Nedavno nam se na radnom stolu “našao” prijedlog objave jednog novog poslovnog prostora u Zagrebu, a onaj tipičan novinarski instinkt prvo je bio “koja je ovo tvrtka” koja je uselila u svoj novi ured. Pa smo započeli malo istraživati i, zapravo, pričati sa samim timom.
Ured o kojem vam danas pišemo pripada tvrtki Vumedi, digitalnoj video platformi za edukaciju liječnika i zdravstvenih stručnjaka, koja je osnovana 2008. godine u Oaklandu, a danas zapošljava više od 300 ljudi kroz urede u SAD-u i Zagrebu. Zagrebački tim broji više od 80 ljudi te je integralni dio tvrtke: ovdje nastaju proizvod, tehnologija i operacije koje pokreću rast platforme.
A narasli su i oni interno, zbog čega je bilo potrebno pronaći i urediti njihov novi zagrebački prostor. Tu su u priču zatim ušle arhitektice Nikica Brnčić i Nera Jelaska.
Rast tima u ovom slučaju bio je izrazito dinamičan i mjerljiv. U razdoblju od dvije godine zagrebački ured narastao je do točke u kojoj dotadašnjih 500 kvadrata više nije moglo pratiti ni broj ljudi ni način rada koji se u međuvremenu promijenio. Novi ured od 1300 četvornih metara u Hoto Toweru postao je logičan sljedeći korak, a način na koji je taj korak izveden otkrio nam je dodatnu razinu kompleksnosti cijelog pothvata.
Naime, projekt je u prvoj fazi trebalo realizirati u roku od dva mjeseca, kako bi se prostor osposobio za useljenje i rad zaposlenika. To je podrazumijevalo precizno planiranje, jasnu podjelu odgovornosti i odluke koje su se donosile brzo i promišljeno, a ključnu podršku u svemu tome pružile su upravo Nikica i Nera, uz Das Haus kao izvođače radova.
Druga faza projekta nastavila se nakon useljenja i trajala je još tri do četiri mjeseca, a obuhvatila je veće građevinske zahvate u dijelu prostora koji je izvorno bio projektiran kao spremište, uključujući provođenje instalacija, uvođenje ventilacije, rušenje zidova i postavljanje staklenih stijena.
Novi ured zamišljen je kao nadogradnja već postavljenog sustava. Arhitektice su postojeći vizualni kod, definiran kroz boje, materijale i odnose među prostorima, prenijele u veće mjerilo i razradile ga do razine na kojoj je prostor postao jasan, čitljiv i funkcionalno precizan.
Već pri prvom prolasku kroz ured postaje jasno da je organizacija prostora izravno vezana uz način rada. Dan se odvija u ciklusima koji prate i lokalni tim i međunarodnu komunikaciju. Jutra su rezervirana za interne sastanke, zbog čega multifunkcionalne dvorane i manje sobe za sastanke postaju središnje točke aktivnosti. Kako dan odmiče, prostor se aktivira kroz lounge zone i kuhinju, gdje komunikacija poprima opušteniji ritam. Poslijepodne donosi novu fazu, usklađenu s kolegama iz SAD-a, kada call sobe i phone boothovi preuzimaju ključnu ulogu u svakodnevnoj komunikaciji.
Takva dinamika rada jasno se očitava i u prostornom rasporedu. Ured uključuje radni prostor za 150 zaposlenika, niz manjih i većih soba za sastanke, pet call soba, tri lounge prostora te veliku multifunkcionalnu dvoranu. U središtu cijelog projekta nalazi se velika soba za sastanke smještena u ostakljenom polukružnom volumenu, definirana kao središnja točka oko koje se razvija ostatak interijera. Opremljena akustičnim zavjesama, omogućuje prilagodbu različitim scenarijima, od većih prezentacija do paralelnih sastanaka.
Jedan od zanimljivijih slojeva projekta otkriva se u dijelu prostora koji danas djeluje kao najotvoreniji i najsvjetliji. Taj segment, u kojem su smještene lounge zone, blagovaonica i dio soba za sastanke, izvorno je bio zamišljen kao skladište. Arhitektice su kroz uklanjanje pregrada i uvođenje staklenih stijena otvorile prostor prema dnevnom svjetlu i omogućile vizualnu povezanost između zona. Time je nastao protočan interijer u kojem se prostor doživljava kroz niz međusobno povezanih scena.
Boja se u uredu koristi kao jasan organizacijski alat. Različiti tonovi u call sobama, lounge zonama i zajedničkim prostorima pomažu u orijentaciji i istovremeno grade vizualni identitet koji je usklađen s brendom.
Reakcije zaposlenika potvrđuju da je prostor odgovorio na stvarne potrebe. Prostranost i funkcionalnost izdvajaju kao ključne kvalitete, dok kontinuitet u dizajnu u odnosu na prethodni ured stvara osjećaj poznatog okruženja unutar znatno većeg sustava. Posebno mjesto u svakodnevnom korištenju zauzima kuhinja s blagovaonicom, koja postaje centralna točka neformalnih susreta i odmora; prostor u kojem se dnevna dinamika usporava, a komunikacija nastavlja.
FOTOGRAFIJE: Bosnić+Dorotić
