Saša Ivanović karijeru je započeo u financijskom sektoru, radeći s investitorima koji su svakodnevno pratili tržišta i donosili odluke pod pritiskom brzih promjena. Kroz takvo iskustvo, u kojem se znalo pokazati da uloženo vrijeme i detaljna analiza ne garantiraju uvijek željeni rezultat, počeo je razmišljati o stabilnijim oblicima očuvanja vrijednosti. Taj ga je interes postupno odveo prema fizičkom zlatu, ali i prema poduzetničkoj odluci da razvije tržište koje je u Hrvatskoj tada bilo tek u začecima.
Danas kao osnivač i direktor Centra Zlata vodi tvrtku koja je postala referentna točka za investicijsko zlato, istovremeno sudjelujući u edukaciji tržišta i promjeni načina na koji ljudi razmišljaju o štednji. U razgovoru smo se dotaknuli njegovog profesionalnog zaokreta, razvoja tržišta i načina na koji se mijenja odnos prema štednji i ulaganju, gdje se otvaraju konkretna pitanja o tome kako ljudi zapravo donose financijske odluke.
Razgovor o počecima vraća nas u 2009. godinu. Saša Ivanović tada je vodio podružnicu jedne britanske kuće u Zagrebu, gdje je imao priliku puno naučiti o ulaganju i različitim tipovima investitora. Klijenti su, prisjeća se, često bili skloniji većem riziku od prosječnog građanina i provodili su sate analizirajući tržišta. Unatoč tako velikom trudu, rezultati često nisu bili impresivni – statistika je pokazala da je oko 95% investitora koji su se bavili dnevnim trgovanjem dugoročno gubilo novac. U takvim okolnostima postalo je jasno da je potrebno tražiti drugačiji pristup:
“Kolege i ja smo često savjetovali klijentima da dio svoje imovine ulože u nešto stabilnije, nešto što može služiti kao dugoročna financijska sigurnost, slično kao treći mirovinski stup. U tim razgovorima zlato se vrlo često pokazivalo kao logična opcija. Istovremeno smo analizirali ponudu investicijskog zlata u Hrvatskoj i vidjeli da je tržište tada bilo prilično nerazvijeno. Upravo tu smo prepoznali priliku – i investicijsku i poslovnu – pa smo odlučili krenuti tim putem.”
Prvi koraci na slabo razvijenom tržištu
Njihova je odluka ubrzo prerasla u konkretan poslovni projekt. Tvrtka koju su osnovali prvo je djelovala pod imenom BankaZlata.com, a počeci su bili izazovni. Tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj bilo je slabo razvijeno, a dostupnih informacija vrlo malo. Ljudi su, prisjeća se Ivanović, zlato uglavnom doživljavali kao nešto tradicionalno ili kao “sigurnu luku” za krizna vremena, ali ne nužno kao dio promišljene investicijske strategije. U takvom okruženju prvi korak nije bio prodaja, nego educiranje.
Jedan od većih izazova bio je objasniti klijentima da je kupnja investicijskog zlata u mnogim razvijenim zemljama nešto sasvim uobičajeno i da često čini standardni dio ulagačkog portfelja. U Hrvatskoj tada ta kultura ulaganja još nije bila razvijena.
Zato smo od samog početka puno ulagali u edukaciju tržišta i približavanje ideje da zlato može biti racionalan i dugoročan dio osobne financijske strategije, a ne samo imovina o kojoj se razmišlja u kriznim vremenima.
Danas je Centar Zlata vodeći hrvatski distributer investicijskih poluga i kovanica od zlata i srebra. Tu je ključnu ulogu odigrala upravo edukacija tržišta jer je zbog slabe razvijenosti bilo nužno upoznati ljude s proizvodom i objasniti kako funkcionira. Budući da se radi o prilično specifičnoj vrsti investicije, nakon edukacije klijenata važnu ulogu imala je i kvaliteta usluge te izgradnja povjerenja. Kada klijent razumije proizvod i ima pozitivno iskustvo, pojašnjava Ivanović, tada se prirodno stvara dugoročan odnos – usmena preporuka najvažniji je faktor koji je Centar Zlata odveo do vodećih pozicija na domaćem tržištu.
