Wade Warren radi kao product manager u fintech tvrtki. Ima 28 godina i živi u malom stanu u Brooklynu. Svake večeri stavlja posebne naočale, dizajnirane kako bi blokirale kratkovalnu, visokoenergetsku plavu svjetlost koju emitiraju zasloni pametnih telefona i prijenosnih računala i tako poboljšava svoju mogućnost da lakše utone u san.
Spava na madracu s kontroliranom temperaturom čija je cijena 2300 funti. Njegova je jezgra konstantno hladna, čime se potiče proizvodnja melatonina i osigurava bolji noćni odmor. Kada se probudi, pali svjetiljku od 800W, koja se nalazi kraj kreveta i time potiskuje proizvodnju melatonina te signalizira tijelu da je vrijeme za buđenje. Također, vjeruje da time poboljšava mikrobiom crijeva.
Zdravlje muškaraca, wellness i “the science bros”
Čeka 11 sati, prije nego popije prvu kavu. Naime, kofein blokira adenosinske receptore u mozgu – adenosin je inhibicijski neurotransmiter koji potiče san – ne eliminira sam adenosin. No, kasnijim ispijanjem kave, Warren tijelu daje dovoljno vremena za prirodno “čišćenje” adenosina, što znači da će, kada unese kofein, biti učinkovitiji i spriječiti poslijepodnevni pad kofeina. Prati prehranu bogatu proteinima, nisku ugljikohidratima. Također, radi i mnoge druge stvari kako bi poboljšao svoju učinkovitost. No, razumijete poantu.
Warren, piše The Times, nije razmišljao o tome dok jedne večeri nije naišao na podcast kojeg vodi dr. Andrew Huberman, neuroznanstvenik i profesor na Stanfordu. Privukla ga je Hubermanova sposobnost da prvo predstavi znanstvene ili biokemijske koncepte na način na koji imaju smisla, a zatim slušateljima pruži savjete o tome kako koristiti tu informaciju, bilo da se radi o tjelesnoj kondiciji, mentalnom zdravlju ili promjeni ponašanja.
Postao je Hubermanov pobornik, a danas je Huberman Lab najpopularniji zdravstveni podcast na svijetu. Ima više od šest milijuna pratitelja na Instagramu, još pet milijuna na YouTubeu i nekoliko milijuna na ostalim platformama. Teško da će brojke narušiti i nedavne optužbe da je kriv za serijsku nevjeru i opsesivnu kontrolu u odnosu, koje su stigle od strane bivše partnerice, piše The Times.
Huberman je jedna od mnogih popularnih muških osobnosti na internetu koje nam ukazuju na to kako biti zdraviji, učinkovitiji, “optimiziraniji”… Ako je jedan od dominantnih trendova 2010-ih bio wellness, s asocijacijama na Gwyneth Paltrow, Goop i beskonačni popis alternativnih zdravstvenih praksi koje su postale komercijalne i instagrammable, tako sada svjedočimo pojavi nečeg sasvim drugačijeg. To je, naizgled, racionalna alternativa koju The Times naziva Wellness 2.0, u kojem science bros nude savjete utemeljene na istraživanjima i podacima.
Tu je i dr. Cal Newport, 41-godišnji profesor računalnih znanosti koji piše popularne knjige o fokusiranju i produktivnosti, a čiji YouTube kanal generira milijune pregleda kroz videozapise s naslovima poput “Kako preoblikovati svoj život u 4 mjeseca” i “Produktivni sustavi za pobjedu na svim područjima”. The Times navodi i primjer 64-godišnjeg liječnika Marka Hymana koji je razvio tzv. “peganizam”, odnosno hibrid paleo i veganske prehrane, te autora brojnih bestsellera s tematikom dugog i zdravog života.
Tu je i 51-godišnji liječnik Peter Attia koji se specijalizirao za dugovječnost te istražuje pitanja poput metaboličkih učinaka fruktoze ili opasnosti lošeg sna. U području dugovječnosti djeluje i liječnik David Sinclair s Harvarda. Svi navedeni postoje u istom “online ekosustavu”. Međusobno se promoviraju pojavljujući se u podcastima i na YouTube kanalima. Ako je Wellness 1.0 bio u ženskom tonu, onda je Wellness 2.0 dominantno muški. The Times piše kako spomenuti znanstvenici i liječnici nerijetko koriste pojmove poput protokoli umjesto rutina, a određene svjesne prakse nazivaju alatima, kao da je riječ o odvijaču ili brusilici.
Što je “the bro science”?
