 2026. godini završava 25. listopada 2026. u 03 h 00 min i 00 s, tako što se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme u 03 h 00 min i 00 s računa kao 02 h 00 min i 00 s.
Sat koji se 25. listopada 2026. zbog pomicanja za jedan sat unatrag pojavljuje dva puta između 02 h 00 min i 00 s i 03 h 00 min i 00 s, označava se prvi put kao sat 2A, a drugi put kao sat 2B.
LJETNO RAČUNANJE VREMENA I POMICANJE SATA 2026.
U noći sa subote na nedjelju, 29. ožujka 2026., u 2:00 sata kazaljke se pomiču jedan sat unaprijed. To znači da se vrijeme u 2:00 automatski računa kao 3:00, čime započinje ljetno računanje vremena.
Kako smo i ranije pisali, iako se već godinama raspravlja o ukidanju pomicanja sata, i u Hrvatskoj i na razini Europske unije, postupak je i dalje zaustavljen. Razlog nije manjak interesa, nego izostanak konsenzusa među državama članicama te složenost koordinacije odluke na razini cijele Unije
Europska unija još je 1996. standardizirala raspored ljetnog računanja vremena, a pravila iz te direktive i dalje vrijede. Prema važećem sustavu, države Europskog gospodarskog prostora, osim Islanda, prelaze na ljetno računanje vremena u 01:00 UTC posljednje nedjelje u ožujku, dok se na standardno (zimsko) vrijeme vraćaju posljednje nedjelje u listopadu. Švicarska, iako nije članica EGP-a, slijedi isti raspored radi usklađenosti s europskim tržištem.
Promjena se činila blizu 26. ožujka 2019., kada je Europski parlament izglasao trajno ukidanje sezonskog pomicanja sata s ciljem ukidanja Direktive 2000/84/EZ, no prijedlog još nije proveden. Ako do ukidanja dođe, svaka država članica sama će odlučiti želi li trajno ostati na ljetnom vremenu ili će zadnji put vratiti sat unatrag i zadržati standardno (zimsko) vrijeme, navodi Time and Date. Upravo potreba za koordinacijom nacionalnih odluka dodatno usporava proces.
Pomicanje sata 2026.: Što kažu iz Vijeća Europske unije?
Europska komisija 12. rujna 2018. predstavila je prijedlog direktive kojom bi se ukinulo sezonsko pomicanje sata i uvela obveza obavještavanja ako neka država odluči promijeniti svoje standardno vrijeme. Ipak, konačna odluka još nije donesena niti je određen rok za provedbu; prema dokumentu Vijeća Europske unije iz siječnja 2024., i dalje je na snazi postojeći sustav prema kojem se sat pomiče za jedan sat unaprijed u proljeće, čime se tijekom ljetnih mjeseci produljuje dnevno svjetlo.
U slučaju donošenja, tom bi se direktivom ukinulo ljetno računanje vremena, odnosno praksa pomicanja sata dvaput godišnje. Ipak, konačna odluka još nije donesena niti je određen rok za njezinu provedbu. Iz Vijeća Europske unije navode:
“Vijeće još nije dogovorilo svoje stajalište o prijedlogu. Kako bi se oblikovalo stajalište Vijeća, potrebna je kvalificirana većina država članica. Slično tome, kvalificirana većina država članica morala bi poduprijeti konačni tekst o kojem se pregovara s Europskim parlamentom. Europski parlament usvojio je svoje stajalište o prijedlogu u ožujku 2019. Glasovao je za ukidanje ljetnog računanja vremena u 2021. I Vijeće i Europski parlament moraju se usuglasiti da bi se donijeli zakonodavni akti potrebni za ukidanje pomicanja sata uvjetovanog izmjenom godišnjih razdoblja.”
Države članice mogu samostalno odlučiti u kojoj se vremenskoj zoni žele nalaziti. Trenutačno u EU-u postoje tri standardne vremenske zone:
- srednjoeuropsko vrijeme: 17 država članica u tom je zemljopisnom području
- istočnoeuropsko vrijeme: Bugarska, Cipar, Estonija, Finska, Grčka, Latvija, Litva i Rumunjska.
- zapadnoeuropsko vrijeme: Irska i Portugal
Kako pomicanje sata utječe na organizam?
Prema tekstu objavljenom na Harvard Health Publishingu, pomicanje sata na ljetno računanje vremena, iako se radi o samo jednom satu, može imati mjerljive posljedice na fizičko i mentalno zdravlje. Profesor Charles Czeisler s Harvard Medical School ističe da proljetno spring forward pomicanje sata remeti prirodne cirkadijarne ritmove, unutarnje 24-satne cikluse koji reguliraju san, raspoloženje, apetit i druge ključne funkcije organizma. Upravo je proljetni prijelaz problematičniji od jesenskog jer tijelo gubi sat sna, što dovodi do poremećaja u biološkoj ravnoteži.
Cirkadijarni ritam uvelike ovisi o izloženosti svjetlu. Nakon pomicanja sata jutra su tamnija, a večeri svjetlije, što može smanjiti jutarnju razinu serotonina, hormona povezanog s raspoloženjem, dok večernje svjetlo odgađa lučenje melatonina, hormona ključnog za uspavljivanje. Mnogi se u danima nakon promjene vremena teže prilagođavaju novom rasporedu spavanja, odlaze kasnije u krevet ili se bude prerano, što rezultira deprivacijom sna. Jedno je istraživanje pokazalo da prosječna osoba spava oko 40 minuta manje u ponedjeljak nakon početka ljetnog računanja vremena u odnosu na druge dane u godini.
Posljedice narušenog sna ne zadržavaju se samo na osjećaju umora. Stručnjaci iz Harvard Healtha navode da poremećaj spavanja može uzrokovati manjak koncentracije, pospanost i smanjenu budnost, što djelomično objašnjava podatak o porastu prometnih nesreća za 6% u razdoblju nakon proljetnog pomicanja sata, prema studiji objavljenoj u časopisu Current Biology 2020. godine. Nedostatak sna može dodatno pogoršati postojeća stanja poput depresije, anksioznosti i sezonskog afektivnog poremećaja.
Stručnjaci savjetuju postupnu prilagodbu nekoliko dana prije same promjene vremena. Jedan od pristupa uključuje pomicanje odlaska na spavanje i buđenja 10 do 15 minuta ranije tri dana zaredom, čime se organizmu olakšava prijelaz. Preporučuju se i kratka poslijepodnevna drijemanja od 20 do 30 minuta ako se pojavi izražen umor, ali bez pretjerivanja kako se ne bi dodatno poremetio noćni san. Tijekom prvog tjedna nakon promjene korisno je povećati izloženost jutarnjem svjetlu, primjerice boravkom na otvorenom ili korištenjem svjetlosne terapije jačine 10 tisuća luksa do 30 minuta dnevno, kako bi se stabilizirao cirkadijarni ritam.
Dodatno, savjetuje se, ako je moguće, privremeno odgoditi jutarnje aktivnosti za oko sat vremena, uz postupno vraćanje na uobičajeni raspored, te smanjiti unos alkohola i kofeina nekoliko dana prije i nakon promjene sata, s obzirom na to da obje tvari mogu dodatno narušiti kvalitetu sna.
FOTOGRAFIJE: Dupe Photos