“Jedna od najvećih lekcija u prvim godinama bila je shvatiti tko su zapravo naši klijenti i kako im pristupiti. Kada smo to bolje razumjeli, poslovanje je počelo puno brže rasti. Na početku smo mnoge stvari promatrali isključivo iz naše perspektive i pretpostavljali da su određeni problemi klijentima jednako očiti kao i nama. Međutim, kada smo počeli puno više slušati klijente i pokušali razumjeti njihove stvarne potrebe i način razmišljanja, rješenja su počela dolaziti prirodnije, a komunikacija s tržištem postala je znatno učinkovitija”, prisjeća se Ivanović.
Suvremeni profil kupca investicijskog zlata
U posljednjih deset godina promijenio se profil kupca investicijskog zlata u Hrvatskoj, što Saša Ivanović vidi kroz razgovore s klijentima. Prije desetak godina gotovo svaki kupac imao je dva osnovna pitanja: kako može biti siguran da je zlato pravo i gdje ga može prodati ako ga jednog dana poželi unovčiti. Danas takva pitanja, govori, gotovo više i ne čuju. Mnogi kupci već prije dolaska dobro razumiju što je investicijsko zlato, kako funkcionira tržište i gdje se zlato može prodati. U tome su i sami imali veliku ulogu jer su kroz godine puno ulagali u edukaciju tržišta i dijeljenje informacija o ulaganju u plemenite metale.
“Promijenila se i veličina samog tržišta. Prije desetak godina tržište investicijskog zlata u Hrvatskoj bilo je relativno malo, svega nekoliko milijuna eura godišnje. Danas govorimo o tržištu koje će ove godine vjerojatno premašiti vrijednost od milijardu eura.“
Uz rast tržišta, mijenja se i profil ulagača. Sve više mladih također počinje razmišljati o zlatu kao obliku dugoročne štednje, često i kao svojevrsnoj rezervi za mirovinu. To je, pojašnjava Ivanović, drugačija vrsta investicije u odnosu na, primjerice, treći mirovinski stup, dionice ili ETF-ove, jer je ovdje riječ o fizičkoj imovini koju osoba doslovno drži u ruci:
“Kod ulaganja kroz financijske institucije uvijek postoji određeni sustavni rizik. Može se dogoditi da za 20 ili 30 godina, kada planirate koristiti tu štednju, nastupe izvanredne okolnosti ili se promijeni regulatorni okvir koji ograniči pristup toj imovini. Kod fizičkog zlata ta je situacija drugačija jer je riječ o imovini koju posjedujete izravno. Osim toga, zlato ima veliku vrijednost u vrlo maloj količini. Primjerice, mala poluga veličine SIM kartice može vrijediti više od 400 eura pa se može relativno jednostavno pohraniti na različitim mjestima i izvan financijskog sustava.”
Unatoč većoj informiranosti, određene zablude i dalje su prisutne. Kao jednu od najčešćih Ivanović izdvaja uvjerenje prema kojem si ulaganje u zlato mogu priuštiti samo bogati. U stvarnosti, govori Ivanović, u zlato se može ulagati već s oko 150 eura. Pojašnjava da je razlika između velikih i malih ulagača u količini zlata koju kupuju, odnosno u broju grama. To je ujedno i razlog zašto je zlato zanimljivo; omogućuje postupno ulaganje i dugoročno čuvanje vrijednosti, bez obzira na veličinu početnog iznosa. Šira ekonomska slika dodatno oblikuje interes za ovakve oblike ulaganja.