Brad Stulberg piše bestsellere o performansama i psihologiji te je prije pet godina skovao pojam the bro science. Za The Times je objasnio što pojam točno znači:
“Ovo je muževnija verzija self-care kristala koje je promovirala Gwyneth Paltrow. Nema razloga zašto isti psihološki okidači, koji su doveli do toga da wellness postane tako sveobuhvatan za žene, ne bi mogli vrijediti i za muškarce. Na kraju krajeva, imamo iste ljudske slabosti i nesigurnosti kao i žene. Možda su muškarci jednostavno dosad bili neiskorišteno tržište.”
Jezik “efikasnosti” i “performansi” prožima retoriku znanstvenika, a slušajući spomenute podcase, nerijetko se stvara dojam da je (glavna) prednost kvalitetnog spavanja i osjećaja visoke razine energije ta što osoba može biti bolji zaposlenik. Postoji razlog zašto sada vidimo kako muškarci objavljuju svoje dnevne rutine na LinkedInu – odlazak u teretanu, trenutke mindfulnessa, recepte za zdrave obroke – to je zato što vjeruju da se time prikazuju kao veći profesionalci i stručnjaci.
Baš kao i Wade Warren s početka članka, i Michael Fields obožavatelj je Hubermana. Ima 27 godina i, nakon što je radio kao recruiter, postao je fitness trener. Kaže kako su većina njegovih klijenata mladi muškarci, što odražava tip ljudi koji je najviše “navučen” na Wellness 2.0. Za The Times je rekao kako osjeća da je takva vrsta wellnessa usmjerena upravo prema populaciji mlađih muškaraca, i to zbog stalne težnje za statusom i svrhom u životu.
Fields kaže kako su to često muškarci koji dane provode sjedeći u uredima. Gledanje u ekran otežava spavanje, a višesatno sjedenje utječe na vitalnost. Dodaje da njegovi klijenti imaju poteškoća pri uključivanju zdravih rutina u korporativni raspored, a često inzistiraju da se jasno komunicira zašto bi se, recimo, trebali tuširati hladnom vodom ujutro. Stoga dobro dođu savjeti znanstvenika kao što je Huberman jer ima potrebnu znanstvenu pozadinu.
Jedan dio bro science ekipe slavu je stekao svojom spremnošću da ide do ekstrema. Među njima je i Dave Asprey, multimilijunaš koji je novac zaradio u Sillicon Valleyju, osnovavši Bulletproof, brend kave. Ima 50 godina i redovito tvrdi da će doživjeti 180. Međutim, nedavno je izjavio da tu tvrdnju želi revidirati, objašnjavajući kako je bio “šokantno konzervativan” i kako je brojka od 180 godina “dosadan i lako ostvariv cilj”.
Svoju je platformu izgradio kao podcastor i self-help autor. Vjeruje da bismo, s pravilnom primjenom najsuvremenijih znanstvenih otkrića, svi mogli živjeti puno, puno duže. Identificira se kao “biohaker”. Veći dio dvadesetih godina proveo je s prekomjernom tjelesnom težinom, s artritisom, u borbi s brain fogom. Nizom različitih tretmana, od posta do krioterapije i raznih medicinskih intervencija, promijenio je svoj život. Vjeruje da je primio više injekcija matičnih stanica nego bilo tko drugi do sada.
Nedavno je putovao u Meksiko kako bi primio oblik genske terapije koji nije dopušten u SAD-u, a za kojeg vjeruje da uklanja devet godina s izmjerene dobi. Svaki dan uzima 84 dodatka prehrani i kaže da mu je “imunološki sustav izvađen, pojačan za tisuće i tisuće puta, a zatim ponovno ubrizgan kako bi bio pomlađen”. Također, prošao je i terapije neurofeedbackom, što mu je, u kombinaciji s uzimanjem pametnog lijeka modafinil, pružilo “nadograđeni mozak”, kako sam kaže.
The Times navodi i primjer Bryana Johnsona, tech milijunaša koji, putem projekta Blueprint, želi smanjiti svoju biološku dob: prima transfuziju krvi od sina u tinejdžerskoj dobi, spava priključen na uređaj koji mjeri broj noćnih erekcija, a prošle je godine izjavio da se podvrgnuo terapiji pomlađivanja penisa. Vratimo se još kratko Aspreyju koji pitanju dugovječnosti pristupa s mentalitetom Silicijske doline, “kontrolirajući životne sustave”, pri čemu na ljude gleda kao na – sustave.
Formula za zdrav život mnogo je jednostavnija?