Povezanost globalne ekonomije i interesa za zlato
Kada govorimo o zlatu u kontekstu globalne ekonomije, Ivanović kaže kako današnje okolnosti u mnogočemu podsjećaju na neka prethodna krizna razdoblja, no naglašava da svako vrijeme ima svoje specifičnosti:
“Danas vidimo kombinaciju više faktora koji su u prošlosti često povećavali interes za zlato – povišenu inflaciju, geopolitičke napetosti, visoke razine državnog duga i određenu nesigurnost oko budućnosti monetarnog sustava. U takvim razdobljima investitori i institucije prirodno traže imovinu koja može očuvati vrijednost kroz vrijeme. Zlato je kroz povijest često imalo upravo tu ulogu, pa nije iznenađenje da i danas ponovno dobiva na važnosti. Iako se okolnosti nikada ne ponavljaju potpuno identično, osnovni obrasci ponašanja tržišta i investitora često ostaju vrlo slični.”
Naglašava kako postoje i konkretni trendovi koji danas posebno dolaze do izražaja. Kao jedan od najvažnijih Ivanović izdvaja proces tzv. dedolarizacije. Desetljećima je, pojašnjava, američki dolar bio glavna svjetska rezervna valuta, no sve veći broj centralnih banaka posljednjih godina postupno smanjuje izloženost dolaru i povećava svoje zlatne rezerve. Prema istraživanjima među centralnim bankama, velika većina njih očekuje da će u sljedećih nekoliko godina nastaviti kupovati više zlata nego što će ga prodavati.
Uz to, dodaje, na cijenu zlata snažno utječu i širi makroekonomski i geopolitički faktori:
“Danas imamo vrlo nesigurnu geopolitičku situaciju, visoke i često neodržive razine državnog duga u mnogim zemljama, kao i znakove usporavanja svjetskog gospodarstva. U takvom okruženju investitori i institucije često traže sigurnije oblike imovine, a zlato se tradicionalno smatra jednim od glavnih instrumenata zaštite vrijednosti.”
Zlatno doba plemenitih metala
Saša Ivanović ističe da već nekoliko godina govori da ulazimo u svojevrsno zlatno doba plemenitih metala, što potvrđuju i kretanja na tržištu: u posljednjih pet godina cijena zlata porasla je oko 200%, a srebra oko 220%. Iako su to značajni pomaci, smatra da u sljedećih deset godina i dalje postoji potencijal za snažan dugoročni trend. Važno je pritom razumjeti da cijena neće rasti ravnom linijom pa su u pojedinim godinama moguće i korekcije, pa čak i negativni prinosi.
Plemeniti metali prije svega su dugoročna investicija. Kada ih kupite, najbolje je razmišljati u horizontu od više godina, a ne reagirati na svaku vijest ili kratkoročnu prognozu.
Svakog mjeseca postoje analize koje tvrde da će cijena snažno rasti i druge koje predviđaju pad, ali dugoročni trend je ono što je u ulaganju najvažnije.
Nažalost, mnogi investitori gube novac upravo zato što reagiraju na glasine i kratkoročne promjene na tržištu.
U takvom okruženju, u kojem nesigurnost i glasine mogu utjecati na financijske odluke, visoka razina povjerenja postaje ključan faktor, po čemu je ova industrija vrlo specifična. Povjerenje je ključno za poslovanje jer mnogi klijenti značajan dio svoje imovine ulažu u zlato pa im je važno imati pouzdanog partnera – ako klijentu kažu da je roba dostupna drugi dan, onda to doista mora biti tako. Uz to, važna je i diskrecija, kao i pažljivo slušanje klijenata i razumijevanje njihovih stvarnih potreba. Ponekad to znači dati savjet koji možda nije najpovoljniji za njih, ali je najbolji za klijenta jer je to pristup na kojem se gradi dugoročno povjerenje.
Dugoročno razmišljanje kao strategija
Princip kupnje investicijskog zlata u osnovi je desetljećima ostao isti. No u međuvremenu je digitalizacija značajno ubrzala pristup informacijama, osobito praćenje cijena u realnom vremenu, kao i mogućnost jednostavne narudžbe putem web shopa s dostavom već sljedeći dan. Dodatno, Ivanović pojašnjava kako je digitalizacija u većoj mjeri potaknula kupnju tzv. “papirnatog zlata”. Iako su ta dva proizvoda na prvi pogled slična, u praksi privlače različite tipove investitora – papirnato zlato često se koristi za kratkoročno trgovanje i špekulaciju, dok se fizičko zlato najčešće kupuje s dugoročnim ciljem očuvanja vrijednosti.