Ipak, unutar medicinske struke postoje stručnjaci koji na ovakav pristup ne gledaju blagonaklono. Štoviše, smatraju ga uznemirujućim. Prošle godine, britanski kardiolog i video bloger Rohin Francis napisao je u British Medical Journalu članak o “problemu s medicinom Silicijske doline”. Ističe da move fast and break things mentalitet, koji leži u osnovi tech svijeta, ima potencijal uzrokovati više štete nego koristi. Ljudsko tijelo, prenosi The Times njegove riječi, ne može se uspoređivati sa strojevima, a sve mu je još sumnjivije zbog njihove želje za profitom:
“Čekanje dokaza iz kliničkih ispitivanja često se smatra presporim procesom za investitore koji žele što raniji povrat ulaganja pa se terapije preporučuju i prodaju na temelju teorijskih dokaza. Entuzijastično se promoviraju na događanjima koji su sličniji lansiranju novog Apple proizvoda, nego predstavljanju kakve medicinske inovacije.”
Iako ne može (ili ne želi) svatko ići toliko daleko kao što idu Asprey ili Jonhson, želja za kontrolom oduvijek je pokretač. To potvrđuje i Brad Stulberg, koji kaže kako je priča o želji za vječnim životom i želji za pronalaskom “lijeka” besmrtnosti as old as time. Smatra da, kad se nađemo kako slušamo podcast koji se bavi izlaganjem tijela hladnoj vodi, izbjegavanjem određenih vrsta ulja ili detaljnim praćenjem obrazaca spavanja, možemo sebe vrlo lako uvjeriti da su takve stvari izrazito važne. Želimo, kaže, sebe uvjeriti da su stvarno bitne jer nad njima možemo preuzeti kontrolu.
Recimo, zahvaljujući pametnim satovima, moguće je prikupiti i analizirati ogromnu količinu podataka o vlastitom tijelu. No, Stulberg se pita:
“Samo zato što nešto možemo mjeriti, ne znači da je važno. Kako smo došli od ‘krećite se 30 minuta dnevno’ do ‘mjerite erekciju za dugovječnost’?”
Ne tvrdi da su svi znanstvenici manipulativni ili da svi pružaju dezinformacije. No, kaže kako već prilično dobro znamo što trebamo raditi za zdrav, sretan život:
“Imamo desetljeća istraživanja koja su donijela kvalitetne epidemiološke podatke. Pokazuju da je važno izbjegavati duhanske proizvode, ne konzumirati puno alkohola, redovito vježbati, izbjegavati pretilost, održavati zdrave društvene veze i, idealno, pronaći smisleni posao. Izvan toga, nema mnogo dokaza da išta drugo ima utjecaj i značaj.”
Problem je u tome, piše The Times, što nije moguće stvarati beskonačan sadržaj koji promovira da je vođenje sretnog, zdravog života jednostavno. Zato postoji tendencija da se zdravlje i sreća prikazuju kompleksnima, pa je čak i spavanje postalo “fetišizirano”, kako ga opisuje Stulberg.
Zaključno, baš kao i u slučaju wellnessa iz doba Goopa, tako i Wellness 2.0 ima ogroman prostor i potencijal za zaradu. Stulberg ističe da mnoge podcaste sponzoriraju tvrtke za dodatke prehrani. Dodaje i da ljudi žele gledati sadržaj koji doživljavaju “utješnim”, odnosno – ako postoji netko tko nam govori da, kupimo li odgovarajuće medicinske tretmane, možemo doživjeti i 120 godina, postoji velika vjerojatnost da će mnogi od nas na to i kliknuti.
“Ne smatram nužno da uvijek postoji loša namjerna. Motivirano zaključivanje je moćna droga i sami sebe možemo uvjeriti u bilo što. Ako možete zaraditi mnogo novaca od comforting uvjeravanja i stvoriti cijeli poslovni model na takvom vjerovanju, onda možete početi i sami u to vjerovati”, poručio je Stulberg.
The science bros power list
The Times je napravio i “the science bros power list” koju prenosimo u nastavku, a detalje o svakoj osobi s popisa, možete pronaći ovdje.
- Valter Longo
- Wim Hof
- Andrew Huberman
- Brad Stanfield
- Bryan Johnson
- David Goggins
- Ben Greenfield
- Peter Attia
- David Sinclair
- Mark Hyman
- Tim Ferriss
- Nick Bare
- Paul Saladino
- Brian Johnson
- Will Cole
FOTOGRAFIJE: Instagram, YouTube, Andrew Huberman, Dave Asprey, Paul Saladino, Bryan Johnson