Takav pogled na različite oblike ulaganja vodi i prema dubljem promišljanju o vrijednosti novca. Kroz godine rada u financijskoj industriji, od vođenja brokerske kuće do rada s investicijskim zlatom, Saša Ivanović shvatio je koliko je važno razlikovati broj na računu od stvarne kupovne moći:
“Novac za mene prvo predstavlja način da se sačuva vrijednost kroz vrijeme, a tek onda sredstvo plaćanja. I baš zato fiat novac poput eura ili dolara smatram prolaznim monetarnim sustavom koji ovisi o odlukama država i centralnih banaka. Monetarni sustavi u prošlosti su se mnogo puta mijenjali, pogledajmo samo koliko se valuta promijenilo na našem području u zadnjih 50 godina. Nažalost, danas mnogi ljudi više ne smatraju zlato novcem, iako je ono kroz povijest upravo imalo tu ulogu.”
“Ulaganju pristupam dugoročno i s fokusom na očuvanje vrijednosti. Smatram da je važno dio imovine imati u nečemu što ne ovisi o obećanju izdavatelja i što može služiti kao zaštita u nesigurnim vremenima.“
Takvom ga je razmišljanju i pristupu poučio otac, što ujedno izdvaja i kao najbolji financijski savjet kojeg je dobio. Kratkoročna tržišta, kaže, često reagiraju na emocije, vijesti i razne prognoze, a dugoročno vrijednost ipak dolazi do izražaja. Također, Ivanović kaže da je naučio kako ne treba slijepo slušati svaku prognozu ili mišljenje. Često se, objašnjava, događa da političari ili razni analitičari iznose stavove koji odgovaraju njihovim interesima ili trenutačnom narativu, a dugoročno se pokaže nešto sasvim drugo. To je razlog zašto smatra da je važnije imati jasnu strategiju i disciplinu nego pokušavati pogoditi svaki kratkoročni potez tržišta.
U razgovoru sa Sašom, dotaknuli smo se i potencijala za širenje poslovanja – u budućnosti ga vide izvan Hrvatske, Slovenije i Srbije, a paralelno s tim planiraju postepeno širiti i prisutnost na druga tržišta Europske unije, ali prije svega kroz online prodaju putem webshopa Centar Zlata.
Balans izvan poslovnog svijeta
Kada ne razmišlja o tržištu zlata, Saša Ivanović dan provodi u prirodi sa suprugom i djecom – u šumi, šetnji, istraživanju novih mjesta… Voli i trčanje koje mu pomaže razbistriti glavu, a veliku strast gaji i prema off-roadu i svemu vezanome za terenska vozila:
“Posao kojim se bavim zahtijeva dosta koncentracije i donošenja odluka, pa mi boravak u prirodi i sport pomažu da napravim balans i ‘resetiram’ glavu. Trčanje, šuma i off-road za mene su najbolji način da se maknem od svakodnevnog tempa i napunim energiju. Takva iskustva također puno uče o strpljenju i snalažljivosti. U prirodi ili na terenu često se dogodi da stvari ne idu po planu pa morate pronaći rješenje na licu mjesta. Mislim da je to vrlo sličan princip kao i u poslu – važno je ostati smiren, prilagoditi se situaciji i nastaviti dalje.”
Za kraj razgovora, Saša Ivanović podijelio je lekciju o novcu i ulaganju koju smatra važnom razumjeti što ranije u životu:
“Najvažnija lekcija o novcu koju bih volio da ljudi razumiju ranije u životu je da vrijeme igra ogromnu ulogu u ulaganju. Ljudi često traže savršeni trenutak ili brzu dobit, ali u praksi su disciplina i dugoročnost puno važnije. Čak i relativno mali iznosi, ako se ulažu strpljivo kroz godine, mogu napraviti veliku razliku. Najveća pogreška je čekati ‘pravi trenutak’ umjesto da se počne na vrijeme.”
FOTOGRAFIJE: Tatjana Bukvić
